DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Klimatske karakteristike


Klimatske karakteristike Medvednice utvrđene su na osnovu podataka
meteoroloških stanica Sljeme (osnovane 1887. god.), Stubička goraj (osnovane
1948. god.) i Zagreb — Grič te kišomjerne stanice Kraljičin zdenac,(osnovane
1934. god.). Podatke je obradio B. KIRIGIN (12)


a) Temperatura zraka


Srednja temperatura zraka s nadmorskom visinom pada — između
Zagreba — Grič — Stubička gora — Sljeme prosječno od 11,8° C na 8,8° C
dakle za 3° C odnosno 5´2°C. Iznad 400 m nadmorske visine srednja mjesečna
temperatura zraka u srpnju niža je od 20° C. Kolebanje temperature zraka
je veća u nižim predjelima, a s porastom nadmorske visine se umanjuje.
Godišnje kolebanje na Sljemenu iznosi 18,9° C, u Stubičkoj gori 19,9° C, a na
Griču 21,5° C, a tome je uzrok zračenja i advekcija. Najmanje temperaturne
razlike su zimi (I. mj.) oko 3 — 4°C u doba najnižih temperatura, a najveće
u VI. mjesecu (oko 6,3° C). Radi tih promjena, da su najhladniji dani ,´često
u Zagrebu magloviti a na Medvednici (iznad 500 ili 800 m) da su sunčani;
često su temperature zimi na Sljemenu i do 12" C više od onih u prizemnom
sloju maglovitog nizinskog područja Zagreba.


Apsolutni minimum temperature zraka bio je u II mj. od —23,5° C, a u
Zagrebu — Grič —19,4° C (1946/59. god.).
Apsolutni maksimum temperature zraka iznosio je na Sljemenu u VII
mj. 31,6" C, a u Zagreb — Grič 40,3° C.


U toku zime (XII — II mj.) srednja dnevna temp, zraka iznosi 0°C,
a najveća dnevna temperatura pojavljuje se između 13 —14 h, a najniža od
4 — 6 h.


b) Relativna vlaga zraka


Srednja godišnja vlaga zraka iznosi na Sljemenu 79%, najviša je u XI —
XII mj. 87%- Srednja god. vlaga zraka iznosi: zimi 84%, u proljeće 76%,
ljeti 76%, u jesen 82%. Amplituda: na Sljemenu 8%, Stubička gora 8%, Zagreb
— Grič 14%.


c) Naoblaka i broj sunčanih dana


Srednja mjesečna i godišnja naoblaka na Sljemenu najmanja je u VIIT
mj. = 4,3, najveća u XI mj. = 7,4, srednja god. «a 6,0, pa se prema K. KNOChu
nalazimo na graničnoj liniji (izonefi) koja odvaja sjeverne oblačne dijelove
Evrope od južnih predjela.


Najveća naoblaka iznad 500 m pojavljuje se u XI mj., a u nižim predjelima
u XII mj. U XI, XII i I mj. sunce sije u prosjeku 77 sati duže nego
u Zagrebu, a gornja je granica zamagljenja na 600 — 800 m nad. visine tj.
iznad te visine je sunčano, dok je u Zagrebu magla.


Srednji mjesečni i godišnji broj vedrih dana: najmanji je u XI — XII
mj. sa 2,6 dana, a najveći u VII mj. sa 9,6 dana — središnji godišnji 62,9
dana.


Srednji mjesečni i godišnji broj oblačnih dana: najmanji je u VII —
VIII mj. sa 5,8 dana, a najveći u XII mj. sa 16 dana; srednji godišnji 127,5
dana.


302