DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 71 <-- 71 --> PDF |
širinu oba obalnog pojasa oko 600 m. Površina u tim granicama iznosi 27 340 ha i to bi bila »uža zonu.« Na području okolnih visoravni predviđena je posebna zaštita kategorije rezervata prirodnih predjela* (»´šira zona«) površine 13 150 ha te bi cjelokupna zaštićena površina iznosila 40 490 ha i prema tome to bio bi najveći nacionalni park u Hrvatskoj. Očuvanje prirodnih osobitosti i ljepota rijeke Krke, a u nacionalnom parku nalazila bi se i dva kulturno-historijska spomenika (manastir Aranđelovac i, na otočiću, samostan Visovac) kao i više gradina, ne znači njezino isključivanje iz svakog korišćenja. Samo to korišćenje, odnosno »svaki zahvat čovjeka u ovom području zahtijeva posebnu opreznost i ocjenjivanje u kojoj će mjeri utjecati na njezine prirodne fenomene i vrijednosti«. Težište korišćenja rijeke Krke dato je korišćenjem u djelatnosti turizma a za koji »vrijednost Krke,.. leži baš u njezinim prirodnim fenomenima i da se oni bitnije ne promijene« (str. 11. ovog elaborata). Iz područja nacionalnog parka ne eliminira se ni poljoprivreda (osim ekstenzivnog stočarstva), dok bi se elektroprivreda (iskorišćivanje hidropotencija) trebala svesti u okviru koji bi bar u minimalnoj mjeri osiguravali »život« Krke odnosno da se osigura trajni protok voda preko svih slapova prema zaključku Savjeta za zaštitu prirode SR Hrvatske na sjednici od 3. II 1966. god. Prema tom zaključku utvrđeni su minimalni protoci vode tokom cijele godine tj. i ljeti na Skradinskom buku 13,9 nrVsek., na Roškom slapu 10,5 mf/sek. i na slapovima između Miljacke i Bilušić buka 8,8 m3/sek. Ovim elaboratom predviđeno je i nekoliko specijalnih rezervata šumske vegetacije: Juniperus oxicedrus-a u predjelu Lozovca, Quercus ilex-a (u Mačkovici — na obali Visovačkog jezera), hrasta medunca (Bogatić gaj i u predjelu Krčića) te sastojina prelaznog tipa oko Aranđelovca, Dakako, da i ostali šumski fond treba sačuvati i, što više, meliorativnim mjerama poboljšati, a to vrijedi i za ostale florističke elemente. Međutim ovim planom nije isključena mogućnost unošenja i novih vrsta, kojih nema na tom području, ali samo u područjima izgradnje (turističkih kapaciteta) u koliko se ne nalaze na vidiku s rijeke Krke (i njenih pritoka). Takvi su lokaliteti na pr. Roška draga. 3. Zasluga za izradu ovog Plana pripada Šumskom gospodarstvu »KRAS« u Šibeniku, koje je u cijelosti financiralo njegovu izradu (direktor Ing. D. Prgin). Kako samo Gospodarstvo od ovoga Plana ne može imati veće materijalne koristi to je on zapravo poklon društvenoj zajednici iako se ni to Gospodarstvo ne može ubrojiti u »bogata šumska gospodarstva«. O. Piškorić 2) Prema zakonu o zaštiti prirode iz 1976-, »značajni krajolik«. |