DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Turizam u Nacionalnom parku Krka (prof. Dr. D. Alfieri); — Republičkog zavoda za zaštitu prirode u Zagrebu: Prirodne značajke i mogućnosti korištenja (I. Bralić, prof., inž. R. Kevo, Zv. Mikulić, prof, i inž O. Piškorić); — Urbanističkog instkuta SRH — Grupa za hortikulturu i oblikovanje pejsaža s planom uređenja pejsaža (inž. D. Kiš i inž. Š. Ricov); — Instituta za geološka istraživanja (Prof, P. Mamužić); i Vanjskih suradnika s prilozima: Stanje i zaštita tala na području rijeke Krke (Mg J. Martinović), Prilog poznavanju nekih klimatskih i vegetacijskih značajki područja rijeke Krke (Prof. dr S. Bertović i inž. B. Klapka). Sastavni dijelovi elaborata su i: — grafički prikazi (u boji): sheme prometa, plana namjene površina i prometne mreže, kategorizacije objekata prirode i prijedlog granice rezervata te plana uređenja pejsaža: — 12 izvrsnih kolor fotografija nekih karakterističkih dijelova Krke (autor A. Marinović-Uzelac). Tisak i obrada je Zavoda za kartografiju Geodetskog fakulteta u Zagreba, a reprodukcije fotografija ZGP »Pomurski tisk« Morska Sobota. Elaborat je datiran s 1971. god.., a tiskan 1976. odnosno nakon što su ga i usvojile Skupštine općina Šibenik, Drniš i Knin, kako stoji u zaglavlju naslovne stranice elaborata. 2. Zašto rijeka Krka zaslužuje zaštitu prema odredbama Zakona o zaštiti prirode odgovorit ćemo tekstom iz Prostornog razvojnog plana (str. 11): »Rijeka Krka predstavlja neobičnu pojavu kraške hidrografije. U prvom redu ona je jedna od rijetkih kraških rijeka koja ima u potpunosti cijeli svoj površinski tok. Dalje je za Krku karakteristično samo korito. Korito Krke nalazi se dijelom u kanjonskoj dolini, a dijelom se proširuje u izdužena protočna jezera; Različita joj je i niveleta. Niveleta korita sastoji se od dijelova blagog, pa i vrlo blagog pada.te stepeničastih dijelova dijelova na kojima se formiraju brzaci i slapovi (bukovi) visinske razlike i do 50 m. Oko dvije trećine toka rijeke Krke odlikuje se čistoćom i pjeskovitim dnom te ova rijeka ima" izraziti salmonidski karakter tj., uslove za život pastrve. Specifičnost ove salmonidne vode je u tome, što se u njoj nalaze dvije endemične vrste pastrva i to u gornjem toku, do Bilušić buka, tzv. zlousta pastrva (Salmothymus optusionostris Krkensis) a u dijelovima između Roškog i Skradinskih slapova tzv. visovačka jezerska pastrva (Salmo visovacensds). Prirodne osobine Krke i njezine uže okoline od interesa su i za nauku i za nauku i za turizam. Za nauku je posebno važna biodinamička komponenta Krke, posebno sedrotvorne alge i mahovine te ihtiofauna (ribe) i ove komponente u naučno-istraživačkom radu povezuju Krku s Plitvičkim jezerima, naime i kaskade u Plitvičkim jezerima rezultat su djelovanja sedrotvoraca, ali jer su različite klimatske prilike u tim dvjema lokalitetima razumljivo je da će biti razlike i u biodinamici tih voda.« Nacionalni park »Krka« trebao bi obuhvatiti samu rijeku Krku od izvora do mosta »Šibenik« na Jadranskoj magistrali, zatim rijeku Krčić, Čikolu (nizvodno od Drniša) i donji tok rječice Guduća (utiče u Prokljansko jezero). Uz prosječnu |