DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Mikulići — Bačun — Markuševac prema Bidrovcu i Čučerju zapremaju tla rendzine na miocenskim vapnencima iznad kojih se protežu od Trnave do Vidovca na kotu Rog smeđe kisela tla na pjescima i ilovine. sve do kote 696 m u šumi Gmajna. U okolišu Tepčina vrha (kote 642 ra), Podjezero (kote 421 m) manju površinu zaprema smeđe kiselo tlo na škriljevcima, brusilovcima i pješčenjacima. Oko 545 m (Lipnjaki) i kote 514 m (Hrenovkoč) razvila se podzolasto smeđa tla na miocenskim vapnencima a južno od ovog područja i zapadno od Pustodola i Selnice i kote 304 m pa sve do kote 370 m. Selovca nalaze se smeđa karbonatna tla u laporima. Podzolasto-pseudoglejna umjereno i jako izražena obronačka tla zapremaju obronke öko naselja D. Bistra — Oborovo — Borova — Galekovići, te oko naselja Selnice — Borovec — Kraljev vrh i obronke Pustodola — Selnice — Milekovo sve do D. Stubice. Na Medvednici prevladavaju osrednje duboka i duboka tla, dok su plitka tla (rendzine i rankeri) slabije zastupana, uglavnom na strmim kosinama i po hrptovima južne i jugozapadne ekspozicje. Aluvijalna tla nalaze se samo u dolinama rijeka Krapine i Save, a u nižim dolinama potoka ova prelaze u aluvijalno-deluvijalna. Hidrološke karakteristike Reljef, konfiguracija terena, geološki sastav i klima uvjetuju, da Medvednica obiluje izvorima, vodotocima i potocima, koji se ulijevaju u rijeke Krapina, Lonja i, s južne strane, neposredno u Savu. Pored hladnih izvora s pitkom vodom ima i toplih — ljekovitih (kod Podsuseda) i slanih (Slani potok). Podaci meteoroloških stanica Stubička gora (kota 620 m), Kraljičin zdenac (kota 525 m), Sljeme (kota 999 m) i Zagreb — Grič (kota 157 m), koje je obradio KIRIGIN (12), nameću sljedeće zaključke: — maksimalna mjesečna količina oborina pada u lipnju, šio izaziva najveći dotok u vodotoke i kanalizaciju, sporedni maksimum pada u XI mjesecu, a izraziti mjesečni minimum u II i III mjesecu; — u prosjeku na vrhu Medvednice padne 450 mm oborina više nego na području cijele Medvednice, a to je opet više od polovine godišnjih oborina Zagreb — Grič. Jači porast oborina očituje se već od 500 m nadmorske visine; — najveća godišnja količina oborina na Medvednici zabilježena je 1959. god.: Sljeme 1840 mm, Stubička gora 1492 mm, Zagreb — Grič 1136 mm; najniže godišnje količine oborina bile su ispod 1000 mm i to Sljeme 856 mm, Stubička gora 827 mm i Zagreb — Grič 581 mm. Ovi podaci o oborinama na području Medvednice upućuju, da grad Zagreb ima izdašno oborinsko područje. Ako uzmemo u račun samo južnu stranu Medvednice s cea 8500 ha šuma proizlazi, da uz maksimum oborina od 145 mm/m- (u VI mjesecu) padne ukupno 12,325.000 m:i vode, a uz minimum (u III mjesecu), kada oborine iznose 67 mm/m2, količina vode iznosi 5,695.000 m3. Ako površinski dotiče u vodotoke 40% oborina, to se u VI :i :i mjesecu slijeva u potoke 4,930.000 m, a u III 2,278.000 m. Te vode otiču u Savu dijelom otvorenim potocima, a dijelom gradskom kanalizacijom´. 30! |