DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 67 <-- 67 --> PDF |
SOCIJALNI, ZAKONSKI I EKONOMSKI ASPEKTI DEGRADACIJE ČOVJEKO VE OKOLINE U svijetu su zbog razvoja industrije i neadekvatnih mjera zaštite čovjekove okoline uništene mnoge vode; da nabrojimo samo neke: u SAD jezero Erie i druga, u SR Njemačkoj Rajna i druge rijeke, u SSSR-u Bajkalsko jezero. Kod nas su mnoge rijeke pretvorene u rijeke IV reda ili odvodne kanale. Rudarstvo unakazuje krajobraze, stvarajući rane u pejsažu, Tipičan su primjer površinski kopovi boksita oko Obrovca kao i mnogi kamenolomi., Kod gradnje komunikacija — cesta, željeznica — izvođači ostavljaju za sobom pustoš. S malim sredstvima to bi se dalo sanirati, međutim, niti izvođač niti investitor o tome ne vode računa. Kod izgradnje novih i proširenja starih industrijskih objekata najčešće se zanemaruje kakove će posljedice za okoliš imati taj objekat. To se prepušta generacijama koje dolaze iza nas. Prema Zakonu o zaštiti prirode niti jedan industrijski objekat, pruga, cesta, dalekovod, naftovod i si. ne smije se početi graditi bez odobrenja Zavoda za zaštitu prirode SRH. To je svakako dobar Zakon, samo se postavlja pitanje koliko snaga ćemo imati da ga provedemo u život. I do sada sü postojali razni Zakoni i propisi za zaštitu prirode koji se — na žalost — nisu uvijek sprovodili. To nepoštovanje zakona išlo je do te mjere da se u pojedinim slučajevima predstavniku Zavoda za zaštitu prirode nije dozvoljeno pristup u tvornicu radi kontrole Zakonom propisanih zaštitnih mjera. Sto se tiče izgradnje novih objekata Zakon se — barem do sada — poštiva. Svakodnevno referent koji je zadužen za pregledavanje investicionih programa dobiva na uvid čitavu hrpu elaborata koje i uz najbolju volju i trud ne može savjesno pregledati. U tu svrhu bit će potrebno formirati ekipe stručnjaka po pojedinim industrijskim granama koje bi bile u stanju da daju meritorna odobrenja za izgradnju. Mnogo je teža stvar sprovođenje tog Zakona kod postojećih poduzeća, osobito onih sa zastarjelom tehnologijom i niskim rentabilitetom, od kojih mnoga posluju s gubitkom. Banke su spremne dati sanacione i investicione kredite, ako ima izgleda da takvo poduzeće postane rentabilno, ali se u praksi još nije dogodilo da banka takvom poduzeću dade kredit za investicije kojima bi se spriječilo zagađivanje čovjekove okoline. Kod nekih industrija koje su naročito onečišćivači okoline, kao npr. tvornice cementa, termoelektrane i dr. instalirani elektrofilteri, koji trebaju spriječavati populaciju, često su izvan upotrebe. Izgovor je da su u kvaru. Međutim, činjenica je da najčešće ne rade zbog štednje struje i odvoza otpada, a što će zbog toga stradati okolno stanovništvo, te poljoprivreda i stočarstvo, o tome malo vode računa. Zaštititi čovjekovu okolinu i stvoriti snošljive uvjete za život ne mogu zakoni niti Zavod za zaštitu prirode kao ni razne organizacije i pojedinci koji se tom problematikom bave, iako i oni svi tome zadatku mogu doprinijeti. Potrebno je kroz SK i Socijalistički Savez stvoriti potrebnu klimu da svaka organizacija i svaki pojedinac bude svjestan činjenice da, ukoliko nastavimo s dosadašnjim odnosno prema prirodi i svome okolišu, sječemo granu na kojoj sjedimo. 361 |