DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 66 <-- 66 --> PDF |
nije dirao, možemo ostvariti bolji uvid u one eko-sisteme koje je čovjek modificirao i koristi u praktične svrhe. Značenje prirodnih krajolika i divljih vrsta za estetske kvalitete okoliša je jasan. Nedirnuti divlji pejsaž pruža čovjeku mogućnost da razmišlja i uživa u dijelu svijeta kakav je nekad posvuda postojao. Zbog nabrojenih razloga, rano su se javljale inicijative da se na zemlji stvore oaze u kojima bi se priroda zaštitila. Prvi Nacionalni park u SAD i u svijetu Yellowston e osnovan je 1872. godine. Poslije toga osnovano je u SAD nekoliko desetaka Nacionalnih parkova. Također su u Evropi već u prošlom stoljeću osnivani prvi nacionalni parkovi i prirodni rezervati, a danas gotovo nema zemlje bez nacionalnih parkova i parkova prirode. U SR Hrvatskoj imamo četiri Nacionalna parka: Plitvička jezera, Risnjak, Paklenicu i Mljet. Načinjen je elaborat za proglašavanje Kornatskog otočja nacionalnim parkom (maritimnim). Osim nacionalnih parkova treba — dok je to još moguće — zaštititi još što je moguće veći broj lokacija za tzv. parkove prirode, mjesta predviđenih za rekreaciju stanovništva u prirodi. U obzir dolaze sva ona šumska područja koja su relativno sačuvana kao što su Krndija, Dilj, Papuk, Psunj, Moslavačka Gora, dio Bilogore, Kalnik, Macelj, Ivančica, Zagrebačka Gora, Žumberak s Plješivicom, Petrova Gora, Šamarica, šuma Kotar, Gorski Kotar, Učka, Velebit, Plješivica, V. i M. Kapela, kanjon Krke, Mosor, Biokovo i dr. Ne bi smjelo biti većeg grada koji ne bi imao zaštićeno područje na kojem građani mogu svakodnevno i u vrijeme vikenda provoditi slobodno vrijeme u čistoj prirodi. Jedan skup učenjaka u okviru CIB je predskazao da 2000-te godine za čovječanstvo neće biti glavni problem ishrana, već slobodni prosto r u prirodi , gdje će radni ljudi moći provoditi slobodno vrijeme. Poznato je naime da će u to vrijeme ljudi raditi najviše jednu trećinu vremena, a 2/3 će biti za odmor i razonodu. Da bi se sačuvao genetski materijal za buduća pokoljenja Unesco je 1971. g. pokrenuo pokret MAB (Man und Biosphere) — Čovjek i biosfera. U okviru projekta MAB 8 treba u cijelom svijetu izdvojiti manja područja s ka rakterističnom florom i faunom tog kraja i zaštiti ih od svakog utjecaja čovjeka. Te tzv. jezgre mogu biti u okviru postojećih nacionalnih parkova i parkova prirode i drugih zaštićenih područja, a svrha im je, osim spomenutog sačuvanja genetskog materijala, izučavanje eko-sistema u netaknutoj prirodi. U okviru tih netaknutih jezgara izdvajaju se plohe za promatranje (monitoring) razvoja flore i faune, mikroorganizama u tlu i vrše se druga naučna ispitivanja. U našoj zemlji je dosad projektom MAB prihvaćen Nacionalni park Tara u Crnoj Gori, a za našu republiku predložili smo što je kasnije prihvaćeno da se obuhvati tim projektom Velebi t jer postoji težnja da se Velebit proglasi parkom prirode, a eko-sistemi na Velebitu karakteristični su za čitav naš krš. Mi već imamo nekoliko zaštićenih jezgara u postojećim Nacionalnim parkovima, (u Risnjaku, Plitvicama — Čorkova uvala, u Nacionalnom parku Mljet — kompleks od 250 ha cesmine-Quercus Ilex). Predložit ćemo organizacijskom komitetu MAB-a da se te lokacije uključe u projekt MAB8, kada ćemo imati sredstava i kadrova da to provedemo. 360 |