DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 65 <-- 65 --> PDF |
20 do 30 puta veća nego u sredstvima javnog saobraćaja (autobus, trolejbus, tramvaj), a za pređeni km zračnim saobraćajem 100 i više puta. Ako se prisjetimo kako pitanje energije — osobito one dobivene iz nafte — ne stoji ružičasto, onda je nepojmljivo vladanje homo sapiens-a. Općenito je prihvaćeno u teoriji da su gradske zajednice sistemi koji se prožimaju u mnogim dijelovima. One imaju u mnogim aspektima zajedničke crte s prirodnim eko-sistemima, ali imaju i razlike. Moderni velegrad je u mnogo čemu supraeko-sistem, sistem koji utječe i na kojeg utječe veliki niz prirodnih eko-sistema, a ograničava ga cjelokupna biosfera. Moderni gradovi koriste energiju iz sirovine iz svih krajeva svijeta i prerađuju ih da bi ih nakon toga — zahvaljujući prometu i komunikacijama razaslali u cijeli svijet. Za razliku od prirodnih ekosistema, kod kojih veća kompleknost vodi većoj stabilnosti, u urbanim sistemima veća kompleksnost prouzrokuje lakšu ranjivost od razaranja i neprilika (nestanka električne energije, vode, goriva). Kao primjer navodim nestanak struje 1978. godine u gradu New Yorku, koji je potrajao duže vrijeme. Jedan znanac, koji se tih dana nalazio u tom gradu, pripovijedao mi je, da mu je to bio jedan od najtežih dana u životu. Svi gosti jednog velikog hotela šćućurili se u foajeu, jer liftovi nisu vozili na ulicu se nije moglo izaći, jer se pucalo na sve strane; bilo je mnogo mrtvih i ranjenih a na desetke trgovina bilo je opljačkano; zabilježen je i veliki broj silovanja — prava džungla na asfaltu! PRIRODNI REZERVATI — NJIHOVO ZNAČENJE ZA ČOVJEČANSTVO U zadnjih 2000 godina izumrlo je na svijetu (od kralježnjaka) oko 200 sisavaca i ptica. Od toga je u zadnjih 400 godina nestalo nepovratno 130 vrsta. Za vrijeme zadnjih 100 godina gubitak je iznosio 100 vrsta tj. 1 godišnje. U posljednjih 50 godina broj izumrlih vrsta prema nekim podacima iznosi 76, to znači gubitak 3 vrste u 2 godine. Daljnjih oko 550 sisavaca i ptica su se prorijedile ili im prijeti neposredni nestanak. To su gubici kod kralježnjaka. Kod drugih životinjskih vrsta nema pouzdanih podataka, iako su oni za sigurno mnogo veći nego kod ovih. Također nemamo podatke za broj nestalih vrsta divljih biljaka. Divlje vrste životinja i biljaka imaju neprocjenjivo značenje za čovječanstvo. Majmuni, miševi, štakori i druge, na oko nepotrebne životinje, sačuvale su mnoge ljudske živote, jer se na njima eksperimentiralo u korist čovjekovu. Penicilin je otkriven u pljesni za koju je prosječan čovjek smatrao da donosi samo štetu. Nema »nekorisne« životinjske niti biljne vrsti. Od »nekorisnih« životinja pripitomljavanjem stvorene su korisne vrste. Od divljih trava — žitarice, Sačuvanje divlje prirode je neka vrsta »životnog osiguranja« čovječanstva. Divlje vrste na zemlji predstavljaju rezervoar genetskog materijala. Svaka je vrsta nenadomjestiva — ne možemo je stvoriti nanovo ako je izgubljena.. Međutim, svaka od njih je skladište genetskih informacija koje ne smijemo izgubiti jer ne možemo predvidjeti ili prorokovati na koji način može ta informacija jednog dana biti od koristi. Prirodni eko-sistem može nam pružiti spoznaje koje nijedna odvojena vrsta ne bi mogla dati. Studiranjem struktura i funkcija eko-sistema koje čovjek |