DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Tako npr.: — u SSSR se postiglo, da građani vode računa o čistoći ulica. Ako netko baci papirić ili čik, drugi građanin će ga upozoriti, da to nije dozvoljeno; — u Singapuru kazne za odbačeni papirić ili čik iznose jednu, pa i dvije, mjesečne plaće; — u SAD su također uvedene visoke kazne za onečišćenje okoline (za bačeno smeće iz auto 100 dolara — 2600 današnjih dinara!), a u Saveznoj Republici Njemačkoj postoće kazne znatno su pooštrene. URBANE SREDINE Jedna od najvećih potreba našeg društva je slobodan prostor oko gradova i u njima koji je podesan za razne oblike odmora u prirodi. Obzirom da kod nas 50°/o stanovništva živi u urbanim sredinama, a količina slobodnog vremena se povećava, potreba za površinama za odmor blizu urbanih predjela i u njima je velika i raste iz dana u dan. Pored vrijednosti za odmor slobodan prostor na kojem raste drveće i drugo bilje, i na kojem obitavaju divljač i ptice, povećavaju ljepotu i raznolikost gradova, daju im definiciju, pečat i oblik koji bi inače nedostajao, te doprinose radosti da se u njima živi. Na žalost, naši urbanisti, osim časnih izuzetaka, o tim elementima vode malo računa. Žalosno je pogledati naša nova gradska naselja, kao npr. Novi Zagreb ili Novi Beograd. Vrlo je malo zelenih površina i iz daljine se vide betonske aveti. Čak postojeće zelene površine u središtima gradova kao npr. Botanički vrt u Zagrabu u opasnosti su da budu uništene. U Njemačkoj, Engleskoj, Francuskoj i drugim zemljama gradovi su opasani zelenim pojasevima i kada se putnik približava gradu, nema dojam da je to velegrad. Sve je u zelenilu. U gradovima ima velikih zelenih površina (kao npr. Hydepark u Londonu ili Central park u New York-u, dakle u takvim gradovima gdje je cijena zemljišta neizmjerna). Osim od nečistog zraka naši gradovi sve više pate od buke. Neki eksperti smatraju da buka nije manje štetna zdravlju od zagađenog zraka. Na gradskim prometnicama buka od automobila i drugih motornih vozila daleko nadmašuje dozvoljene granice. Jedno od najvećih zala za urbane sredine su automobili. Osim onečišćavanja zraka i stvaranja nepodnošljive buke oni zauzimaju pješačke površine, tako da se u mnogim gradovima pješaci s mukom provlače između parkiranih automobila na trotoarima. Iako se u većim gradovima na željena odredišta stiže brže javnim saobraćajem ili pješice, vlasnici automobila se uporno probijaju kroz gradsku gužvu. U mnogim evropskim gradovima je automobilski saobraćaj isključen iz centra grada. Izgleda da naši gradski oci nemaju snage da donose takve nužne odluke. U svijetu i kod nas se najveća sredstva troše za razvoj najneracionalnijih prevoznih sredstava: putničke automobile i avijaciju. Potroša k energij e za prijevoz jednog putnika je po pređenom km u osobnim kolima |