DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 64     <-- 64 -->        PDF

Tako npr.:


— u SSSR se postiglo, da građani vode računa o čistoći ulica. Ako netko
baci papirić ili čik, drugi građanin će ga upozoriti, da to nije dozvoljeno;
— u Singapuru kazne za odbačeni papirić ili čik iznose jednu, pa i dvije,
mjesečne plaće;
— u SAD su također uvedene visoke kazne za onečišćenje okoline (za bačeno
smeće iz auto 100 dolara — 2600 današnjih dinara!), a u Saveznoj Republici Njemačkoj
postoće kazne znatno su pooštrene.
URBANE SREDINE


Jedna od najvećih potreba našeg društva je slobodan prostor oko gradova
i u njima koji je podesan za razne oblike odmora u prirodi. Obzirom da kod nas
50°/o stanovništva živi u urbanim sredinama, a količina slobodnog vremena se povećava,
potreba za površinama za odmor blizu urbanih predjela i u njima je
velika i raste iz dana u dan.


Pored vrijednosti za odmor slobodan prostor na kojem raste drveće i drugo
bilje, i na kojem obitavaju divljač i ptice, povećavaju ljepotu i raznolikost gradova,
daju im definiciju, pečat i oblik koji bi inače nedostajao, te doprinose radosti da
se u njima živi.


Na žalost, naši urbanisti, osim časnih izuzetaka, o tim elementima vode malo
računa. Žalosno je pogledati naša nova gradska naselja, kao npr. Novi Zagreb ili
Novi Beograd. Vrlo je malo zelenih površina i iz daljine se vide betonske aveti.
Čak postojeće zelene površine u središtima gradova kao npr. Botanički vrt u Zagrabu
u opasnosti su da budu uništene.


U Njemačkoj, Engleskoj, Francuskoj i drugim zemljama gradovi su opasani
zelenim pojasevima i kada se putnik približava gradu, nema dojam da je to
velegrad. Sve je u zelenilu. U gradovima ima velikih zelenih površina (kao npr.
Hydepark u Londonu ili Central park u New York-u, dakle u takvim gradovima
gdje je cijena zemljišta neizmjerna).


Osim od nečistog zraka naši gradovi sve više pate od buke. Neki eksperti
smatraju da buka nije manje štetna zdravlju od zagađenog zraka. Na gradskim
prometnicama buka od automobila i drugih motornih vozila daleko nadmašuje
dozvoljene granice.


Jedno od najvećih zala za urbane sredine su automobili. Osim onečišćavanja
zraka i stvaranja nepodnošljive buke oni zauzimaju pješačke površine, tako da
se u mnogim gradovima pješaci s mukom provlače između parkiranih automobila
na trotoarima. Iako se u većim gradovima na željena odredišta stiže brže
javnim saobraćajem ili pješice, vlasnici automobila se uporno probijaju kroz
gradsku gužvu.


U mnogim evropskim gradovima je automobilski saobraćaj isključen iz centra
grada. Izgleda da naši gradski oci nemaju snage da donose takve nužne odluke.


U svijetu i kod nas se najveća sredstva troše za razvoj najneracionalnijih
prevoznih sredstava: putničke automobile i avijaciju. Potroša k energij e
za prijevoz jednog putnika je po pređenom km u osobnim kolima