DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Medvednice pokazuje sličnost s Kalnikom, Moslavačkom gorom i Požeškom gorom, koje pripadaju Rodopsko-panonskom nizu. Po raznolikosti geološkog sastava i znatnoj poremetnji geoloških slojeva uzdužnim i poprečnim rasjedima, Medvednica se smatra rasjednom gorom (timor ili horst). Jezgra Medvednice je kristaliničko-paleozojska opkoljena mezozoičkim tercijarom i diluvijalnim tvorbama, a proteže se od Falata do Tepčina vrha, tvore je zeleni škriljevci, zatim karbonski brusilovci, tamno-sivi vapnenci i, mjestimično, pješčenjaci. Zeleni škriljevci nalaze se u suvislom pojasu od Jakova (869 m) do Lipe (489 m) pretežno po gornjim južnim padinama. Mezozoičke tvorbe zauzimaju sjevernu stranu centralnog dijela Medvednice sa verfenskim škriljavcima, vapnencima, dolomitima, krednim vapnencima, laporima i pješčenjacima. Duž južnog i sjevernog područja pridolaze tercijalne tvorbe — oligocenski lapor, miocenski litovac i lapor, pontijski lapori i šljunak. Litotamnijskog vapnenca ima na području Dolja, Dragutinca, na padinama Medvedgrada, Gračeca, Rebra, Strmopeči i dr. Diluvijalne tvorbe, pretežno pjeskovite ilovače, protežu se na južnom području od Grmoščice do Prekrižja, Remeta, Granešinskih Novaka, Đurđekovca i Adamovca i dalje, te sjevernom stranom od Ivanca do´ G. Bistre do (podnožja) Pepelarnice gdje se uzdiže do 300 m. Iz kvartala zastupljen je obronački i terasni diluvij. Obronački diluvij na srednjem dijelu Medvednice pokrivaju ilovine, ispod kojih su kredne i pontijske naslage. Terasni diluvij obuhvaća ravničarske dijelove iznad savske doline tzv. Zagrebačka terasa, koja je prema Gorjanović-Kranbergeru nastala tektonskim procesom, a prema Cvijiću abrazijom pliocenskog Panonskog jezera. U oligocenskim naslagama (npr. Planina) nađena je bogata fosilna flora, a u miocenskim i poliocenskim naslagama nađeni su mnogobrojni fosili. U predjelima vapnenca razvijene su kraške pojave (spilja Veternica, Medvednica, Kameni svatovi, Ponikve), te podzemni tokovi i ponornice. Uz uzdužne rasjede ima toplih voda (kod Sus-edgrada), a u prošlosti su se iskorištavale i rude: željezna ruda kod Slanog potoka, Gor. Stubice, Kraljevog vrha i Gor. Bistre. Olovni sjajnik (galenit) vađen je u Rudarskom vrstu kod M. Sljemena (Nikola Zrinjski u 17. st.), a kuhinjska sol kod Slanog potoka (1346. god.), a kameni ugalj kod Vidovca, M. Bistrice i dr. Pedološke karakteristike Prema pedološkoj karti Instituta za pedologiju iz 1969. god. najveći dio središnjeg dijela Medvednice zapremaju smeđa kisela tla na škriljcima, brusilovcima i pješčenjacima unutar kojih se nalaze dvije manje enklave podzolastog smeđeg tla na dolomitima i tvrdim vapnencima (Ruševsko brdo, kota 619 m i ispod Rauchove lugarnice, u rastocima potoka Jelena voda). Na istočnom dijelu iznad Dolja u slivovima potoka Ivanščak, Markovec, Vrapčak — Mikulići nalaze se podzolasta smeđa tla na dolomitnim i tvrdim vanencima te podzolasta smeđa tla na miocenskim vapnencima, a ispod ovih smeđa karbonatska tla na laporima. Uski pojas lijevo i desno od ceste |