DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Zahvaljujući hibridima poljoprivredna proizvodnja postiže daleko veću proizvodnju nego prije. Međutim, to je povezano s mnogo većom potrošnjom energije. Veća njega, upotreba umjetnih đubriva, pesticida, navodnjavanje — sve to zahtijeva velike količine energije, a znamo da je dobivanje energije najčešće povezano sa onečišćavanjem vode i zraka. Pridodatkom kemijskih đubriva uglavnom kalija, fosfora i natrija, prinosi se mogu mnogostruko uvećati. Međutim, kvaliteta tako dobivene hrane ne može se uporediti s kvalitetom tzv. prirodne hrane, jer u njoj nedostaju neki mikroelementi kao npr. željezo, mangan, bakar, i drugi. Računa se da je upravo promijena ishrane jedan od faktora koji je doprinjeo da se kod čovjeka pojavljuju bolesti koje se prije gotovo nisu pojavljivale. Dok su nekad glavne bolesti bile tuberkuloza, kolera i druge zarazne bolesti, moderni čovjek pati najviše od srčanih i duševnih bolesti te od raka. Moderna se poljoprivreda ne da zamisliti bez upotrebe mehanizacije. Zahvaljujući njoj, ljudski rad sveden je na minimum. Međutim, to je skopčano sa stvaranjem velikih monokultura, što ima za posljedicu da je potrebna velika intervencija raznim kemijskim sredstvima, jer su monokulture mnogo više izložene napadima štetočina nego mješovite kulture. Zbog gladi, koja je vladala u velikom dijelu nerazvijenog svijeta, FAO je prije desetak godina donio tzv. zelen i pla n za proizvodnju velikih količina hrane u nerazvijenom svijetu. Uvođene su nove vrste, povećana je upotreba umjetnih đubriva, izgrađivani su hidrosistemi za navodnjavanje, itd. Rezultati su veliki. U mnogim od tih zemalja riješeno je pitanje gladi no ponegdje je bilo i negativnih posljedica. Tako je ponegdje zbog nestručne primjene navodnjavanja zakiseljeno zemljište, što zahtijeva velike napore da se ono povrati proizvodnji (Pakistan). Pokušalo se sa osvajanjem đungli za proizvodnju ljudske hrane. Ta nastojanja su uglavnom dala negativne rezultate. Na zemljištu je uništena džungla i pretvorena u poljoprivredno zemljište, poljoprivredna proizvodnja može dati pozitivne rezultate svega 2— 3 godine. Nakon toga zbog velikih oborina i tropskih uslova, zemlja se iscrpi, i ona se opet pretvara u džunglu (laterizacija). Kontrola štetočina i korova u monokulturama veoma je kompleksan zadatak. Konkurencija između malih biljoždera (insekata, poljskih miševa, spora nekih gljiva, malih crvića koji jedu korijenje, a čiji je kapacitet ishrane zbog brzog razmnožavanja vrlo velik) i čovjeka je vrlo složena. Prije 30 i više godina stvoreni su prvi insekticidi na bazi klora. Tako je stvoren DDT i slični insekticidi. U početku njihove primjene dali su ogromne rezultate. Tako je napr. zahvaljujući DDT-u uništena malarija u mnogim krajevima svijeta. Također i u borbi protiv štetočina koje su napadale poljoprivredne i šumske kulture postignuti su u početku veliki uspjesi. Međutim, vremenom su insekti postali imuni na jedne vrste insekticida pa se morala upotrebljavati sve veća doza i stvarani su novi još jači insekticidi. O posljedicama njihove upotrebe malo se je vodilo računa. 1962, godine RACHEL CARSON, američki biolog, napisala je knjigu »Silen t spring « (Tiho proljeće) u kojoj iznosi sve negativne posljedice koje je prouzrokovao DDT i si. insekticidi. U naučnom svijetu nastala je uzbuna. Dugotrajnim ispitivanjem ona je utvrdila da upotreba DDT-a ima nedogledne štetne posljedice na čitav svijet. To je spoj čiji je vijek trajanja 15 godina. Osim što uništava insekte protiv kojih se upotrebljava, on uništava i 350 |