DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Ta utrošena energija porijeklom 95%> potiče od fosilnih goriva (ugljena, nafte, plina), a ostatak od hidroenergije i sunčeve energije, te oko 3% od nuklearne energije. Cjelokupna potrošnja energije raste otprilike 7% godišnje. Ako ovaj porast ostane konstantan potreba za energijom udvostručit če se svake desete godine. Svjetske zalihe nafte biti će iskorištene sa 90% između 2020 i 2030-te godine, a zalihe ugljena između 2300 i 2400-te godine. (Više od 90% se ne isplati iskoristiti jer bi utrošnja energije za dobivanje nafte i ugljena bila veća od dobivene energije). Najviše se ugljena dobiva iz otvorenih kopova. Da bi se oni ponovno pretvorili u poljoprivredno i rekreativno zemljište potrebno je iskopane jame napuniti otpacima termoelektrana i gradskog smeća, te vratiti humusnu zemlju koja se skida kod odkopa. Kod bušenja nafte naročito su iteške nesreće na morima. Nedavno smo pratili posljedice nesreće koja se dogodila u norveškim vodama i u Meksičkom zaljevu. Teško je i zamisliti šta bi takva jedna nesreća značila za Jadran. Zbog prevoza nafte na velike udaljenosti često se događaju nesreće, tako da je teško ocijeniti koliki je procenat morskih površina onečišćeno naftom. Sreća je da morska voda vremenom tu naftu dezintegrira. Daljnje opterećenje čovjekove okoline predstavljaju naftovodi. Tako npr. gradnja naftovoda iz Aljaske preko Kanade do SAD imat će nedogledne posljedice za životinjski i biljni svijet koji žive u tom području. Naš naftovod koji prelazi preko Gorskog Kotara odnijet će mnogo ha šuma i na taj način utjecati na promjenu krajobraza a kakve posljedice će to imat za hidrologiju tog područja, za sada se može samo nagađati. Elektrane su jaki onečistivači čovjekove okoline (osim hidroelektrana i elektrana na plin). Da bi se otrovni plinovi i krute čestice koje nastaju izgaranjem odstranilo grade se dimnjaci visoki 200 i više metara da bi se dim ispustio u većim visinama gdje su jači vjetrovi, da bi se na taj način spriječilo zagađenje neposredne okoline. Međutim time se problem ne rješava već se odpadi bacaju u »tuđe dvorište« udaljeno i stotine kilometara. Na zahtjev nordijskih zemalja razmatran je problem zagađivanja zraka na ministarskoj konferenciji zemalja članica Ekonomske komisije UN za Evropu. Konvenciju i Rezoluciju od prekograničnog i daljinskog zagađivanja zraka kao i Deklaraciju od prekogra ničnog zagađivanja zraka kao i Konvenciju o bezotpadnoj i malo otpadnoj tehnologiji otpada potpisalo je 35 zemalja. Najmlađa u sklopu energija je atomska energija. Najviše atomskih centrala izgrađeno je do sada u SAD SSSR-u, Kanadi i u SR Njemačkoj, I kod nas se gradi prva atomska centrala, a u planu su daljnje centrale. Međutim, u posljednje vrijeme počelo se polaganije graditi atomske centrale, jer nisu riješena dva osnovna pitanja: pitanje sigurnosti i pitanje sigurnog uklanjanja atomskih otpadaka. 1975. godine povedena je anketa među američkim znanstvenicima različitog profila, te je došlo do slijedećih rezultata: 26% izjasnilo se za obustavljanje svake daljnje izgradnje atomskih centrala, 36% glasalo je za odgađanje daljnje izgradnje, 21% glasalo je za polaganu daljnju izgradnju, a svega se 16% izjasnilo za brzu izgradnju. U posljednje vrijeme i u Njemačkoj i u drugim evropskim zemljama vode se žestoki okršaji između pristalica izgradnja atomskih centrala i njihovih protivnika. Za bojati se je da ćemo mi, kada će u na |