DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Osim te tzv. podiobe ekosistema po horizontalama, eko-sistemi se zoniraju i obzirom na visinske razlike. Zavisno od specifičnih lokalnih uslova, mogu se pomoću visine određivati koji će tipovi vegetacije prevladavati. Od planine do planine i od ekspozicije do ekspozicije mijenjaju se eko-sistemi. Kao primje r navest ćemo Kopačk i rit . Nastao je tako, što je Dunav prije stotinjak godina promijenio tok te je na taj način nastalo veliko jezero. Zbog stalnog taloženja mulja poslije poplava ono postaje sve pliće. Osim toga ispuštanjem organskih otpadaka iz klaonične industrije i iz drugih industrija organska masa u vodi se povećava što pogoduje razvoju algi i životinjama. Kada organizmi odumiru, oni se talože, na dnu. Bakterije koje rastvaraju te organizme troše kisik. Kisika u vodi ima sve manje što se odražava i na vrste riba koje žive u ritu. Nekada je bilo mnogo smuđeva, somova, šarana i druge plemenite ribe. Smanjenjem kisika tih vrsta je sve manje, a sve je više vrsta koje se zadovoljavaju manjom količinom kisika, kao npr. karaš, bijela riba, cvergli itd. Podizanjem dna stvaraju se uslovi za rast vrba i topola. Za pedesetak do stotinu godina tamo će se opet pojaviti hrastova šuma, rit će pomalo izumirati, a isto tako i eko-sistem koji je uz njega vezan. Tu pojavu da priroda nastoji da se povrati u prvobitno stanje nazivamo progresijom. Koliki utjecaj na promjenu prirodnih osobina nekog eko-sistema može imati pokazuje npr. utjecaj Asuanske brane. Kako je poznato, Egipat je pregradio rijeku Nil s ciljem da osigurava dva vitalna problema: proizvodnju električne energije i osiguranje hrane pomoću umjetnog sistema navodnjavanja, koji je zamijenio prirodno, tj. plavljenje Nila. Međutim taj pothvat tek je djelomično uspio, jer je nastalo niz negativnih popratnih pojava, koje znatno umanjuju očekivane rezultate. To su: — potencijali akumulacionih jezera znatno su manji od očekivanih zbog velikih isparivanja te mjesto instaliranih 9 agregata rade samo 1—2; — pojavila se bolest filkarzija kao posljedica promjene režima vode. Naime tu bolest prenosi jedna vrsta puža, kojeg je u prijašnjem režimu vlažnosti, kada se smjenjivale poplavna sa sušnim razdobljima razmnožavanje bilo ograničeno dok je sada nesmetano i pojačano; — zbog stalno povećane vlažnosti tlo se zakiseljava s posljedicom smanjena uroda, pa se tako npr. urod banana u delti Nila stalno smanjuje; — riblji fond u Sredozemnom moru na području utoka Nila osjetno se smanjio, jer nedostaje hrana koju je prije rijeka donosila za vrijeme poplava. ENERGIJA U davna vremena čovjek je koristio energiju koju je sunce svakodnevno stvaralo na zemlji a nije dirao energiju nagomilanu u zemlji tisućama i milionima godina. Vremenom se situacija promijenila. Nekada je čovjek trošio na vlastitu hranu, životinjsku hranu i gorivo 10—15.000 kalorija dnevno po osobi. Sve do 19. stoljeća izvori energije koje je čovjek upotrebljavao dale su se obnoviti: snagu vjetra i vode, drvo kao gorivo. Istom kasnije je došlo do eksploatacije podzemno nagomilanih izvora energije: ugljena, nafte, plina i naposljetku atomske energije. U 1960. godini u SAD se je trošilo 215(300 kg cal. dnevno. Kod nas je vi to vr.jeme bila otprilike potrošnja 30.000 kgcal. po osobi. |