DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 51     <-- 51 -->        PDF

ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA


ČOVJEK I PRIRODA*


FRANJO KNEBL, dipl. inž. šum.


Zagreb


»Suvremeni čovjek ne može živjeti u uvjerenju da su bogatstva
prirode neiscrpna i da on u toj prirodi ne može da radi sve što hoće
bez obzira na posljedice koje moraju da proističu iz takvog ponašanja.
Ponašajući se bezobzirno i neodgovorno prema prirodi čiji je
sastavni dio i od koje zavisi čovjek postaje sam sebi neprijatelj.


S pravom se zato suvremeni čovjek pita: dokle će čovječanstvo
moći da se u punoj mjeri koristi blagodatima sadašnjeg i budućeg
napretka nauke i tehnologije, ako se bude mirilo sa činjenicom da
određene popratne pojave tog istog napretka nanose takove štetne
posljedice za čovjekovu prirodu okolinu da bi dalji stihijski razvojj
u tom pravcu počeo ne samo da koči taj napredak već i da sve više
koči čovjekovo zdravlje.«


(E. KARDELJ na osnivačkoj skupštini
Savjeta za zaštitu i unapređivanje
čovjekove sredine Jugoslavije,
održane 1. II 1973. god.)
ČOVJEK I NJEGOVA OKOLINA


Računa se da je prošlo cea 100.000 godina od čovjekove pojave na zemlji.
Od toga prvih 90.000 godina on je vrlo malo utjecao na svoju okolinu. Živio je
slično životinjama, skupljao plodove i bavio se lovom i ribolovom. Pa i onda,
kada je počeo da pored svojeg boravišta obrađuje zemlju i uzgaja žitarice i druge
biljke kojima hrani sebe i svoje pripitomljene životinje, njegov utjecaj na okolinu
u kojoj živi neznatan je, prvenstveno zbog malenog brojnog stanja i pomanjkanja
sredstava rada, kojima bi narušavao prirodu. U tom stadiju vrši se
izmjena tvari na licu mjesta. Sve što čovjek oduzima zemlji, on joj i vraća. Međutim,
već i u starom vijeku bilo je pojava narušavanja čovjekove okoline.


Najznačajniji primjeri uništavanja plodnih zemljišta u dalekoj prošlosti su
u Mezopotamiji, te neki dijelovi Kine, Indije i Pakistana kao i Sjeverne Afrike. U
Mesopotamiji u slivovima rijeke Eufrata i Tigrisa postojala je intenzivna poljoprivreda
zahvaljujući navodnjavanju. Dolaskom stočarskih plemena iz Azije uništeno
je zbog ishrane stoke šumovito slivno područje tih rijeka, pa je zahva


*) Predavanje održano u Društvo inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije u Zagrebu.