DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 42 <-- 42 --> PDF |
ZAKLJUČAK Tokom vremena mijenjao se odnos čovjeka prema šumi. Prvotno mu je služila prvenstveno kao lovište, zatim za opskrbu drvom te kao sklonište, posebno od napadača počam od najstarijih vremena sve do naših dana. Prelazom na intenzivniju proizvodnju hrane, poljoprivrednom i stočarstvom, čovjek krči šume i smanjuje njezinu površinu. Danas je smanjivanje površina pod šumom svedeno na minimum, jer je krčenje u cilju drugog načina korišćenja zemljišta vezano uz dozvole i to manje zbog osiguranja drva a više zbog koristi koje šuma pruža čovjeku svojom opstojnošću i koje smo nazvali općekorisne funkcije šume. To je njezina zaštitna uloga na režim voda, kao najznačajnijeg proizvođača kisika (kojeg u ogromnim količinama troše i motori s unutarnjim sagorijevanjem tj. automobilski i si.), povoljnim djelovanjem u zdravstvenom pogledu, posebno u psihičkom, ili, ukratko, kao područje ili mjesto vrlo pogodno za rekreaciju i odmor. Kako su šume i gospodarski objekt tj. proizvođač drvne mase koja se može iskazati ne samo količinski nego i u novčanoj vrijednosti, to se postavlja i pitanje novčane vrijednosti općekorisnih funkcija šuma. Međutim takav račun nije jednostavan, a posebno ako se traži novčana vrijednost kompleksnih općekorisnih vrijednosti (tj. zbroja hidroloških, klimatoloških, higijensko-zdravstvenih, estetskih). Odnose tih vrijednosti prema vrijednosti drvne mase koju proizvodi odnosna šuma pokušavali su odrediti npr. TAMERGADZE (Gruzija) i MANTEL (Njemačka). Za jedničko je kod oba autora, da vrijednost drvne mase nije dominantna, a Mantel je postavio omjer 3 : 1 u korist općekorisnih funkcija šuma. Prema tome vrijednost općekorisnih funkcija jedne konkretne sastojine najmanje je tri puta veća od vrijednosti drvne mase. Za šume koje su namijenjene prvenstveno ili isključivo za osiguranje općekoiisnih funkcija, a takove su i šume na Medvednici, taj je omjer i veći, ako uopće i postoji mogućnost uspoređivanja. Iskazivanje općekorisnih funkcija šume ima zapravo svrhu, da se utvrde iznosi, troškova održavanja šume koji se moraju namiriti izvan prihoda odnosne šume, dakle na teret korisnika općekorisnih funkcija ili društvene zajednice u cjelini. Na šume Medvednice kao šume zaštitne i rekreaoione funkcije tj. da im je prvenstvena vrijednost u njezinim općekorisnim funkcijama, gleda se već preko stotinu godina. U prvo vrijeme, krajem prošlog i početkom ovog stoljeća, to se odnosilo na dio šuma koji je bio vlasništvo grada Zagreba. Međutim, poslije prvog svjetskog rata u javnosti se postavlja zahtjev, da svi šumovlasnici sa svojim šumama gospodare (iskorišćuju ih) tako, da bude osigurana i zaštitno-rekreaoiona funkcija. Taj zahtjev počinje se ostvarivati u punoj mjeri u naše vrijeme, kada se manji dio, i to uglavnom u rubnom dijelu kompleksa, nalazi u individualnom vlasništvu. U društvenim šumama stalno se smanjivao etat te danas etat glavnog prihoda iznosi svega 25%> gospodarskog, dok se pretežni dio etata ostvaruje prethodnim prihodima tj. sječom uzgojnog karaktera, dakle u cilju poboljšanja sastojina i osiguranja maksimalnih općekorisnih funkcija šume. Pored toga u toku je postupak, da Medvednica dobije, u smislu odredaba Zakona o zaštiti prirode, status parka prirode. |