DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Kako ovi podaci pokazuju u posljednjih 15 godina dobna struktura sastojina bitno se poboljšala, a izraziti manjak je u I i VII dobnom razredu. Struktura sastojina po vrstama drveća, porijeklu — uzgojnom obliku i dobnim razredima prikazana je u tabl. 7. Sjemenjače zauzimaju 5 866,57 ha ili 75%, ´S prosječnom masom s 234 m3/ha i prirastom 6,2 m3/ha, a panjače 1949,11 ha ili 25% s prosječnom drvnom masom od 106 m3/ha a prirastom 3,9 m3/ha. Prema 1961. godini udio sjemenjača porastao je za 3%, a dosljedno tome udio panjača pao za taj postotak. Prirast pojedinih vrsta po 1 ha iznosio je: u sjemenjačama jele 11,2 m´, jela-bukva 8,0 m3, bukve 5,8 m3 i hrasta 3,3 m3 u panjačama bukve 4,6 m3, graba 3,9 m3 i hrasta 3,7 m3. Gospodarskom osnovom određen je etat od 26 299 m3 ili za 1 824 m3 manji nego po prethodnoj osnovi. Etat iznosi 1,66% drvnog fonda odnosno 59% prirasta. Rekosmo, da je etat određen, jer bi ekonomski izračunat po 3,6 X V3 formuli prof, dr D. Klepca E = , iznosio 49 393 m3 ili 3,13°/o drvnog u fonda odnosno 111% prirasta. Razlike su i u strukturi etata odnosno u udje lu glavnog i prethodnog prihoda. U ekonomskom etatu glavni iznosi 38 351 m3 a prethodni 11 042 m3, a u taksacijskom (određenom) glavni prihod izno si svega 10 567 m3, a prethodni 15 732 m3. Propisani etat dakle ima vise uz gojni nego eksploatacioni značaj. Od pojedinih vrsta najviše je bukve. Njezin udio u sjemenjačama iznosi 55%, a u panjačama 33%, hrast je u sjemenjačana zastupan s 15%, a u panjačama s 30%, ostale listače u sjemenjačana s 10% a u panjačama s 35%, jela u sjemenjačama s 19%, a u panjačama s 1%, a ostale četinjače s 1% drvne mase. Gospodarska osnova iz 1977. godine propisuje ove smjernic e gospodarenja: 1. U čistini bukovim, mješovitim bukovo-jelovim, čistim jelovim i u kestenovim sastojinama uzgojnim zahvatima postići preborno-grupimičnu strukturu, a u hrastovim sastojinama preborno-skupinastu; 2. obnovu sastojina grupimičnog gospodarenja provoditi na krugove promjera jedne visine dominantnih stabala (cea 25 — 30 m), a sastojina skupinastog gospodarenja u krugovima promjera dvije visine dominantnih stabala (cea 50 — 60 m); 3. grupimično ili skupinasto gospodarenje vršiti u sastojinama bukve i jele starosti do 80 godina, a u hrastovim starosti do 100 godina; 4. obnovu sastojina započeti: — hrastovih uz ophodnju od 140 god. i podmladno razdoblje od 20 godina u dobi 121 godina na više, — bukve uz ophodnju 130 god. i podmladno razdoblje od 20 god. u dobi 111 god., — u mješovitim sastojinama bukva-jela uz ophodnju 130 god. i podmladno razdoblje od 30 god. u 101. godini, starosti, — ostalih četinjača uz uphodnju 100 godina, podmladno razdoblje 10 god. počam od 91. godine starosti, 327 |