DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 27 <-- 27 --> PDF |
i izraditi novu gospodarsku osnovu. Pored toga, uz stručnu upravu treba osnovati poseban »kuratorij« u sastavu šumarskih specijalista za park šume te predstavnika šumarskog fakulteta i planinarskog udruženja«. Prof. NENADIĆ: predlaže tretiranje šuma na 2 tipa: privredno-gospodarske šume s osnovnim ciljem gospodarenja »u što kraćem vremenu polučiti što veći financijski efekat« i park-šume sa ciljem iskorištavanja indirektnih koristi šuma od općeg javnog interesa, te predlaže »da se cio posjed grada Zagreba proglasi zaštitnim parkom sa konzervativnim prebornim gospodarenjem«. Na osnovi citiranih mišljenja i prijedloga najpoznatijih šumarskih stručnjaka — Skupština gradskog zastupstva od 7. 11. 1932. god. u čl. 262. zaključuje: — da se u gradskim šumama napusti dosadanje čisto ekonomsko gospodarenje na bazi oplodne sječe i zavede konzerativno preborno gospododarenje kao u zaštitnoj parkJšumi; — da se za cijelu gradsku šumu ima izraditi jedan jedinstveni program rada; — da se do sastava privrednog programa propisani etat ima sniziti na najniži mogući obim imajući u vidu postepen prelaz s oplodne na prebornu sječu; — da se cijela šuma ima proglasiti stalno zaštitnom prema čl. 18 Zakona o šumama iz 1929. god. Za takav način gospodarenja šumom ima se izraditi privredni program u smislu st. 2 § 59. Zakona o šumama uz suradnju šumarskih stručnjaka organa uprave, Šumarskog fakulteta, zdravstvenih, turističkih, građevinskih i botaničkih stručnjaka — jednom rječju prostorni plan koji ni do danas nije donesen. Na nemilosrnu sječu kaptolskih i biskupskih šuma i nekih privatnika reagira dr GUŠIĆ člankom u Novostima (16. 11. 1932. br. 317), jer uništavati šumski pokrivač Medvednice »znači pričinjati zločin nad prirodnim uslovima što nam ih Medvednica pruža«, a u svom predavanju inž. GRÜNWALD održanom 9. 5. 1935. god. u Pučkom sveučlištu »Važnost cijele Medvednice kao pluća Zagreba« ponovno ističe da je potpuno naravno gusto pošumljena Zagrebačka gora osnovni uvjet za razvoj grada (Hrv. planinar 31:277 — 1935.). Na osnovu takvog pritiska javnosti gradsko zastupstvo 16. 11. 1937. god. usvaja zaključak da se svih 16.000 ha šuma Medvednice proglasi zaštitnim područjem, a troškovi te provedbe i uzdržavanje objekta podmire iz gradskog budžeta. Nakon takvih akcija Gradska šumarija je znatno u svojim šumama smanjila sječu, a posječene površine postepeno pošumljuje i popunjuje. Sve akcije zainteresiranih organizacija i ustanova da se šume Medvednice u granicama postojećih zakonskih propisa zaštite odgovarajućom zaštitom i dade im se prikladan status koji bi garantirao javni karakter i interes tih šuma za grad Zagreb su neposredno pred II svjetski rat i u toku rata obustavljene i zamrle. |