DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Posebna osnova gradnje puteva nije sastavljena, jer »izgradnja tih puteva leži izvan područja Mafkuševačke gore tj. u šumama susjednih zemljišnih zajednica«. Ova Gospodarska osnova pohranjena je u Zavodu za uređivanje šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Šume Medvednice u tisku Gospodarenje sa šumama na Medvednici razmatrano je i u tisku. U prvo vrijeme samo za gradske šume, a kasnije i za gospodarenje sa šumama (o sječama) cijele Medvednice. Na gospodarsku osnovu R. Erny-a za gospodarsku jedinicu »Sljeme« gradskih šuma osvrnuo se šum. nadzornik ANTE KERN (10). Glavne zamjerke A. Kerna na postavke gospodarske osnove Ernyja sastoje se u slijedećem: — Svrha gospodarenja i temeljno načelo po Ernyu jest »obzirom na glavnu potrebu za ogrijevu — bukva kao najshodnija vrsta, a svrha gospodarenja — potrajno uživanje za potrebe grada na ogrijevu« uzeto je načelo — što veća proizvodnja ogrijevnog drveta za pokriće vlastite potrebe grada što Kerna ne zadovoljava, jer uz bukvu prirodno dolazi jela koja se prirodno vrlo dobro obnavlja, te hrast i kesten, a s obzirom da ta šuma već tada služi sve više za izletište Zagrepčana, trebalo bi uz bukvu uzgajati što više crnogorice. Prema tome, glavni cilj gospodarenja ne bi smio biti »najveća produkcija ogrijevnog drveta« već prvenstveno zadovoljavanje gradskog žiteljstva na higijenskim, turističkim i estetskim potrebama, pak je trebalo te šume urediti kao »naravni perivoj«, kao npr. što su to učinile općine Samobor (Anindol), Krapina te zemljišna zajednica Fužine. Prema tome, u nižim položajima morala bi se bukova šuma sve više pretvarati u hrastovu, a u višim u jelovu šumu. — Zadržati visoki uzgoj šume (§ 16. Naputka) u nižim predjelima oplodnu sječu, a u višim predjelima u kojima prirodno dolazi jela primijeniti krpimičnu prebornu sječu radi čega je trebalo formirati 2 uređajna razreda. — Ophodnja za sve vrste drveća uzeta je sa 100 god. radi »najveće produkciji drvne mase za ogrijev«, a trebalo je ophodnju prilagoditi glavnim vrstama drveća i cilju gospodarenja: za bukvu 100 god. za jelu 80 god. (bila bi gospodarstvenija), a za hrast višu ophodnju. — S obzirom na potrebu izgradnje puteva i staza i namjenu tih šuma za izletište trebalo je osnovi priložiti i osnovu za gradnju šumskih puteva. R. ERNY je u Šumarskom listu (1910. god.) na prigovore A. Kerna odgovorio, da je u izradi gospodarske osnove bio vezan neposrednim potrebama i mogućnostima grada, odnosno zahtjeva gradske uprave. Tako je bilo naređeno, da se gospodarenje usmjeri za osiguranje potrebnih količina ogrjevnog drva za gradske ustanove te naglašeno, da se investicije svedu na minimum s obzirom na financijske mogućnosti grada. Tako u osnovu nije ušao već izrađen plan prometnica (puteva i šetnica) niti par |