DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Površina kaptolskih šuma u Markuševačkoj gori iznosila je 1493 kat. jut. i 265 č. hv ili 859,95 ha, od čega je 1484,74 kat. jut. obrasla šumska površina, 8,73 kat. jut poljoprivredne površine i 0,66 hat. jut. čistina. Do ove gospodarske osnove šuma se uživala putem neuredne prebirne sječe prema potrebama vlasnika i na mjestima povoljnijeg izvoza. Oko 1865. god. na zapadnoj strani, u prvih šest odjela po gospodarskoj osnovi, jedan zagrebački trgovac »posjekao je znatnu drvnu masu« (količina nije registrirana u Osnovi). Krajem XIX stoljeća uveden je nešto uredniji način sječe godišnji oko 100 — 150 hvati drva za vlastite, kaptolske, potrebe te određene količine, da se osiguraju troškovi uprave i čuvanja. Koristila se i žirovina (bukvice), koju su na dražbama kupovali seljaci iz Posavine. Sa šumajna gospodarilo se »naravnim načinom kao visoka šuma«. Gospodarska jedinica bila je podijeljena na 18 odjela s prosječnom površinom od 83 kat. jut. (48 Ha), od kojih je 7. odjel imao površinu cea 79. ha. Izlučena su 62 odsjeka prosječne površine 24 kat. jut. (cea 14 ha). Dobna struktura prikazana je u tabl. 2. Kako normala iznosi 296,75 kat. jut. vidljivo je, da su prevladavale stare sastojine. Drvna masa utvrđena je pomoću primjernih ploha osim za vrednija hrastova stabla, kojih je masa utvrđena individualnim mjerenjem. Bonitet staništa utvrđen je pomoću Feistmantelovih prihodnih tablica. Ukupna drvna masa iznosila je 283 228 m» ili 188 ms/kat. jut. odnosno 327 nrVha. Udio bukve iznosio je 72%, hrasta 5´%, raznih listača (kestena najviše a zatim javora, jasena, graba i gorskog brijesta) 3% te jele 20%. Poprečni godišnji prirast u doba sječe utvrđen je s 1,6 ms/kat. jut. odnosno 2,8 m8/ha. Kako su te šume bile pod »osobitim javnim nadzorom« kao cilj gospodarenja određena je stroga potrajnost i čuvanje proizvodne snage tla. Taj cilj gospodarenja trebao se postići pogodujući bukvi pred jelom u gornjem dijelu gospodarske jedinice, a hrastu i kestenu u nižim područjima. Sječu i obnovu sastojina postići oplodnom sječom s 4 sijeka u ophodnji od 100 godina, kada će srednji pp bukve iznositi 40 cm, a jele 60 cm. Etat glavnom prihoda utvrđen je prema Naputku iz 1903. god. (7) pomoću kombinirane šestarske metode. Opća porabna (sječa) osnova sastavljena je tako, da se u prva tri razdoblja siječe na približno jednakim površinama i približno jednakim masama, a u IV i V na jednakim površinama. Za prva tri perioda planiran je sljedeći etat (po površini i po masi): I period 308,98 kat. jut. i drvne mase 69 430 m3, II period 276,76 kat. jut. i drvne mase 73 000 m3, III period 300,53 kat. jut. i drvne mase 78 775 m8. Etat glavnog prihoda opterećuje ukupni drvni fond s 10%, a predstavlja 133% prirasta. Međutim prihod (prorede) predviđen je na prosječnoj godišnjoj površini od 43,35 kat, jut. a masom od 32 m3/kat. jut. (56 mVha). Gojidbenom osnovom za isti period propisano je popunjavanja starih sječina na površini 150,03 kat. jua. odnosno prosječno godišnje na 15,0 kat. jut. s troškom od 50 kruna/kat. jut. |