DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 21 <-- 21 --> PDF |
osnovi bila je: bukva 78%, hrast/kesten lÖVo i jela/smreka l2>/», tj. povećao se udio bukve, a smanjio hrasta i kestena dok je udio jele i smreke ostao nepromijenjen. Dobna struktura sastojina po osnovi Erny-a bila je: Tabl. 1. I II III IV V 1-20 g. 21-^0g. 41—60 g 61—80 g. 81—100 g. Svega Kat. jutara 10,59 397,90 173,61 172,56 22,66 777,32 u /» = 1,50 50,50 22,50 22,50 3,00 100% Kako Erny propisuje 100-godišnju ophodnju to normala iznosi 155,40 kat. jut., pa je abnormalnost poređaja dobnih razreda očita. Visinu ophodnje Erny je odredio prema najzastupljenijoj vrsti tj. bukvi (s grabom) »pošto u toj dobi pada najveći prihod na drvu, a poprečni godišnji prirast u 100,toj, god. kulminira« (12.). Periodični etat površina i drvne mase obračunat je: za li polurazdoblje (1908—1917. god.) sa 109,06 k.j. i 13 247 m», za U polurazdoblje (1918—1927. god.) sa 108,09 k.j. i 12 669 m», za II gosp. razdoblje (1928—1947. god) sa 174,05 k.j. i 25 034 ml Prema tome bi sječa u oba gospodarska razdoblja bila izjednačena, a sječivi etat opterećuje drvni fond sa 2,1 — 2,2l0/o. Etat prethodnog prihoda utvrđen je s 377 m3/god. na površini od cea 66 kat. jut. ili 6 m3/ha. Prosječni godišnji prirast utvrđen je po tablicama Felstmantela s 1804 m3 ili 2,3 ms po kat. jut. obrasle površine. Cilj gospodarenja bio je proizvodnja i podmirenje grada ogrjevom, dok će se neznatne potrebe na građi podmiriti jelovinom, hrastovinom i kestenovinom uzimajući u obzir, da zagrebačke šume imaju i svrhu klimatskog boravišta građana. Materijal dobiven čišćenjem mladika koristit će bistranski ugljari za proizvodnju drvnog uljena, kojeg su potrebe bile znatne. Način sječe i obnove sastojina u pravilu treba biti oplodna sječa (pretežni udio bukve) s ručnim popunjavanjem čistina jelovim sadnicama ili hrastovim i kestenovim žirom. Gojidbenom osnovom stoga je predviđeno godišnje pošumljavanje 7,43 kat. jut. sječina i popunjavanja sječina i kultura na 13,55 kat. jut. godišnje s ukupnim utroškom prosječno godišnje 234 Kr. Prema obračunu prosječni godišnji prihod na ogrjevnom drvu iznosio bi 4 600 Kr, a rashodi 5 420 Kr, dakle 820 Kr. više. Manjak treba podmiriti grad Zagreb. Dodajemo, da je drvna masa utvrđena pomoću pokusnih ploha, njih 44 ukupne površine 30 kat. jut. ili 4J0/» ukupne obrasle površine. 315 |