DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Unatoč činjenici da je u 64% slučajeva horizontalna vidljivost s Medvednice veća od 10 km, ne može se uvijek račune ti vidokrug da će ispod i unaokolo biti uvijek vidljivo. Pojavom prizemne magle, u jesen i zimi, često zatvara cijeli vidokrug, ali se otvara izvanredna horizontalna vidljivost i preko 180 km (na Pohorje, Kamniške i Julijske Alpe, Snežnik, Risnjak, Bjelolasicu i Velebit) i to pretežno u hladno godišnje doba. g) Klimatski odnosi pokazuju niz osobitosti: srednja god. temperatra podnožja iznosi oko 11°C. a na najvišim glavicama oko 6", što odgovara posvema srednjoevropskim prilikama, u kojima se na svakih 100 m nadm. visine sred. god. temp, pada za 0,56" C. Oborine se kreću na podnožju do 900 mm, a na najvišim položajima oko 1200 mm, ljeta su vrlo ugodna, a jeseni srazmjerno duge, kasna jesen i zime vlažne i maglovite obično sniježne. Vegetativni period u ovako opisanoj klimi traje od III do X mj., a zbog hladnih proljetnih noći zaostaje nastup vegetacije u višim položajima za 2 — 3 tjedna, ali isto ta´ko i ranije završava. Medvednica je važna granica vjetrova i oborina. Klimatski se sjeverna strana znatno razlikuje od južne, koja ima blažu klimu od sjeverne. Južna je strana opet jače izložena insolaciji, oborine brže ishlapljuju, a snijeg kopni. Zimi je često za nekoliko stupnjeva zabilježena viša temperatura na Medvednici negoli u dolini, kad se u to vrijeme nad gradom razastrla gusta slojevita magla i smog´a vrhovi Medvednice su divno osunčani. Ljeti je opet temperatura za nekoliko stupnjeva niža na planini od one u gradu, pa odatle strujanje hladnog osvježavajućeg uzduha sa Medvednice u grad. Prema tome, šume Medvednice imaju značajnu ulogu za klimu grada Zagreba, umanjuju klimatske opreke i ekstreme, te time ublažuju klimu. Šume su izvor i pročistač svježeg uzduha. te čine »pluća« grada Zagreba. SI. 1. Vrabečka gora: uvala uz potok Mikulić i Vrabečkl potok; zona brdske bukove šume u kojoj je po hrptima uprskana šuma kitnjaka i pitomog kestena. Foto: M. Rukavina. 1978. |