DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Teucrium chamaedrys, Agrostis sp., Festuca sp., Poaceae, Chaerophyllum hirsutum, Meum athamanticum, Apiaceae, Actaea spicata, Ranunculus sp., Lithodora diffusa, Asteraceae, cf. Centranthus sp., cf. Juncus sp., Cyperaceae, podzemne gljive, Formica ruf a, F. pratensis, Myr mica sp., Lasius sp., Apis Mellifera, Pitymus lusitanicus, Capreolus capreolus, neidentificirani sisavci i cf. Gallus domestica. Utvrđene su jasne razlike u prehrani, vezane uz pojedina godišnja doba. U razdoblju proljeće-ljeto medvjed jede uglavnom plodove, lišće i izbojke grmlja koje tada dozrijeva i zeljaste biljke, a u manjoj količini insekte opnokrilce i plodove listača; u razdoblju jesen-zima glavna su mu hrana plodovi listača, a manje se hrani plodovima ruže i drugog grmlja, izbojcima od prošlog ljeta, zeljastim bilikama, sisavcima i insektima opnokrilcima. Palačo is, F.; Ramos B.: Sadašnje stanje zečeva u Španjolskoj i mjere za njihovu zaštitu. U radu se revidira stanje trije vrsta zečeva koji žive u Španjolskoj (Lepus granatensis, L. europaeus i L. castroviejoi) te se preporučuju mjere za njihovu zaštitu u područjima gdje se nalaze u regresiji. LESNICKA PRACE 57 (1978. god.) Br. 1. Bludovsky, Z.: Šumarski pogoni u ČSR Članak sadrži pregled organizacione strukture pogonskih jedinica državnih šuma u ĆSR. Sa stanjem 31. 12. 1976. bilo je u okviru 7 područnih poduzeća 121 šumarskih pogona (šumarija) s prosječnom površinom šuma 18.731 ha, 798 šumskih revira s prosječnom površinom šuma 2.455 ha, 68 središta za iskorištavanje, 18 središta za rasadničku proizvodnju, 154 središta za prijevoz i manipulaciju, 37 središta za preradu drva te 104 pogona za održavanje. Dalje opisuje autor podrobno tehničko gospodarske osobine pojedinih dijelova organizacione strukture. B a e z , M .: O prisutnosti Hemidactylus turcicus na Tenerifi (Kanarski otoci) (Rept., Gekkonidae). Vrsta gmaza Hemidactylus turcicus po prvi puta se spominje ona Kanarskim otocima te se iznose mogući uzroci njegova prisustva na Tenerifi kao i ekološki problemi, koje invazija ove vrste može uzrokovati za herpetološku faunu Kanarskog arhipelaga. Gömez-Bustillo, M. R.: Cato cala promissa (Denis Schiffermüller, 1775) na Iberijskom poluotoku (Lep. Noctui dae). Prikazan je po prvi puta biološki ciklus leptira Catocala promissa iz familije sovica, podfamilije Catocalinae. Šumarsko značenje tog leptira sastoji se u tome što živi na hrastovima, osobito na plutnjaku (Quercus suber) i pitomom kestenu (Castanea sativa). Autor je revidirao sistematski položaj te vrste: Catocalinae je označio ne kao tribus već kao podfamiliju, a sve vrste roda Catocala (sensu lato) Iberijskog poluotoka razvrstao je u tri roda: Catocala Schrank, 1802; Mormonia Hübner, 1816 (= Astiotes Hübner, 1816) i Ephesia Hübner, 1825. I. Mikloš Valkovä, O.: Arboricidi i racionalizacija šumskog gospodarstva U uvodnom dijelu, na osnovu podataka iz literature, upozorava se na moguću opasnost, ako se arboricidi nepromišljeno upotrebljavaju, sve do mjere da bude pogođen i šumski ekosistem. Da se izbjegnu štetne posljedice upotrebe arboricida treba ga koristiti samo iz dobrih razloga i uz osjećaj pune odgovornosti. U nastavku, koji je objavljen u br. 2, dan je pregled pojedinih arboricida s podacima o karakteristikama i načinu i mogućnostima primjene. Za borbu protiv nepoželjnih izbojaka opisani su i neki novi herbicidi kao npr. sredstvo na bazi amonium-etil-karbonil fosfata, koje svojstva obećavaju dobru zaštitu okoliša. Među pomoćnim sredstvima opisan je i novi specijalni injektor. 265 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 88 <-- 88 --> PDF |
Š r a m e k , O . : Kako povećati primanje i razvoj borovih kultura Stalno se povećava broj odumrlih slobodno zakorijenjenih sadnica nakon sadnje i gubici za vrijeme rasta kultura su sve veći. Prije svega pogađa to borove. Autor daje prijedloge i moguća rješenja nekih s tim vezanih problema. Obrađuje prije svega pitanje odgovarajućeg načina uzgoja borovih sadnica, kontrolu njihove kvalitete prema odnosu njihovih nadzemnih dijelova i korijenja te objektivnog vrednovanja životne svježine borovih sadnica. Dalje se diskutira o trajnoj njezi šumskih kultura, posebno probleme odgovarajućeg nagrađivanja. Ako se borove kulture kemijski zaštićuju primjenom sredstav »Velpar« (ono sadrži 90"Vo Hexaziona), upozorava autor na štetnost tretiranja cijelih površina. Chroust, L.: K pitanju važnosti gustoće smrekovih kultura Gustoća kultura smreke jedno je od najviše raspravljanih pitanja prakse i istraživanja i o tome je objavljeno već više članaka. Kako su iznijeta mišljenja vrlo različita, autor predlaže, da se u časopisu »Lesnickä prace« otvori diskusija svih onih, koji se, bilo u praksi bilo u istraživačkom radu, bavili tom problematikom. Na osnovu podataka s pokusnih ploha, autor zaključuje, da ne postoji paušalno rješenje nego je ono ovisno o lokalnim uslovima i potrebama šumskog gospodarstva. P e 1 i š e k , J . : Djelovanje teške mehanizacije na šumska tla S razvojem racionalizacije i mehanizacije u šumarstvu povećava se ujedno broj i upotreba sredstava mehanizacije u eksploatacionim procesima. Znatna težina ovih teških strojeva ima posljedicu oštećivanja šumskih tala ji to uglavnom površinskih slojeva. Stoga se narušava izvorna homogena i zakonita građa tla s posljedicama pogoršanja produkcione i hidrološke funkcije tako mehanički oštećenih šumskih tala. Zbog toga predlaže, da se ova važna problematika uvrsti u program istraživanja zemlje kao i u koordinaciji sa specijalistima zemalja SEV- Br. 2. Bartunek, J.: Zahtjevi na šumsko gospodarstvo ČSSR na početku 21. stoljeća Članak sadrži nekoje obavijesti o kompleksnoj prognozi budućih zahtjeva društva na strukturu šumarske proizvodnje i na uslužne djelatnosti šumske privrede u ČSSR. Metodsko ishodište prognoze — čiji vremenski horizont predstavlja 2020 godinu — čini metoda križnih interakcija. Ova prognoza sadrži prije svega: analizu odnosa između šumarstva i predmeta prognoze, ocjenu metodskih ishodišta i sabranih iskustava, popis očekivanih događaja iz područja predmeta prognoze i ocjenu momenta njezine realizacije. Transformacija vjerojatnosti realizacije očekivanih događaja i sinoptički scenarij budućeg razvoja predmeta prognoze sve do godine 2020. B a r t o š , Z . : Izgradnja zgrada i stanonova kod državnih šuma u ČSR Namjenske i stambene zgrade u šumskom gospodarstvu predstavljaju neophodno sredstvo za realiziranje procesa šumske proizvodnje i održavanje ostalih funkcija šuma. Prilog sadrži pregled izgradnje pogonskih, kombiniranih pogonsko- stambenih ili samo stambenih zgrada za vrijeme 1966. do 1975. i stanjem na 31. 12.´ 1970. i 31. 12. 1975., iskazano po pojedinim poduzećima državnih šuma u ČSR i ukupno. Također je naveden i broj zgrada i stambenih jedinica na 1000 ha šuma, podjela stanova po kategorijama i prosječni troškovi izgradnje po stanu u novogradnjama izgrađenim za vrijeme navedenog vremenskog razmaka. Iz ovih podataka slijedi jednoznačno rastući trend građevne djelatnosti državnih šuma, koji će rasti dalje i u slijedećim godinama, jer je potrebno stare i trošne zgrade zamijeniti, a nove sagraditi gdje manjkaju. J a g r , S . : Iskustva s primjenom radiotelefonske mreže Jedno šumsko poduzeće položeno u bogato raščlanjenom brdskom kraju je tražilo odgovarajući način komuniciranja za operativno vodstvo proizvodnog procesa između pogonske centrale i pojedinih pogona. Ovu službu nije mogao ostvariti konvencionalni televizijski uređaj zbog velikih pojava smetnji. Zbog toga je poduzeće izgradilo svoj vlastiti radio |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 89 <-- 89 --> PDF |
sistem, koji se sastoji iz stabilno postavljenih radio stanica, onih koje se mogu postaviti u osobne i teretne automobile i, konačno, iz prenosnih radio aparata. Kod vrednovanja višegodišnje upotrebe ove radio mreže se utvrdilo da je ova radio veza premašila sva očekivanja. Njezina korisnost se pojavila prije svega kod likvidiranja šumskih požareva i kod dispečerskog vođenja pogona. Sistem je podigao kvalitetu izmjene informacija između svih učesnika ove radio mreže i ubrzalo iste te je porasla i kvaliteta samog proizvodnog procesa. H r u š k a , J . : Zaštita šumskih mrava Najveće značenje šumskih mrava je u tome, da oni uništavaju štetnike u vrijeme tzv. biološkog minimuma, to znači, da neće doći do njihovog masovnog proširenja. Zaštita kemijskim sredstvima je provođena u doba prenamnoženja uz totalnu likvidaciju i ostalih za šumu korisnih kukaca i ugrožavanja daljnjih životinja i životne sredine kao cjeline. Stoga se zaštita i umjetno raširivanje mravi u šumskom gospodarstvu javlja kao jedna od najjednostavnijih metoda biološke borbe sa štetnim šumskim kukcima. Autor iznosi u članku iskustva u zaštiti i prenošenju kolonija šumskih mravi u Češkom sredogorju. Br. 3. Dušek, V . : Kvalitetna sjetva — pret postavka efektivnog iskorišćenja sjemena Nedostatak sjemena i sadnica zahtijeva, da se isti gospodarnije iskoriste. Radovi, koji su u vezi s pripremom zemljišta i samom sjetvom i koji značajno utječu na rezultat, nažalost se obavljaju s malo pažnje. Preduslov za efektivno iskorištenje sjemena kako na umjetnim supstratima tako i na normalnim gredicama, ne čini samo odgovarajući obrađeni površinski sloj i jednaki vodeni kapacitet cijele površine donjeg zemljšta, nego i odgovarajući broj ponika po jedinicu površine, pravilan sklop biljaka i dobar kontakt sjemena s tlom osim prave dubine sjetve. P e x i d r , Z .: Metoda CPM kod upravljanja odabranim šumskim gradnjama Autor iznosi ponajprije karakteristike metoda mrežne analize s ciljevima primjene metoda CPM i PERT. Zatim iznosi praktičnu primjenu metode CPM i u zaključku konstatira, da je metoda CPM razmjerno vrlo jednostavno i svrsishodno sredstvo za usavršavanje upravljanja radom. S teoretske strane je potpuno pripravljena za primjenu u praksi za razliku od drugih grana (građevinarstvo i mašinogradnja) šumarska praksa međutim je malo koristi. Neumann i Hopfinger: Paletizatizacija u rasadničkom pogonu U centralnom šumskom rasadniku LZ Českv Krumlov zvanom: Cerveny dvür (17 ha površine) uvedena je uspješna paletizacija uskladištenja i otpreme zbog racionalizacije i unapređenja velike produkcije sadnica. Plastične palete su na dnu presvučene slojem molitana, koji se navlaži i sadnice stavljaju na to bez brojenja i vezanja u svežnjeve. Tada se uskladištavaju u podrum s klimatizacijom a zatim izravno u kontejnerima teretnim automobilima isporučuju se do mjesta sadnje, gdje u sjeni zadržavaju sve do dva tjedna svoj kvalitet. Prvi rezultati 1977. godine pokazuju visoku efektivnost ovoga načina rada. Životnost ovih na taj način obrađivanih sadnica bio je praktički 100,0/o. K r i š t o f , J .: Inovirani čehoslovački traktori točkaši U Brnu proizvedeni traktori točkaši Zetor imaju visoki učinak i visoko vrijednu tehničku konstrukciju, koja ih izravnava sa svjetskim vodećim proizvodnjama. Dokaz nastojanja na podizanju tehničkog i estetskog nivoa je nova modernizirana serija traktora točkaša prema potrebama poljoprivrede, šumarstva, industrije i transporta. Tako se od 1977. god. u Brnu proizvodi univerzalni točkaš u III modernizaciji (tzv. deveta serija), koji će se primijeniti u šumarstvu (Zetor 4911, 4945, 691i; 6945). Isto tako će se modernizirati proizvodnja točkaša najvišeg učinka (Zetor 12045, 16045) čime trendovi razvoja čehoslovačkih točkaša dostižu perspektivni svjetski trend. Br. 4. F a n t a , A . : Sistem organizirane brige o radnicima u šumskom gospodarstvu Autor prati u ovom članku razvoj brige o radnicima od 1965. godine do danas i pokušava istu vrednovati. Kroz to vrijeme je došlo u području struke šumskog gospodarstva, kao i u cijelom društvu do 267 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 90 <-- 90 --> PDF |
dalekosežnih promjena sistema brige o radnicima. Organizacije grane šumarstva počinju na tom području realizirati kompleksni sistem planiranja. Autor zaključuje svoj prilog s prijedlogom novih smjernica razvoja za vremenski period slijedećeg petogodišnjeg plana. Lokvenc, T.: Problematika pošumljavanja velikim sadnicama Kod izvršavanja razvojnih prognoza računa se na području pošumljavanja s povišenim udjelom većih slobodno zakorijenjenih sadnica i sadnica u omotima. One treba da služe prije svega smanjivanju udjela ljudskog rada za uzgajanja kultura poslije njihovog osnutka. Troškovi sadnje kod korištenja takvih sadnica, i to prije svega poluodraslih u omotima (60-120 cm), su kod danas primjenjivane tehnologije znatno visoki (njihova cijena je peterostruka od onih slobodnozakorijenjenih poluodraslih sadnica). Nasuprot tome povoljno je smanjenje potreba ljudskog živog rada za uzgajanje takve kulture. S gledišta ovih činjenica trebalo bi korištenje velikih sadnica, prije svega sadnica u omotima, temeljito odvagnuti u glavnom s gospodarskog stajališta i to samo za konkretne slučajeve. Prije svega trebalo bi se koncentrirati na sniženje cijena, poimence na najviše primjenjivane vrste sadnica — bukvu i hrast. D i m i t r o v s k y - P e j s-Vesecky Šumarska rekultivacija u području revira smeđeg ugljena Sokolov U području Sokolovskog ugljenog revira je dosada opustošeno preko 7000 ha poljoprivrednih i šumskih tala rudarenjem i industrijskom djelatnosti. Cilj zaposlenih na reaktiviranju je povratak ovih površina njihovoj iskonskoj svrsi, tj.. poljoprivrednoj i šumskoj proizvodnji. Svrsishodnim radom je koncem 1977. g. više od 1200 ha rekultiviranih tala opet učinjeno plodnim. Šumarske rekultivacije čine pretežni dio ponovno osvojenih površina. Prvenstveno značenie šumskih sastojina na području jalovina je stvaranje povoljne prirodne okoline za živa bića. Šemrinec, J.: Rezultati ponovljenog sociološkog istraživanja odabranih pogona južnočeških poduzeća državnih šuma Šumarstvo je zabilježilo u posljednje vrijeme prevratne promjene, prije svega na području tehnologije i organizaoije rada. To je nužna posljedica uvrštavanja produktivnih sredstava mehanizacije, koja zahtijevaju koncentraciju radova, i povećane zahtjeve za kvalifikacije radnika, djeluju na upravljanje radovima i mijenjaju organizacionu strukturu šumarskih pogona. Sve ove promjene u području proizvodnih snaga imaju veliko društveno djelovanje. Kod ponovljenog istraživanja radilo se o tome, da se održe ove promjene i njihova dinamika; konkretno rečeno, u ovom smo istraživanju nastojali otkriti odnose među ljudima, da se utvrde izvori konflikata u organizaciji rada, da se naglase razvojne mogućnosti i inicijative radnika i da se nađu putevi za produbljivanje brige o radnicima u duhu socijalističkog načina života radnika zaposlenih na sječi drveta. Specifično ovoim istraživanju ležalo je u tome da se ono nadoveže na već na početku 70-tih godina u dva izabrana pogona provedeno istraživanje. Prirodno različit karakter upitnika je zahtijevao, da upoređenje bude izvedeno na općenitijoj platformi na osnovi logičnog razmišljanja o utvrđenim razlikama. Br. 5. S a m e k , V . : O funkcijama šume i visokog zelenila u krajoliku Šuma i pojedina rasuta stabla stvarali su integralni sastavni dio krajolika. Racionalno oblikovanje krajolika mora i ubuduće računati s ovim elementima za stvaranje krajolika. U prvom redu se radi o poljoprivrednom krajoliku, gdje zelene površine igraju značajnu ekološku ulogu, ali isto tako oko urbaniziranog krajolika, bilo da je naselje ili industrijsko područje, gdje pretežu humano-zdravstvene funkcije. I u šumskim područjima se mijenja sadržaj šumskog gospodarstva, koje treba da danas svladava veliki broj neproduktivnih funkcija kao vodno- gospođarske, rekreacione, itd. Sam društveni pojam o funkcijama šuma i ekološkog značaja šume u ekologiji krajolika zahtijeva isto tako potpuno široko integrirano poimanje šumarskih istraživanja. Neterda, K.: Doprema radnika na radilište Doprema radnika na radno mjesto čini važnu stavku troškova proizvodne režije. Njezino značenje poraslo je prije svega u posljednje vrijeme u vezi s brigom o radnicima u šumarstvu i s uvođenjem industrijskih metoda u šumarski proizvodni proces. Istodobno s brojem |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 91 <-- 91 --> PDF |
dopremanih lica rastu brzo i troškovi. Na ovaj porast troškova dopreme utječe među ostalim faktorima nepovoljna struktura korištenih prijevoznih sredstava. Stoga je prije svega potrebna obnova voznog parka zbog diferencirane upotrebe prometnih sredstava već prema stanju putne mreže, uslovima tla i pojedinih tipova teretnih vozila. I na području organizacije rukovođenja i rada mogu se otkriti rezerve. M a 1 e k , J .: Korjenov sistem smreke prema istraživanju na izvalama Smrekovo korijenje bilo je promatrano poslije kalamiteta od vjetra u 1972. godini u različitih tipova šuma i različitim pojasevima vegetacije. U oligotrofnom redu (Fagetum abietosum - picetosum), gdje smreka čini osnovnu zalihu, pokazuje ona više ili1 manje srcoliki sistem, koji dosiže 1 do 1,5 m daleko; u navlaženom oligotrofnom redu (Abieto-picetum, Abietum-picetosum) je sistem oblika tanjura s do 0,30 m daleko sežućim usidrenjima; u mezotrofnom redu korijenje je često natrulo i u nižim pojasevima vegetacije. Kod jele nije utvrđena tipična žila srčaninea, a često je zapažena trulež. Veoma čvrsto je zakorijenjena bukva. Poznavanje razlika u korijenovim sistemima prema tipološkim jedinicama omogućuje prognozu vjetrolomima ugroženih površina. M a t o v i č , A .: Šumsko gospodarstvo i industrija za preradu drva u Finskoj Prilog sadrži općenito informacije o budućem stanju šumarstva, drvne industrije i industrije celuloze i papira. Osnovna karakteristika svih ovih grana je upotpunjena statističkim podacima, koji su citirani iz službenih finskih izvora. Dalje su navedeni neki interesantni podaci o vodećim znanstvenoistraživačkim institucijama, zaključno s razmišljanjima o perspektivnom razvoju finskih šuma, koja su autoru saopćena za vrijeme studijskog putovanja. Članak završava s preporukom za unapređenje budućih stručnih, naučnih i poslovnim kontakata između ČSSR i Finske na spomenutim područjima. G a b z d i 1, J .: Uređujemo sportske staze u šumama Jedan od važnih zadataka šumarstva se sastoji u uzgoju za rekreacionu funkciju. Stanovništvo posjećuje šume s velikom ljubavi i u sve većim masama. Najveću pažnju zaslužuje potpora oblicima aktivnog odmora putem uređivanja pogodnih staza, koje će ljudima na odmoru svih starosti omogućiti individualne ili kolektivne vježbe već prema njihovoj tjelesnoj kondiciji. Jedna od takvih staza je pista za slobodno trčanje, uzduž koje se nalaze različite drvene sprave za vježbanje, koje omogućuju vježbe jačanja i gimnastiku. Ove sprave za vježbanje su udešene po sportsko metodskim načelima. (Kod nas TRIM-staze) Br. 6. Valenta, H .: Uz projekt razvoja šumskih sastojina u Krušnim gorama Smreka je najčešće vrsta drva u Krušnim gorama. Zbog djelovanja industrijskih otpadnih plinova, prije svega sumpornog dioksida, ona je na izumiranju. Životna sposobnost ove vrsti drva je ograničena, pa je nužno sječu drveta požuriti i postići najbolje moguće iskorištenje drvne mase. Velike gole površine, koje su ovdje nastale kao posljedica kalamitetnih iskorištavanja, moraju se pošumiti neodgodivo odgovarajućim vrstama drva za zamjenu i pokrivanje tla. Ovi pionirski uzgojni radovi će se zamijeniti na odgovarajućim staništima u slijedećim etapama gospodarskim vrstama drveća. Naravan je znatan rizik jedne tako velike promjene sastava vrsta drveća, prije svega s gledišta vodnog gospodarstva. Stoga je nužno, da se etape pošumljavanja što je moguće kraće odmjere. Š i n d e 1 ä f J .: Iskorištenje ariša za pošumljavanje kalamitetnih golih površina u Krušnim gorama Kod pošumljavanja golih površina, koje u Krušnim gorama nastaju odumiranjem smrekovih sastojina zbog djelovanja industrijskih otpadnih plinova, prije svega sumpornog dioksida, posvetit će se među drugim vrstama drva pažnja i arišu. U prilogu je iznesena informacija o rezultatima istraživanja na šest pokusnih površina s različitim provenijencama i potomstvima evropskog ariša i nekim križancima između vrsta familije Larix. Rezultati vrednovanja pokusnih ploha pokazuju, da ariš odaovarajuće provencijencije u odmjerenoj proporciji može činiti odgovarajući i relativno stabilan sastavni dio budućih šumskih sastojina na kalamitetnim golim površinama u Krušnim eorama. 269 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Sramek, O.: K perspektivi gospodarenja u šumama s prevladajućom zastupijenošću smreke S uvođenjem novog načina gospodarenja nastaju novi zadaci na području osiguranja unapređene reprodukcije. 0sobitu pažnju zaslužuje prije svega pitanje rješenja unutarnjeg prostornog razvoja prevladajućih smrekovih šuma zbog osiguranja njihove otpornosti protiv vjetra i snijega. Autor predlaže, da se u ovim područjima već sada za ubuduće izrade podloge za izradu karte šumarske zaštite. Dalje ukazuje na ugroženost najvrednijih ostataka mjesnih ekotipova smreke, koje čine glavne izvore za izbor sjemenja. Nadalje preporuča također obaveznu njegu mehanički oštećenih stabala fungicid nim naličem prije svega tamo, gdje ovi sastojinski elementi treba da čine osnovu stabilnosti. Kantor, J . : Uzgajanje sadnog materijala breze i jarebike Breza donosi plod gotovo svake godine, klijavost sjemena se kreće oko 25 (supstratni) gornji sloj pod plastičnim folijama ili sličnim napravama. Nakon sjetve mora se tlo i zrak održavati trajno vlažnim. Prema kvaliteti supstrata moguće je već jednogodišnje sadnice saditi na teren pošumljavanja inače se biljke preškoluju i sade kao dvo ili trogodišnje. Jarebika nosi također svake godine plodove. Oni se sabiru odmah nakon dozrijevanja, bobice se zdrobe a u vodi se sjeme oslobađa od mesnog ovoja; sjeme se odmah zatim stratificira i slijedećeg proljeća se naklijalo sjeme sije 1/2 — 1 cm duboko. Jednogodišnje biljke se preškoluju i sade kao dvo- ili trogodišnje. Obje ove vrste dolaze u obzir za obnovu šuma u oblastima napadnutim industrijskim ekshalatima. Tako se za 1979. godinu u Krušnim gorama računa s potrebom 7,800.000 sadnica breze. Br. 7. Šindelaf, J. — Frydl, J.: Sadanje stanje selekcije i evidencije odabranih stabala šumskog drveća u ČSR Institut za šumarska istraživanja Jilovište- Strnady danas vodi u svojoj centralnoj evidenciji 3342 elitna stabla različitih šumskih vrsta drveća, od toga broja otpada najveći dio na običnu smreku, obični bor i evropski ariš. U članku se opisuje daljnji program za izbor elitnih stabala, koji nije niti izdaleka još dovršen. Ubuduće će se posvetiti pažnja i važnim vrstama listača. Revizija postojećih odabranih stabala nalazi se u stadiju priprema. U okviru ovih radova prije svega vrednuje se zdravstveno stanje stabala. Mačku, J. : Hidropedološko istražinje za melioraciju mokrih šumskih tala Specifična svojstva šumskih tala, koja čine sastavni dio šumske klimatske zajednice, stavljaju velike zahtjeve na hidropedološka istraživanja za melioracione svrhe. Ova problematika obuhvaća izučavanje metoda istraživanja tala, sve laboratorijske radove i pojedine prijedloge melioracionih mjera. Nekoja su pitanja objašnjena a s futurološkog gledišta je nužno, da se temeljito razmisli odnos prema poboljšanju tla, tj. inžinjerskom zahvatu u prirodni milje ekologije staništa. Rezultat bi se trebao sastojati u što je moguće manje narušenoj homeostazi okoline. Za zadatke melioracionih istraživanja proizlazi osim utvrđivanja proizvodnje drvne mase, traženje novih putova, kojima bi se mogao povećati kapacitet izvora podzemnih voda, jer potreba za dobrom visokovrijednom vodom stalno raste. Pospišil-Alfieri-Pavelka: Rezultati pošumljavanja sadnicama uzgojenim raznim tehnologijama U ovom radu vrednuju se rezultati šestogodišnjeg studija rasta sadnica i njihovog zakorijenjivanja nakon pošumljavanja. Biljke i mlade sadnice su posađene prema šest raznih tehnologija (po Nisuli, hiđroponijom, slobodno zakorijenjene, Belaplast, paperpot i plastične kese). Najveći gubici su zapaženi nakon pošumljavanja kod trogodišnjih slobodnozakorijenjenih sadnica, dalje slijede plastične kese, hidroponija, paperpot, Nisula i Belaplast. Najjači prirast su pokazale slobodno zakorijenjene sadnice. S k o u p y , J . : Obnova šuma u Finskoj U prilogu su raspravljeni rezultati prirodnog i umjetnog pomlađenja šuma u Finskoj, uključiv sabiranje sjemena i pogone rasadnika. Velike sadnje bora, smreke i drugih vrsta drveća čine izvrsnu pozadinu finskih rasadničkih pogona, koji se sastoje i nadalje iz intenzivne proizvodnje slobodno zakorijenjenih sadnica |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 93 <-- 93 --> PDF |
u velikim rasadnicima. Pojedini pogoni su opskrbljeni s hladionicima i toplim prostorijama s klimatiziranim skladištima i dobrim mašinskim parkom. Prije sadnje tlo se ponajviše mehanički priprema. Prosječno promatrano u Finskoj se sade slabije sadnice nego u ČSR. Br. 8. N e j e d 1 y , J . : Gospodarsko uređenje kupališnih šuma Karlove Vary Šume u okolini lječilišta Karlove Vary imaju najveće značenje za zaštitu prirodnih ljekovitih izvora, kvalitetu zraka i mir u okolini. Šetnje šumom sastavni su dio kupališnjeg liječenja, a preporučivao ih je već u drugoj polovini 18. stoljeća kupališnji liječnik dr. David Becher. U ono vrijeme je počela gradnja šumskih staza za šetnje, uredile su se klupe, sjenice, vidikovci i tornjevi. Gospodarska osnova za vrijeme 1977-1986. predviđa gospodarske mjere, kojima se treba podići estetske vrijednosti sastojina uz zadržavanje njihovog povoljnog klimatskog djelovanja i zaštite prirodnih ljekovitih izvora. Sastavni dio ove osnove je i koncepcijska studija o iskorištenju šuma Karlovih Vary i o konačnom oblikovanju okoline ovoga lječilišta. Ova je studija izrađena u Zavodu za uređivanje šuma u suradnji sa šumarima, liječnicima, različitim teoretičarima, istraživačima i arhitektima. Pohorely, M.: Prvo korištenje automatizirane obrade podataka uz optičko očitavanje u resoru Ministarstva šumskog i vodnog gospodarstva Uslijed eksplozije informacija dolaze u prvi plan u automatiziranoj tehnici obrade pitanja pripreme podataka i ovdje se moraju iskušati stoga nove napredne metode. Na ovoj osnovi je kod pripremanja zadatka: »kompleksna briga o radnicima« primjenjena metoda optičkog očitavanja iz rukom pisanih tekstova na uređaju Laser-One. Ovaj je način pripremanja omogućio ne samo novčane uštede, nego prije svega uštede rada, čime je znatno skraćeno vrijeme za izradu zadatka. Zbog toga se razmišlja, da se ova metoda pripremanja podataka uvede i kod drugih šumsko gospodarskih zadataka. Br. 9. Bartunek, J.: Značenje određivanja dugoročnih ciljeva socijalističkog šumskog gospodarstva Praktično određivanje ekonomske efektivnosti šumske produkcije teško je zbog dugoročnog karaktera proizvodnog ciklusa. Iz toga proizlazi, da su društvena optimacija dugoročnih šumskih ciljeva i sistem njihove kontrole od velike važnosti. Nedavno su postojala dva suorotna pristupa upravljanju šumama u Evropi. Prvi je nazvan sjevernjačkim modelom, a drugi alpskim. Razlika između njih se sastoji u predmetu izabranom za cilj. Zbog toga tehnički i tehnološki razvoj mora biti prilagođen odabranom cilju, a ne obratno. Pokazuje se povoljnim, da buduće upravljanje šumama u ČSSR treba biti multifunkcionalnog karaktera, tj. bazirano na kombinaciji više ciljeva. To će omogućiti da svaka od njegovih glavnih funkcija bude u budućnosti više djelotvorna. Š i n d e 1 ä f , J .: Uz problematiku provjeravanja sastojina priznatih za sabiranje sjemena testovima potomstava Razvoj glavnih tendencija u uzgoju šumskog drveća i u proizvodnji šumskog sjemena ukazuje, da bi za sijanje u rasadnicima trebalo biti upotrijebljeno sjeme provjerenih priznatih sastojina za regeneraciju šumskih područja i pošumljavanje. U ČSR je bila pripremljena metodologija provjeravanja priznatih sastojina kategorije II A upotrebom testova potomstava ii bile su uvedene serije istraživačkih testiranja različitih vrsta drveća služeći pretežno za provjeravanja bora, budući da je projekt provjeravanja hrasta u završnoj fazi. Bezdech, J.: Kakve su mogućnosti vaganja drva? Preuzimanje netradicionalnih sortimenata i netradicionalnih dužina, porast ritma dobave — sve to govori za uvođenje u praksu metode vaganja. Dosada dolaze s tim u doticaj samo nekoji pogoni državnih šuma, koji učestvuju u izvozu sirovina npr. u Austriju i SR Njemačku; naša unutarnja trgovina se priprema također na ovaj način rada. U prilogu su opisani uslovi u svim pojedinostima, pod kojima može uslijediti preuzimanje takve vrste; prije svega se mora raditi o određenoj kvaliteti drva 271 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 94 <-- 94 --> PDF |
koja se u inozemstvu označuje kao »industrijsko drvo« dalje moraju pogoni preuzimači biti opremljeni na odgovarajući način, dobavljačima mora biti omogućena kontrola i primjenjivana tačna tehnologija. Naša prerađivačka industrija se sada nalazi u rekonstrukciji i poslije nje se računa isključivo s ovom ili drugom metodom preuzimanja drva. K o š u 1 i č , M . : Uzgajanje sadnica smreke u omotima na podlogama s inhibicionim djelovanjem na rast korijenja U radu se vrednuje informativni eksperiment, kod kojega su dosada uobičajene podloge iz čistog bakra bile zamijenjene podlogama iz plastičnog tkiva naučenog tvarima, koje sadrže bakar. Ove podloge služe na poznati način za sprečavanje prorašćivanja korijenja smrekovih biljaka kroz otvoreni donji dio omota. Ustanovljeno je, da su do primjene 25 io/o^ -tne vodene otopine Kuprikola, koja je što više stimulirala rast korijenja i stabljike, sve ostale tvari pokazale su više ili manje jako inhibiciono djelovanje; ali ni u ikom slučaju nisu potpuno spriječile proraščivanje korijenja u podlogu. Osim toga djelovale su u izvjesnoj mjeri nepovoljno na visinski rast stabljike. Za traženo apsolutno sprečavanje prorašćivanja korijenja prema tome se ispitivane tvari za nadomještavanje ne mogu primjenjivati. M r ä č e k , Z .: Racionalna gustoća kultura i kvalitativni razvoj sastojina smre ke i bora U prosječnim uslovima za osnivanje borovih sastojina postiže se tražena kvali teta ovih kultura koje su sađene s oko 10.000 sadnica po ha u razmaku redova 1,5 do 1,8 m i razmacima sadnica u pojedinim redovima 0,5 do 0,7 m. Ako bi se borovi sadili na boljim staništima, morao bi se broj sadnica po ha povisiti na 12.000 sadnica i to smanjenjem udaljenosti redova na 1,2 do 1,3 m. Tražena kvaliteta smrakovih sastojina se postiže kulturama s prosječno 4000 do 5000 sadnica po ha. Razmaci od 2x1 do 2,5x1 ra su povoljni. Mogućnost smanjivanja preporučenog broja sadnica po ha je vezana na plansku proizvodnju manje vrijednog drva, prije svega kod barova; kod obiju vrsta to ovisi o upotrebi oplemenjenog sadnog materijala. Chroust, L.-Hartman, Z.: Značenje gustoće smrekovih kultura za gospodarenje vodom U područjima važnim za gospodarenje vodom moraju se sastojine tako osnivati i uzgajati, da se hidrološka djelovanja šume poboljšavaju. Stoga je važno, da se dovoljnom gustoćom osnovanih smrekovih kultura postigne brzi sklop i na taj način smanji zakorovljenje na najmanju mjeru. Njega mladika je nužna, da se ponešto smanjuje sklop zbog slabljenja intercepcije (isparivanje gornje površine sadnica), ali samo toliko da se tlo ne zakorovi. U gustim kulturama propuštaju krošnje 67l0/o oborina, dok u prosvijetljenim 80 °/o. Za vrijeme vegetacionog razvoja prodire u gustim kulturama 145 mm oborina 25 cm duboko, u prosvijetljenim a zakorovljenim samo 115 mm. Bernard Hruška |