DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Teucrium chamaedrys, Agrostis sp., Festuca sp., Poaceae, Chaerophyllum hirsutum, Meum athamanticum, Apiaceae, Actaea spicata, Ranunculus sp., Lithodora diffusa, Asteraceae, cf. Centranthus sp., cf. Juncus sp., Cyperaceae, podzemne gljive, Formica ruf a, F. pratensis, Myr mica sp., Lasius sp., Apis Mellifera, Pitymus lusitanicus, Capreolus capreolus, neidentificirani sisavci i cf. Gallus domestica. Utvrđene su jasne razlike u prehrani, vezane uz pojedina godišnja doba. U razdoblju proljeće-ljeto medvjed jede uglavnom plodove, lišće i izbojke grmlja koje tada dozrijeva i zeljaste biljke, a u manjoj količini insekte opnokrilce i plodove listača; u razdoblju jesen-zima glavna su mu hrana plodovi listača, a manje se hrani plodovima ruže i drugog grmlja, izbojcima od prošlog ljeta, zeljastim bilikama, sisavcima i insektima opnokrilcima. Palačo is, F.; Ramos B.: Sadašnje stanje zečeva u Španjolskoj i mjere za njihovu zaštitu. U radu se revidira stanje trije vrsta zečeva koji žive u Španjolskoj (Lepus granatensis, L. europaeus i L. castroviejoi) te se preporučuju mjere za njihovu zaštitu u područjima gdje se nalaze u regresiji. LESNICKA PRACE 57 (1978. god.) Br. 1. Bludovsky, Z.: Šumarski pogoni u ČSR Članak sadrži pregled organizacione strukture pogonskih jedinica državnih šuma u ĆSR. Sa stanjem 31. 12. 1976. bilo je u okviru 7 područnih poduzeća 121 šumarskih pogona (šumarija) s prosječnom površinom šuma 18.731 ha, 798 šumskih revira s prosječnom površinom šuma 2.455 ha, 68 središta za iskorištavanje, 18 središta za rasadničku proizvodnju, 154 središta za prijevoz i manipulaciju, 37 središta za preradu drva te 104 pogona za održavanje. Dalje opisuje autor podrobno tehničko gospodarske osobine pojedinih dijelova organizacione strukture. B a e z , M .: O prisutnosti Hemidactylus turcicus na Tenerifi (Kanarski otoci) (Rept., Gekkonidae). Vrsta gmaza Hemidactylus turcicus po prvi puta se spominje ona Kanarskim otocima te se iznose mogući uzroci njegova prisustva na Tenerifi kao i ekološki problemi, koje invazija ove vrste može uzrokovati za herpetološku faunu Kanarskog arhipelaga. Gömez-Bustillo, M. R.: Cato cala promissa (Denis Schiffermüller, 1775) na Iberijskom poluotoku (Lep. Noctui dae). Prikazan je po prvi puta biološki ciklus leptira Catocala promissa iz familije sovica, podfamilije Catocalinae. Šumarsko značenje tog leptira sastoji se u tome što živi na hrastovima, osobito na plutnjaku (Quercus suber) i pitomom kestenu (Castanea sativa). Autor je revidirao sistematski položaj te vrste: Catocalinae je označio ne kao tribus već kao podfamiliju, a sve vrste roda Catocala (sensu lato) Iberijskog poluotoka razvrstao je u tri roda: Catocala Schrank, 1802; Mormonia Hübner, 1816 (= Astiotes Hübner, 1816) i Ephesia Hübner, 1825. I. Mikloš Valkovä, O.: Arboricidi i racionalizacija šumskog gospodarstva U uvodnom dijelu, na osnovu podataka iz literature, upozorava se na moguću opasnost, ako se arboricidi nepromišljeno upotrebljavaju, sve do mjere da bude pogođen i šumski ekosistem. Da se izbjegnu štetne posljedice upotrebe arboricida treba ga koristiti samo iz dobrih razloga i uz osjećaj pune odgovornosti. U nastavku, koji je objavljen u br. 2, dan je pregled pojedinih arboricida s podacima o karakteristikama i načinu i mogućnostima primjene. Za borbu protiv nepoželjnih izbojaka opisani su i neki novi herbicidi kao npr. sredstvo na bazi amonium-etil-karbonil fosfata, koje svojstva obećavaju dobru zaštitu okoliša. Među pomoćnim sredstvima opisan je i novi specijalni injektor. 265 |