DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 82     <-- 82 -->        PDF

U čistoj bukovoj sastojini tj. u zajednici
hrvatske bukove šume tekući godišnji
prirast bukve na jednoj pokusnoj plohi
ustanovljen je sa 7,386 m3 a na drugoj
5,170 m3. Da li će se taj prirast smanjivati?
Zacijelo ne ili ne u tolikoj mjeri, da
će trajno utjecati i na smanjenje drvne
mase. Trajno jer povremeno masa se
može i smanjiti uslijed ugibanja pojedinih
stabala (jer sve što živi ima i kraj
života) tj. u šumi (prašumi) ugibaju pojedina
stabla, a šuma ostaje. Za to je


dokaz i prirast u prašumi u specijalnom
rezervatu šumske vegetacije, »Čorkova
uvala« (na području Nacionalnog parka
»Plitvička jezera«, u kojoj je uz masu
od cea 1000 m3/ha na pokusnoj plohi, a
ona nije iznimka u tom rezervatu, godišnji
prirast između 1950. i 1960. god.
prema mjerenjima Šumarskog fakulteta
u Zagrebu, iznosio oko 10 m3. U tom rezervatu
ima i uginulih starih stabala, ali
i podmlatka, čega u rezervatu Muški bunar
nema (str. 83).


Kitnjak u sastojinama Muškog bunara
postiže jače dimenzije nego bukva. Tako
u debljinskom razredu 101 — 150 cm u
cijelom rezervatu ima samo 7 bukovih
stabala a 142 hrastova. Iznad 151 (do 200
cm) nalaze se ipak 3 stabla kitnjaka (na


1. pokusnoj plohi u sastojini bukva-kitnjak
maksimalni promjer hrasta kitnjaka
iznosio je 152 cm a maksimalna izmjerena
visina 37 met.). Visinski prirast
mjerljiv je kod bukve do dimenzije stabala
od cea 80 cm (oko 36 m), a hrasta
kitnjaka do pp od oko 100 cm s visinom
oko 35 m. U usporedbi s hrastom lužnjaMarjan
Lipoglavšek: ERGONOMIJA,


Ljubljana 1979. Biotehnička fakulteta,
VTOZD za gozdarstvo (skripta za studij
gozdarstva)


Knjiga obuhvaća 195 strana, 101 sliku,
odnosno crteža i 66 tabela. U popisu literature
navedena su 102 naslova radova
koji se odnose na tretiranu problematiku.


kom, kitnjak prije postiže svoje maksimalne
visine odnosno visinski prirast
prije se počinje usmjeravati prema minimumu.
2/


Za ovaj rezervat dana su i tri »karakteristična
profila« terena i sastojine i
uzdužni profili s projekcijama krošanja
na tim profilima u širini 10 m na pokusnim
plohama.


3. Ovu studiju zahvaljujemo radnim ljudima
Šumskog gospodarstva »JOSIP KOZARAC
« u Novoj Gradiški i Šumarijama
tog Gospodarstva. Rekosmo »zahvaljujemo
«, jer su te radne organizacije financirale
istraživanja, koja su autori obavili
uz umjerenu cijenu, i tiskanje knjige
obilježavajući na taj način:
— pedesetu godišnjicu službenog
proglašenja rezervata šumske
vegetacije PRAŠNIK I
MUŠKI BUNAR zaštićenim
šumama i
— dvadesetu godišnjicu osnivanja
i djelovanja Šumskog
gospodarstva »Josip Kozarac«
Nova Gradiška,
kako stoji na čelu knjige. Dodajemo i
stogodišnjice organiziranog šumarstva na
području tog Gospodarstva.3/


O. Piškorić
2) Vidi A. LEVAKOVIC: Analitički oblik zakona
rastenja, Glasnik za šumske pokuse br. 4., Zagreb
1935, str. 189-282 odnosno sažetak u šumarskom
listu br. 5/1937. str. 262.
3) Knjiga nije namijenjena prodaji, ali zainteresirani
ju može dobiti od Š. g. u N. Gradiški, a nalazi
se i u knjižnici Saveza IT šum. i drvne ind. u
Zagrebu.


Autor obrađuje ulogu čovjeka u proizvodnom
procesu s obzirom na prilagođavanje
rada njegovim sposobnostima, što se prema
znanstvenoj definiciji označava kao
ergonomija.


Radnja je podijeljena u 4 poglavlja:


1. Zbivanja u čovjekovom organizmu tijekom
rada


ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 83     <-- 83 -->        PDF

2. Utjecaj okoliša na čovjeka i rad
3. Osnove sigurnosti na radu
4. Psihologija rada
Knjiga sadrži još uvod i popis literature.


Uvod


U uvodnom dijelu autor daje definiciju
ergonomije i njezino mjesto u okviru
organizacije rada. Posebno je naglašeno
da je to interdisciplinarna znanost koja
uključuje u sebi tehnička, sociološka,
medicinska i psihološka znanja (antropologija,
sigurnost, pravo, ekonomika).


1. Zbivanja u čovjekovom organizmu
tijekom rada
Autor razmatra kompleksne pojave tijekom
čovjekova rada. Pritom se čovjek
može promatrati kao dio kibernetičkog
kruga (sila, predmet, sredstvo) u sustavu
čovjek — stroj (oruđe) — rad. Detaljno i
s mnogo podataka autor iznosi pojave u
čovjekovom organizmu tijekom rada, ilustrirajući
sve to velikim brojem podataka
do kojih su znanstvenici došli. Autor
koristi svaku prliku da naglasi karakteristike
pojava kod čovjekova rada u šumarskoj
proizvodnji.


2. Utjecaj radne okoline na
čovjeka i rad
Ovo poglavlje je posebno značajno za
upoznavanje uvjeta rada radnika u šumarstvu,
jer se u njemu razmatra dielovanje
buke i vibracija na čovjeka. Za
obje ove pojave daju se i njihove fizikalne
osnove te postojeći propisi i standardi
o graničnim vrijednostima. Autor
daje i niz rezultata vlastitih i ostalih istraživanja
o buci i vibracijama najčešće
upotrebijavanih strojeva i uređaja šumarske
mehanizacije.


Drugi dio poglavlja je posvećen i tumačenju
štetnog djelovanja plinova, para
i prašine, klimatskih prilika, svijetla i dr.


3. Osnove sigurnosti na radu
Autor navodi definiciju sigurnosti na
radu prema postojećim zakonskim propisima.
Prvi dio poglavlja je posvećen
analiziranju nesreća na radu u šumarstvu.
Detaljno se razmatraju 4 skupine faktora
koji djeluju na sigurnost na radu:


tehnička sigurnost, zdravstvena sigurnost,
socijalna sigurnost i obrazovanje u vezi
sigurnosti na radu. Posebno poglavlje je
posvećeno zakonodavstvu iz područja sigurnosti
na radu.


4. Psihologija rada
Detaljno su opisane karakteristike čovjeka
sa stanovišta njegovih sposobnosti,
običaja i interesa. Posebno je obrađen
problem načina obrazovanja o radu, _o
metodama tog obrazovanja, djelovanju
treninga, motiviranosti za rad i dr.


Služeći se rezultatima najnovijih saznanja
iz područja ergonomije te nizom
svojih radova, autor je u knjizi dao sadašnje
stanje navedene znanosti sa stanovišta
šumarske proizvodnje.


Iako obrađuje problematiku blisku tek
manjem broju znanstvenika, autor približava
materiju sažetim i preglednim
stilom svima kojima je namijenjena: studentima,
inžinjerima, stručnjacima iz udruženog
rada koji se bave navedenim
problemima. Jasnoći i dostupnosti su doprinijeli
i brojni crteži, dijagramski prikazi
i tabele koji se nadopunjuju tekstom.
Onima koji žele produbiti gradivo korisno
će poslužiti bogati popis radova
uz knjigu.


Knjiga može korisno poslužiti svima
koji se u svakodnevnom radu susreću
s problemima ergonomije a to su svi
oni koji neposredno rade ili organiziraju
radni proces u šumarstvu, posebno rukovodioci
mehanizacije, odgovorni stručnjaci
za zaštitu na radu te rukovodioci
šumskih radilišta. Vrijedan je napor autora
da na jednom mjestu prikaže zakonodavnu
problematiku iz navedenog područja.
Svakako će ovo djelo, kao jedan
od prvenaca iz područja ergonomije u
nas, poslužiti kao vrijedan doprinos u
ovoj specifičnoj oblasti šumarske znanosti,
pa će odigrati korisnu ulogu kako
u obrazovnom procesu mladih stručnjaka
koji se osposobljavaju za rad u šumarstvu,
tako i u rješavanju svakodnevnih
problema šumarske proizvodnje te humanizacije
rada sudionika tehnoloških procesa
eksploatacije i uzgajanje šuma.


S. Sever