DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 80     <-- 80 -->        PDF

mom. Inicijator izdvajanja nije poznat,
aLi mu treba odati priznanje, što je svojom
inicijativom osigurao trajno postojanje
relikata nekadanjih slavonskih prašuma.
Uz ova dva rezervata postoji još
manja površina bukove sastojine prašumskog
tipa u sklopu park-šume JANKOVAC
(Šum. gosp. u Našicama), te
desetak hrastova u šumi RADIŠEVO (kod
željezničke stanice Drenovci)1/.


Rezervat Prašni k zauzima površinu
od 53,35 ha u 7. odjelu istoimene gospodarske
jedinice. Rezervat se sastoji od
gotovo jednakih površina zajednica šume
hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino
betuli — Quercetum roboris typicum Raus
1971) i šume hrasta lužnjaka i velike
žutilovke s rastavljenim šašem (Genisto
elatae — Quercetum roboris caricetosum
remotae Horv. 1938). Prašnik je, dakle,
rezervat slavonske šume hrasta lužnjaka.
Šuma Prašnik, pa tako i rezervat, pripada
Šumariji u Okućanima.


Rezervat Muški bunar nalazi se na
Psunju i na području dviju Šumarija,
Nova Gradiška i Okućani, na površini od
41,85 ha obraslih zajednicama gorske šume
obične bukve (Fagetum croaticum
montanum Horv. 38, subass. typicum
Horv., 38) i gorske šume obične bukve
i kitnjaka (Fagetum croaticum montanum
Horv. 38, subass. quercetosum petraeae
Rauš 78), dakle šume bukve i hrasta
kitnjaka.


Studija o ovim rezervatima sadrži:


Uvod,


Općenito o specijalnim rezervatima (Prašnika
i Muškog bunara),
Stanišni uslovi (klimatski odnosi, tla specijalnih
rezervata),
Zakorjenjavan je šumskog drveća,
Šumski ekosistemi,
Šumskouzgojne karakteristike,
Značenje i namjena,


1) Podatke o ovim hrastovima objavio je Dr RAUS
u časopisu »PRIRODA« br. 9/1972. pod naslovom
»Slavonski orijaši prkose vjekovima« (str. 262-265).


258


Zaključak,
Literatura.
Na kraju knjige nalaze se i iscrpni
prikazi ovih rezervata na engleskom jeziku
(14 str.) i njemačkom (16 str., ali
tekst je za oba jezika isti),
Pored ilustrativnog materijala (grafikona
i dr.) koji je sastavni dio teksta u
knjizi nalazi se i 17 fotografija stabala
i dijelova oba rezervata, ali pretežno iz
rezervata Muški bunar.


Dakako, da su rezultati svih provedenih
istraživanja vrijedni za upoznavanje
analognih sastojinama, ovdje ćemo ipak
iznijeti jedino rezultate o drvnoj masi,
prirastu i pomlađivanju odnosno proizvodnog
potencijala koji je rezultat samo
ili, u rezervatu Prašnik, pretežno prirodnih
uvjeta.


2.1. Za stanje sastojine u rezervatu
Prašni k rekosmo, da je rezultat pretežno
prirodnih uvjeta, jer je na dosadanji
razvoj djelovao i čovjek. Područje
rezervata bez sumnje je u prošlosti korišteno,
kao i ostali dijelovi hrastovih
nizinskih šuma, za pašu stoke (goveda i
ovaca) te prehrane svinja, koje su kako
pasle, tako rovom koristile i dio podzemne
biljne mase te, konačno, žirile se.
Drugi je utjecaj bio zahvat pripremnog
sijeka, koji je izvršen prije nego je površina
izdvojena za rezervat, proglašena
»zaštitnom šumom.« Treći je zahvat bio
prije desetak godina, kada je izvršeno
čišćenje mladika, jer su bili ugroženi
mladi hrastovi da ne budu zagušeni od
brže rastućih vrsta kao ive i dr., a mjestimično
i jasena. Bez te intervencije, koja
je izvršena u suglasnosti sa službom
zaštite prirode — Republičkim zavodom
za zaštitu prirode u Zagrebu, omjer vrsta
u mladom dijelu sastojine bio bi, vjerojatno
čak i bitno, drugačiji nego li je
danas. Četvrti je utjecaj, a koji je trajan,
provedena interna kanalizacija, kaohidromelioracioni radovi u porječju rijeke
Save.