DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Zaključio sam, da su opet neki panjevi dobili preveliku dozaciju arboricida. Pokus je izvršen na površini od 5.580 mä s 823 panja, koji su imali površinu presjeka 224.184 cnr? ili 22,418 m2 a utrošeno je 16,5 1 emulzije. Prema tome utrošeno je cea 300 l/ha odnosno 0,74 l/ha površine panjeva. U 1971. godini dogovorno je tretirana jedna veća površina u šumskom predjelu Djergaj 136 c u površini od 10,20 ha s 4% emulzijom Tordona-80 u nafti. Panjevi su premazani rubom bez potpunog natapanja. Rezultati su bili izvanredni i potpuno su potvrdili očekivanja. Početkom 1972. godine prije početka vegetacije izvršena je njega mladika u ovom odsjeku, u kojem su posječeni loši, granati i kosorastući izdanci. Krajem 1972. godine bila je obnovljena bagremova sastojina ujednačenih stabalaca pravilno razmještenih po površini. Za premazivanje je utrošeno 2 radna dana u 1971. godini prije tjeranja panjeva, za njegu 1972. godine 5 radnih dana/ha. Što se tiče emulzije utrošeno je nešto više po jedinici površine nego na pokusnoj plohi, jer se na ovoj površini nalazilo dosta zove (Sambucus nigra L.), čije smo panjeve potpuno premazivali, kako bi je uništili, budući da u prvoj godini smeta razvoju i rastu bagremoviih izdanaka. Kao tekućina za emulziju koristili smo umjesto nafte, mješavinu 1:1 nafte i prerađenog motornog ulja. Panjeve uvijek treba premazivati u proljeće prije tjeranja izdanaka. Ako želimo potpuno uništiti izbojnu snagu panjeva i žila tada koristimo 8 Samo Šumarija Vukovar ima preko 100 ha bagremovih sastojina i svake godine na ovaj način obnavljamo 20—35 ha ovih šuma. Odnos direktnih troškova po jednom hektaru kreće se >kao 1:6,23 u korist obnove kemijskim načinom. Za kotličanje je utrošeno 18,74 rd/ha, a za kemijsku obnovu je korišteno 2 rd + u visini cea i 1 rd vrijednosti materijali ili 3 rd/ha. To znači, da troškovi kemijske obnove bagremovih sastojina iznose 16°/o od troškova kotličanja. Od 1973. godine neprekidno na ovaj način vršimo obnovu bagremovih sastojina, te je time potvrđen u praksi. Za pretpostaviti je, da se ovo može vršiti i drugim traslokacionim arboricidima, ali bi za svaki trebalo utvrditi graničnu dozu, koja ne bi uništila izbojna snaga iz žila, već samo iz panja. Marko Cvitić, dipl. inž. šum. |