DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 56 <-- 56 --> PDF |
vladaju u prirodi i posebno u tlu, postoje periodi s njihovim malim variranjem kroz dulje vrijeme i periodi kada za relativno kratko vrijeme nastaju velike ekološke promjene. Kod svojih istraživanja mikrobiolog bi trebao obje spomenute varijante uzeti u obzir i uzimati uzorke kada su ekološke prilike stabilnije dulje vrijeme kao i onda kada se u kratkom periodu znatno mijenjaju. Kod uzimanja uzoraka naročito je važan hidro-termički režim tla. Na istraživanom terenu potrebno je u dovoljnom iznosu mjeriti promjene metereoloških prilka. Nekoliko dana prije uzimanja uzoraka njih je potrebno naročito precizno mjeriti, jer se tada i manje promjene mogu reflektirati na brojnost mikroflore tla i njena kvalitativna svojstva. Tada treba uzeti u obzir i takve parametre, koji se kod uobičajenih metereoloških mjerenja obično ne mjere (na pr. vlaga i temperatura tla, insolacija itd.). Ako su dulje vremena metereološke prilike dosta stabilne, onda se spomenuta mjerenja mogu rjeđe vršiti. Kod šumskih tala nagle promjene hidro-termičkog režima česte su na mjestima velike inklinacije terena i južne ekspozicije. To je naročito izraženo ako je uz to još i vegetacija oskudna ili je sklop krošnji slab (13). Dovoljno vremena prije uzimanja uzoraka, trebalo bi uzeti u obzir ne samo promjene vlažnosti i temperature tla i slične parametre, nego i promjene vegetacije, uzgajanih kultura te obavljanje kultivacijskih zahvata (na pr. fertilizacija). Uz uobičajeno uzimanje uzoraka, uzorke bi trebalo uzimati u vrijeme kada su ekološke prilike povoljne za pojedine grupe mikroorganizama. Kadkada za istraživanje mikro-fungalnih populacija uzorke bi trebalo uzimati u vrijeme, kada je tlo optimalne vlažnosti za njihov razvitak, za aktinomicete kada je tlo dovoljno isušeno, a za anaerobe kada je kišni period s obiljem oborina pa je tlo toliko zasićeno s vodom da nastaje nestašica kisika. Na istraživanoj plohi važan je dobar raspored lokaliteta na kojima se uzimaju uzorci ili pod-uzorci za složeni uzorak. Na početku istraživanja mikrobiolog bi trebao ustanoviti koliko je tlo homogeno odnosno heterogeno u horizontalnom i vertikalnom pogledu, jer od toga ovisi broj uzoraka koji treba uzeti. Što je tlo više homogeno, to manje uzoraka treba uzeti. To se može ustanoviti kopanjem profila. Često su istraživanja ograničena na najgornji sloj tla koji ima najviše mikroorganizama. Ustanovio sam, da se tada najbolje iskopati relativno veliki broj malih »profila« (koji nisu duboki) i to na čitavoj plohi. Takve »profile« lagano je prirediti, jer su malih dimenzija (katkada na pr. mogu biti svega 20 cm duboki). Pomoću njih možemo ustanoviti na primjer da li je humusno- akumulativni horizont (koji je u šumskim tlima često relativno tanak) jednolične debljine ili varira obzirom na nju. Broj uzoraka ovisi također i o tome da li vršimo takvo istraživanje kod kojeg se mogu dosta pouzdano predvidjeti rezultati ili su rezultati istraživanja teško predvidivi, pa čak i nepredvidivi. Kod šumskih tala važna je i distribucija listinca, naročito kod sastojina koje obiluju njime te na terenim velike inklinacije. U ovom posljednjem slučaju može se desiti da je jedan dio istraživane plohe obilno prekriven s njime, dok je drugi dio plohe potpuno bez njega. |