DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Sum. list 104:233, 1980. NEKI PROBLEMI ANALIZE MIKROFLORE ŠUMSKIH I DRUGIH TALA DILUCIONUM METODOM NA AGARIZIRANIM SUPSTRATIMA Mr MIROSLAV ŠOJAT, dipl. inž. biol. Šumarski institut, Jastrebarsko SAŽETAK. Razmatraju se razni problemi usavršavanja dilucione metode, naročito obzirom na šumska tla. To su problemi uzimanja uzoraka, procedure i standardizacije metodike, te interpretacije rezultata. Ukazano je na praktičnu korist dilucione metode, posebno kod procjene plodnosti tla. UVOD Za istraživanje broja mikroorganizama u tlu, indirektne metode mnogo se češće upotrebljavaju od direktnih metoda. Od indirektnih metoda najčešće se upotrebljava diluciona metoda na agrariziranim supstratima. Iako je to jedna stara metoda, njena vrijednost još uvijek je velika. Prema MIŠUSTINU et al (1970) pogrešno bi bilo smatrati da nove metode u mikrobiologiji tla mogu uvijek zamijeniti starije metode. Praksa potvrđuje korisnost dilucione metode, iako je ta metoda mnogo kritizirana. U članku se iznose, obzirom na spomenutu metodu, neke manje poznate stvari ili sasvim nepoznate. Akcent je dat više na šumska nego na agrikulturna tla. Kod šumskih tala indirektne metode bolje su od direktnih, koje se ne mogu izvesti s dovoljno točnosti (JENSEN, 1962. i 1963). Materijal i metodika opi sani su već u prijašnjem članku autora (Šumarski list br. 7—9/1974). Treba dodati da su osim tala u članku spomenutih, istraživanja još i neka agrikulturna tla, te ranker i rendzina Zagrebačke Gore. Osim dubinske inokulacije kadkada je bila primjenjena površinska inokulacija. OPAŽANJA I REZULTATI Uz izvjesne izuzetke zapažanja odnosno rezultati iznose se u općenitom obliku i simplificirano koliko je to bilo moguće. Teoretska istraživanja vršena su uz pomoć obilne literature. Uzorci Od dobrog uzimanja uzoraka mnogo ovisi točnost i upotrebljivost rezultata dobivenih s dilucionom metodom. Obzirom na ekološke prilike koje |