DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 45 <-- 45 --> PDF |
ka do površine tla pravi prohod, hodnik, na čijem kraju u nivou tla izradi čvrst kokon u kojem se kukulji (si. 3, 4). Tek kasnije po štršećim košljicama na površini tla, pod pretpostavkom da je tlo slabo obraslo utvrđujemo prisustvo štetnika. xw SI. 4. Kokon s egzuvijom A. apiformis. Orig. Napadnua stabla dosta teško prepoznajemo od zdravih. Tek poslije Višegodišnjeg i jakog napada i ovog štetnika zamjećuje se slabljenje i zaostajanje u rastu a ponekad i sušenje. Uopće izgleda, da biljke koje su biološki veoma vitalne relativno lako podnose i jači napad pčelke bez nekih vidljivih posljedica. Gusjenice izbacuju crvotočinu iz svojih hodnika ali plitko pod zemlju koju treba razgrnuti da bi se ona opazila. Izletni otvori su također smješteni blizu nivoa tla. Iz njih se ne izbacuje crvotočina i u pravilu su prije izletanja leptira zatvoreni peridermalno membranom i nevidljivi. Njihova koncentracija po obodu pridanka stabala često vrlo jasno ukazuje na činjenicu da gusjence biraju u pravilu dobro osvijetljena i toplija mjesta. Poslije drugog prezimljenja u IV i V mjesecu gusjenice se kukulje. Prethodno prave čvrst kokon od slijepljenih grizotina i mrvica tla. Kokoni sa svijetlosmeđim kukuljicama nalaze se najviše na kraju nešto malo proširenog hodnika u blizini izravnog otvora ili su, što je rjeđe, jednom stranom pričvršćeni uz koru žilišta stabla. Ako je napad veći a tlo pjeskovitije ili djelomično šljunčano, kokoni se često nađu i u tlu do 30 cm daleko od ruba stabla. U ovim slučajevima kokoni su najčešće izrađeni od čestica pijeska a imanje od drvenih iveraka. Opažanja pokazuju da na stupanj zaraze i dinamiku populacije ove vrste utječe čitav niz dosad još nedovoljno proučenih biotičkih i abiotičkih |