DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Rauš , Đ. (1973): Fitocenološke značajke i vegetacijska karta fakultetskih šuma Lubardenik i Opeke. Preštampano iz šumarskog lista br. 5—6, Zagreb. Rauš , Đ. (1973): Prilog poznavanju jednogodišnjih količina prostirke u šumskim zajednicama Posavne. Ekologija, Vol. 8, No. 2, 295—301, Beograd. Rauš , Đ. (1973): Vegetacijska karta fakultetske šume »OPEKE« fkod Lppovljana. GZH Zagreb. Rauš , Đ. (1974): Karta šumskih zajednica gospodarske jedinice »Josip Kozarac« kod Lipovoljana, Grafički zavod Hrvatske. Rauš , Đ. (1975): Vegetacijski i sinekološki odnosi šuma u bazenu Spačva (Disertacija). Glasnik za šumske pokuse, Cknj. 18, Zagreb. Rauš , Đ. (1976): Trajno zaštićeni rezervati šumske vegetacije u SR Hrvatskoj i mogućnosti njihova istraživanja. Ekologija, Vol. 11. No. 2, 115—131, Beograd. Rauš , Đ. (1978): Šumski ekosistemi otoka Raba (od XV do XX stoljeća). Preštampano iz Šumarskog lista br. 1—3, Zagreb. Tüxen, R. et Preis ing, E. (1942) Grundbegriffe und Methoden zum Studium der Wasser — und Sumpfpflanzen — Gesellschaften. — Dtsch. Wasswirtsch., 37/1 : 10—17, München. Comparative Investigations of the Ecosystems in Croatia (1st piase) Summary The authors inform on the organization of permanently plots for long term investigations of ecosystems in Croatia. A number of plots will include important natural and antropogenic ecosystems on the horizontal and vertical profiles of all biogeographical regions in Croatia, in agreement with the conclusions of the Yugoslav Ecological Society and Croatian Ecological Society. So far 26 plots have been established in norhern Croatia including 20 forest ecosystems, 2 grassland, 2 swamp and 2 agroecosystems.. . The investigations started in several ploth. The total biomass was measured in the layer of herbaceous plants and shrubs on the plot of Opeke — Lipovljani. The results show that accumulated biomass of this layer amount to 1371,939 kg of fresh biomas per ha (or 764,717 kg of dry biomass). Two plots with maize and oat are also protected and the floristic composition of these stands was investigated. The maize field is situated in the eastern part of Croatia (Vukovar — Jelaš) where one could expect the hoe weed vegetation belonging to the alliance Eragrostidion. However, the weed coverage and floristical composition are very poor because of herbicide treatment. The other field situated in western Croatia (Petrinja) was covered by oat, but cultures rotated each year. The plot with grassland and swamp vegetation is situated near Okučani (central Croatia). The grassland vegetation belongs to the association Trifolio-Agrostietum stoloniferae Markovie 73 (class Molinio — Arrbienatheretea), and the swamp vegetation belongs to the classes Isoeto-Nanojuncetea and Phragmitetea. 218 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Rlntn Biljna zajednica mato vrsta u snimci 1 snimke u m2 5 snimke 1 Nanojuncetea quadrifolia L. palustris Bufonius L. Eleocharis acicularis (L.) Roem. Schult. Phragmitetea Eleocharis palustris (L.) Roem Schult. amphibia (L.) Bess. fluitans (L.) R. Br. plantago-aquatica L. Sparganium erectum L. Polygonum amplibium L. latifolia L. Schoenoplectus lacustris (L.) Palla m soordium L. elata All. Pratilice Potamogeton sp. 1.2 europaeus L. tripartita L. Ludwigietum Palustris Sastojine s vrstom Marsilea quadrifolia Eleocharietu palustri5 10 2 4 10 3 2 r 4 2 5 5 2 15 6 2 10 7 4 20 8 5 20 9 6 15 10 10 30 11 3.2 5.5 1.2 4.3 4.4 5.5 5.5 5.5 5.5 2.2 5.5 i2 4.2 2.3 4.4 + 2 3.2 + 2.2 + 2.2 + + + 1.2 1.3 2.2 1.3 5.5 1.1 2.2 1.1 4-.2 5.5 1.1 2.2 1.1 + 2 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Iz literature, koja se bavi problemom te vegetacije, mogu se jasno uočiti razlike u shvaćanju grupacija unutar razreda Phragmitetea. Prema T iixenu i Preis ingu (1942), Oberdorferu (1957), H or vat u (1962) Horvatiću (1931, 1963) i dr. razred« Phragmitetea na području Evrope pripada samo red Phragmiletalia s tri sveze, Phragmition, Glycerio-Sparganion, i Magnocaracion. Prema nekim drugim autorima tom razredu i redu pripadaju još sveze Bulboschoenion maritimi Soo 47 i Oenanthion aquaticae Hejny 48. Pignatt i je (1953/54) učinio velik zahvat u smislu sistematskog rasporeda zajednica razreda Phragmitetea. Prema njemu unutar tog razrega razlikuju se tri reda Phragmitetalia, Nastrutio-Glycerietalia i Magnicaricetalia. Ta raspodjela učinjena je na osnovi ekoloških razlika na staništu, u prvom redu s obzirom na razinu vode u staništu. Osim P i g n a 11 i a i drugi autori (Neuhäusel 1957, 1959, B ä 1 ä t o va-Tu lač k o v a 1960, 1963) uzimaju u sistematizaciji biljnih zajednica tog razreda u obzir razinu vode na staništu zajednica, kao i ostale ekološke razlike s tim u vezi. U ovom radu držat ćemo se sistema koji je dao Pignatt i (1953/54), pa na trajnoj plohi u Ljeskovači nalazimo fragmentarno razvijenu vegetaciju redovi Phragmitetalia, Nastrurtio-Glycerietalia i Magnocuricetalia. ASOCIJACIJA LUDWIGETUM PALUSTRIS LAKUŠIĆ 76. Proučavajući floru i vegetaciju Skadarskog jezera L a k u š i ć et all. (1976) opisali su na tom području zajednicu pod nazivom Ludwigietum palustris. Istraživajući močvarnu vegetaciju u kontinentalnom području zemlje, ustanovljeno je da se i u tom području razvija vegetacija u čijem sastavu prevladava Ludwigia palustris. Sličan je slučaj i na trajnoj plohi u Ljeskovači, gdje na nizu mjesta u sastavu vegetacije dolazi isključivo vrsta Ludwigia palustris. Ta vrsta poput gustog saga prekriva relativno veliku površinu na spomenutoj plohi, a vegetacija je visoka 3 — 10 cm. Opisana zajednica Ludwigietum palustris (usmeno priopćenje L a k u š ića (1979) između kanala na obali Skadarskog jezera dosiže visinu od oko 50 cm. Budući da je floristički sastav zajednice na jednom i drugom području gotovo isti (u sastavu dominira Ludwigia palustris, koja je gotovo i jedina vrsta u sastavu vegetacije — tablica 5, snimci 2 i 3), smatramo da se radi o istoj zajednici, samo su na području trajne plohe u Ljeskovači ekološki uvjeti za razvoj zajednice nešto drugačiji, naime prekratko je vrijeme za potpuniji razvoj zajednice, jer od nestanka vode na staništu zajednice u Ljeskovači do novog poplavljivanja prođe svega nekoliko tjedana ili u sušnim godinama koji mjesec. SASTOJINE S VRSTOM MARS I LEA QUADRIFOLIA. Na relativno velikoj površini te plohe (slika 1) u sastavu vegetacije dominira vrsta Marsilea quadrifolia. Slične sastojine sretali smo na nizu mjesta u tanjurastim barama na području istočne Slavonije i Srijema. Budući su to mnogo veće površine s dobro razvijenom vegetacijom, pokušat ćemo na tom području riješiti sistematski položaj tog tipa vegetacije. Na trajnoj plohi u Ljeskovači tretirat ćemo zasada površine u kojima dominira vrsta Marsilea quadrifolia kao sastojine vrste Marsilea quadrifolia. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Trajn a ploh a bro j 9 s močvarnom vegetacijom nalazi se također u predjelu LJESKOVAČA na području šumarije Okučani. Na trajnoj plohi broj 9 u Ljeskovači promatrat će se dinamika i sukcesija močvarne vegetacije. Veličina plohe je 100 X 100 m, a podijeljena je u kvadrate sa stranicom od po 10 m. Odmah pri podjeli plohe na kvadrate snimljena je i vegetacija, koja je prikazana u tablici 5. Isto tako u isto vrijeme načinjena je i karta vegetacije na opisanoj plohi (v. prilog). Analiza tablice. Tablica 5. sastavljena je na temelju 24 snimka, koja su snimljena na navedenoj plohi. Na čitavoj plohi utvrđeno je samo 17 vrsta, a u pojedinom snimku broj vrsta kreće se od 1 do 10. Iako je broj vrsta u pojedinom snimku malen, njihova je pokrovnost velika, tako da je vegetacijom pokrivena uglavnom čitava površina. Niz vrsta koje su mjestimice vrlo obilno zastupane u sastavu vegetacije, kao što su Ludwigia palustris, Marsilea quadrifolia, Juncus bufonius i Eleocharis acicularis, ujedno su i karakteristične vrste zajednice iz razreda Isoöto-Nanojuncetea. Veliki dio ostalih vrsta koje se nalaze u sastavu vegetacije na ovoj plohi {tablica 5) karakteristične su vrste razreda Phragmitetea i nižih sistematskih jedinca koje mu pripadaju. To su vrste: Eleocharis palustris, Rorippa amphibia, Glyceria fluitans, Alisma plantago-aquatica, Sparganium erectum, Polygonum amphibium, Typha latifolia, Schoenoplectus lacustris, Teucrium scordium, Carex elata i dr. Prema tome iz tablice 5 vidljivo je da vegetacija na trajnoj plohi broj 9 u Ljeskovači pripada razredima Isoöto-Nanojuncetea i Phragmitetea. Razred ISOÖTO-NANOJUNCETEA Br.—BI. et Tx. 43 Tom razredu pripadaju zajednice »niskih šiljiva« koje se razvijaju na muljevitim i muljevito-pjeskovitim površinama koje su izvrgnute periodičnim poplavljivanjima, a nalaze se najčešće uz pliće bare i lokve ili uz obale jezera i rijeka. Te površine su u jesen i zimu pod vodom, a u ljeti su duže ili kraće vrijeme izvan vode.U tom razredu prevladavaju niske biljke, često busenasti terofiti, koji poput gustog saga prekrivaju površinu tla. Horvati ć et all. (1970) naglasili su da je vegetacija razreda Isooto- Nanojuncetea dosada bila samo lokalno istraživana »pa će joj u buduće na području Slavonije trebati posvetiti punu pažnju i istraživati je na širem području. To će biti potrebno također iz razloga što je upravo u posljednjim godinama vegetacija ovog razreda postala vrlo privlačnim objektom fitocenoloških istraživanja u raznim dijelovima Evrope, pa je to izraženo i u razmjerno velikom broju dosada objavljenih radova u kojima se iznose različite, često kontradiktorne koncepcije u pogledu fitocenološke interpretacije pojedinih pripadnih vegetacijskih jedinica«. Kartirajući vegetaciju na području istočne Slavonije i Srijema od 1976. na ovamo (Rauš, Segulja, Top i ć), mogli smo na tom području češće nalaziti vegetaciju koja pripada tom razredu. Razred PHRAGMITETEA Tx. et. Prsg. 42 Tim razredom obuhvaćene su biljne zajednice trščaka i visokih šaševa, koje se razvijaju uz rubove stajaćih i tekućih voda. Raširene su na području čitave sjeverne hemisfere. 212 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Asocijacija Trifolio-Agrostietum stoloniferae Marković 1973 Broj vrsta u snimci Veličina snimke u m- Broj snimke Karakteristična vrsta asocijacije H Trifolium fragiferum L. Karakteristične vrste sveze i reda Agropyro-Rumicion, Agrostietalia stoloniferae H Agrostis stoloniferae L. H Rumex crispus L. H Rorippa sylvestris (L.) Bess. T Ranunculus sardous Crantz Karakteristične vrste razreda Molinio-Arrhenatheretea Ch Trifolium repens L. H Potentilla reptans L. G Carex hirta L. H Lotus tenuis W. et K. H Juncus articulatus H Inula britanica L. H Festuca elatior L. H Galium palustre L. Ch Lysimachia nummularia L. H Juncus effusus L. H Galium album Mili. H Carex vulpina L. subsp. nemorosa (Rebentisch) Schinz et Keller H Prunella vulgaris L H Leontodon autumnalis L. H Centaurea jacea L. H Poa palustris L. H Gratiola officinalis L. H Oenanthe silaifolia M. B. H Daucus carota L. T Trifolium patents Schreb. Pratilice H Plantago major L. H Ranunculus repens L. H Cynodon dactylon (L.) Pers H Taraxacum officinale F. Weber et Wiggers H Epilobium sp. T Erigeron annuus (L.) Pers. H Senecio aquaticus Huds. H Lythrum salicaria L. H Lolium perenne L. H Verbena officinalis L. G Juncus gerardi Loisel. Hy Eleocharis palustris (L. Roem et Schult. H Alopecurus geniculatus L. 24 80 1 3.2 43 + + + 2.2 1.2 1.1 1.1 + 1.1 + .2 + 1.1 + .2 + + 1.1 + LI + + .2 + 32 80 2 3.2 4.3 1.1 4 + 2.2 2.2 1.2 + 1.2 1.1 + .2 + 1.1 + .2 1.1 + .2 + + + + 1.1 + + .2 + + + + + .2 + + Tablica 4. 23 80 3 5.4 3.2 1.1 + 2.2 1.1 1.3 + 1.1 1.1 + .2 1.2 + 1.2 + .2 + .2 + .2 . + + .2 + . l´.2 1.2 211 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 30 <-- 30 --> PDF |
stavlja samo privremeno iskorištenje međuredova u nasadu crnog oraha. Tokom četiriju godina uzgajao se isključio kukuruz. Jedan vegetacijski snimak napravljen je rano u proljeće, 13. travnja, a drugi u ljetu, 29. 8. 1978. (tab. 2.). Pokrovnost korova je izvanredno mala, a mali je i broj vrsta. To i floristički sastav upozoravali su na upotrebu herbicida, što su i potvrdili nadležni za gospodarenje tom površinom: upotrijebljen je triazinski preparat Radazin. Druga površina nalazi se uz šumu Kotar kraj Petrinje (ploha br. 14). Na njoj se izmjenjuju kulture kukuruz i zob koje šumarija uzgaja za prehranu divljači. Floristički sastav vidi se u tablici 3. Korovna vegetacija u kukuruzištu na trajnoj plohi br. 1 — Jelaš Tablica 2. Snimak načinjen Snimak načinjen Vrste 13. 4. 1978. 29. 8. 1978. pokrovnost 5"Vo Cirsium arvense (L.) Scop. 1.1 1.1 Stellaria media (L.) Vili. 1.1 Erophila sp. 1.1 Galium aparine L. 1.1 Sinapis arvensis L. 1.1 Setaria sp. + .2 Veronica persica Poir. + Sonchus oleraceus L. + Veronica hederifolia L. + Papaver rhoeas L. + Rumex crispus L. + Veronica agrostis L. + Convolvus arvensis L. + + Matricaria sp. + Setaria glauca (L.) P.B. + .2 Setaria viridis (L.) P.D. + .2 Setaria verticillata (L.) P.D. + .2 Fragrostis megastachya (Koel) Lk. + .2 Digitaria sanguinalis (L.) Scorp. + .2 Lathyrus tuberosus L. + Bilderykia convolvulus (L.) Dum. t |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 29 <-- 29 --> PDF |
28. Cerastium silvaticum W.K. 13,5 2,4 0,844 0,150 29. Viola silvestris Lam. 8 2,2 0,499 0,136 30. Succisa prataensis Mch. 3 0,5 0,187 0,031 31. Carex vesicaria L. 15 3,7 0,937 0,231 32. Stachys palustris L. 6,5 1,8 0,406 0,112 33. Euphorbia palustris L. 17 6,5 1,062 0,406 34. Nephrodium spinulosum Stremp. 5 1,3 0,312 0,081 35. Aristolochia clamatitis L. 1 0,3 0,062 0,019 36. Myosotis scorpioides L. 27 9,4 1,687 0,587 37. Geum urbanum L. 0,5 0,1 0,031 0,006 38. Lysimachia vulgaris L. 3 0,7 0,187 0,043 39. Hypericum quadrangulum L. 5 1,8 0,312 0,112 40. Ajuga reptans L. 0,5 0,1 0,031 0,006 41. Carex silvatica Luds. 7,5 2,1 0,469 0,131 42. Ranunculus auricomus L. 9 3,2 0,562 0,200 43. Fragaria vesca L. 1 0,2 0,062 0,012 44. Carex brizoides L. 2 0,9 0,125 0,056 45. Lycopus europeus L. 15 4,6 0,937 0,287 46. Alisma plantago L. 2 0,9 0,125 0,056 47. Mahovina 153,5 68,8 9,594 4,300 48. Drvenaste biljke 15 4,6 0,937 0,287 49. Ostalo (mješano) 153 66,6 9,562 4,162 200,021 74,451 SLOJ GRMLJA 1. Fraxinus angustifilia Vahl 1239 696 77,437 43,500 2. Ulmus caprinifolia Gled. 1602 942 100,125 58,875 3. Viburnum opulus L. 225 131 14,062 8,187 4. Acer tataricum L. 72 35 4,500 2,187 5. Creataegus monogyna Jacq. 3032 1941 189,500 121,312 6. Quercus robur L. 0,5 0,1 0,031 0,006 7. Frangula alnus Mili. 338 43 21,125 2,687 8. Creataegus exyacontha L., 10736 7086 671,00 442,875 9. Rosa canina L. 18 10 1,125 0,625 10. Genista elata L. 10 6,0 0,625 0,375 11. Prunus spinosa L. 10 4,2 0,625 0,262 12. Acer acmpestre L. 30 18,0 1,875 1,125 13. Alnus glutinosa (L.) Gärtn. 247 132 15,437 8,250 1171,918 690,266 TRAJNE PLOHE NA POLJOPRIVREDNIM POVRŠINAMA U okviru trajnih ploha postoje zasad dvije na poljoprivrednim površi nama. Jedna se nalazi unutar šume Jelaš kod Vukovara (ploha br. 1), a pred * U tablici je prikazana biomasa za nadzemne dijelove biljaka |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Naravno ovo je samo dio biomase kojega producira istraživani biotop s navedenom zajednicom jer tome treba dodati cjelokupnu drvnu masu, panjevinu, listinac i druge odpatke. STACIONAR »OPEKE« LIPOVLJANI, TRAJNA PLOHA br. 12 NADMORSKA VISINA: 94,70 m ZAJEDNICA: Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae Horv. 38* BROJ PLOHA: 16 DATUM: 8. 7. 1976. RpHnih ™ Naziv bilja 1 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. SLOJ PRIZEMNOG RAŠČA Rubus caesius L. Polygonum hidropiper L. Deschampsia caespitosa L. Impatiens noli tangere L Galium palustre L. Puucedonum palustre L. Lythrum salicaria L. Leucoium aestivum L. Eupatorium cannabinum L. Circaea lutetiana L. Caltha palustris L. Valeriana dioica L. Carex strigosa L. Carex remota L. Lysimachia nummularia L. Agrostis alba L. Urtica dioica L. Iris pseudacorus L. Glechoma hederacea L. Rumex sanguineus L. Galeopsis tetrahit L. Peucedanoum palustre L. Aegopodium podagraria L. Nephrodium phegopteris Prantl. Lychnis flos ouculi L. Juncus effusus L. Potentilla tormentila Schutlz. Tablica 1. Ukupno na 160 m2 Ukupno po ha* BIOMASA BIOMASA zelena suha zelena suha (1050 C) (1050C) gr kg 310 127,3 19,375 7,956 26,5 5,1 1,656 0,319 1597 648,3 99,812 40,519 94,5 7,9 5,906 0,494 37,5 10 2,344 0,625 11,5 4,6 0,719 0,287 5 1,5 0,312 0,094 20,5 5,6 1,281 0,35 2 0,5 0,125 0,031 4,5 10,7 2,812 0,669 9,5 3 0,594 0,187 93,5 28,2 5,844 1,762 33,5 10,4 2,094 0,650 23,5 11,6 1,469 0,725 96 24,2 6,000 1,512 106,5 48,2 6,656 3,012 33,5 9,6 2,094 0,600 97 26,1 6,062 1,631 33 9,8 2,062 0,612 46,5 11,2 2,906 0,700 1,5 0,3 0,094 0,019 6,5 2,2 0,406 0,137 7,5 2,3 0,469 0,144 1 0,2 0,062 0,012 0,5 0,2 0,031 0,012 9,5 3,8 0,594 0,237 0,5 0,2 0,031 0,012 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 39 <-- 39 --> PDF |
5. Stalno upozoravati na društvenu potrebu osnivanja mreže trajnih ploha, da bi se u trećoj fazi dobilo rješenje za racionalno iskorištavanje i zaštitu prirodnih bogatstava naše zemlje. LITERATURA Balat o va-Tulačk o v a, E. (1963): Zur Systematik der euroäischen Phragmitetea. Preslia 35, 118—122 Brno. Ho rvat , I. (1962): Vegetacija planina zapadne Hrvatske Prirodosl. istraž. JAZU, knj. 30, Zagreb. Horvatić , S. (1931): Die Verbreitetsten Pflanzengesellschaften der Wasser und Ufervegetation in Kroatien und Slavonien. Acta Bot. Croat. 6, 91—108. Horvatić , S. (1963): Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Prirodosl. istraž. JAZU, knj. 33. Za. greb. Horvatić, S., Ilijanić, Lj., M a r ko v ić-Go s po darić, Lj., (1970): O biljnom pokrovu Slavonije. Zbornik radova I Znanstv. sabora Slavonije i Baranje, 287—318, Osijek. Ilijanić , Lj, (1965): Potrebe osnivanja trajnih ploha i njihovo značenje za proučavanje biljnog pokrova naše zemlje. Acta Botanica Croatica Vol. XXIV, Zagreb. Ilijanić , Lj., Meštrov , M. (1975): Trajne plohe za dugoročna istraživanja ekosistema. Ekologija, Vol. 10, 7o. 1, 107—113, Beograd. Lakušić , R., Pavlović , D. (1967): Vegetacija Skadarskog jezera. Glas. Republ. zavoda zašt. prirode — Prirodnjačkog muzeja Titograd, 9, 45—50. Matić, S„ Prpić, B., Rauš, Đ., Vranković, A. (1979): Ekološkouzgojne osobine specijalnih rezervata šumske vegetacije Prašnik 1 Muški Bunar u Slavoniji. Drugi kongres ekologa Jugoslavije, Zagreb. Matić, S., Rauš, Đ., Vranković, A. (1976): Rezultati početnih istraživanja trajno zaštićenog i upravljanog prirodnog šumskog rezervata Dundo na otoku Rabu. Ekologija, Vol. 11, No. 2, 147—166, Beograd. Neuhäusk , R. (1957): Ekologie zazemnovacich splečenstev v ramci vegetačnich pomeru juhovychodni česti Trebonske panove. — Kand. disert. präce, Praha. Neuhäusl , R. (1959): Die Pflanzengesellschaften des südöstlichen Teiles des Beckens. — Preslia 31/2 : 115—147, Praha. Ob er dor t er, E. (1970): Pflanzensoziologischen Exkursions Flora für Süddeutschland. Stuttgart. Oberdorfer , E. (1957): Süddeutsche Pflanzengesellschaften. Pflanzensoziologie, 10, Gustav Fischer Verl., Jena. Pignatti , S. (1954): Introduzione alio studio fitosociologea della pianura vrneta Orientale. 169. p. Fiorli. Rauš,Đ., Š eg ulja, N., Topic, J. (1978): Prilog poznavanju močvarne i vodene vegetacije bara u nizinskim šumama Slavonije. Acta Bot. Croat. 37, 131—147, Zagreb. Rauš , Đ. (1968): Istraživanje tipova šuma i šumskih staništa u Hrvatskoj »Nizinske šume Posavine i Podravine« g. J. »Josip Kozarac« Lipovljani, (Dokumentacija Instituta za šumarska istraživanja) Zagreb. Rauš , Đ. (1970): Istraživanje šumske vegetacije u Posavini kod Lipovljana, Bilten Posl. udr. šum. priv. org. Hrvatske br. 2, Zagreb. Rauš , Đ. (1971): Crna joha (Alnus glutinosa Geartn.) u šumama Posavine. Savjetovanje o Posavini, str. 353—362, Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 38 <-- 38 --> PDF |
ELEOCHARITEUM PALUSTRIS Schennik 19. Zajednica Eleocharietum palustris opisana je već davno. Prema Oberdorfer u (1970) pripada razredu Phragmitetea, redu Phragmiteatalia i podsvezi Eleocharieto-Sagittarion. U sastavu zajednice dominantna je karakteristična vrsta zajednice Eleocharis palustris (tablica 5, snimci 10—13). S obzirom na cjelokupan floristički sastav zajednice, karakterističnih vrsta razreda Phragmitetea i nižih sistematskih kategorija kojemu pripadaju ima relativno velik broj. To su vrste: Rorippa amphibia, Glyceria fluitans, Alisma plantago-aquatica, Polygonum amphibium i dr. Pored navedenih vrsta u sastavu vegetacije obilno su zastupljene karakteristične vrste razreda Isoöto-Nanojuncetea. Među njima najvećim stupnjem stalnosti i pokrovnosti dolaze vrste Marsilea quadrifolia i Ludwigia. SCIRPO-PHRAGMITETUM W. KOCH 26. Već je W. Koch (1926), a kasnije i ostali (Horvatić 1931. Pignatti 1954. i dr.), opisujući asocijaciju Scirpo-Phragmitetum naglašavao da se ona javlja većinom u obliku više ili manje fragmentalno razvijenih sastojina u kojima naizmjenično prevladavaju jedna ili dvije karakteristične vrste asocijacije ili više sistematske kategorije. Isti je slučaj i na trajnoj plohi u Ljeskovači (tablica 6, snimci 14—21). Na navedenoj plohi zajednica je razvijena u facijesu vrsta: Typha latifolia, Schoenoplectus lacustris i Sparganium ereetum. SPARGANIO-GLYCERIETUM FLUITANTIS Br. — BI. 25. Ta je zajednica na opisanoj plohi razvijena samo fragmentalno. U´ florističkom sastavu dominira, a mjestimično je i jedina karakteristična vrsta zajedinice Glyceria fluitans (tablica 6, snimci 22. i 23). CARICETUM ELATAE W. KOCH 26. Obično na svim lokalitetima, gdje se fragmentalno razvija, zajednica Caricetum elatae ima busenast izgled, koji joj daje šaš Carex elata. Tako se i na trajnoj plohi Ljeskovači u sredini bare nalazi mali otočić na kojem je razvijen fragment zajednice Carietum elatae (tablica 6). ZAKLJUČAK Na temelju dosadašnjeg rada možemo zaključiti ovo: 1. Osnivanje trajnih ploha treba nastaviti tijekom srednjoročnog razdoblja 1981—85. i u drugim dijelovima SR Hrvatske. 2. Započeta istraživanja na pilot-objektima treba nastaviti i proširiti i na znanstvena područja (geologija, pedologija, klimatologija, zoologija, mikrobiologija, šumarstvo i dr.). 3. Nastojati što bolje riješiti imovinsko-pravne odnose za osnovane trajne plohe, kako ne bi došlo do prisilnog prekidanja kontinuiteta istraživanja. 4. Kadrovske i financijske potencijale treba stalno povećavati da bi se dobili što bolji rezultati istraživanja. 216 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Trajn a ploh a br. 8 s livadnom vegetacijom nalazi se u predjelu LJESKOVAČA na području Šumarije Okučani i na njoj su razvijene ove livadne zajednice: Asocijacija: Trifolio-Agrostietum stoloniferae Marković 1973. (Tablica 4) Trajna ploha broj 8 u Ljeskovači, koja se do sada koristila kao pašnjak, pripada po svom florističkom sastavu zajednici Trifolio-Agrostieum stoloniferae. Na tom lokalitetu promatrat će se tri plohe, veličine po 1 ha, a svaka će se od njih u toku daljeg istraživanja tretirati na drugačiji način. Tako ploha 8/1 bit će podvrgnuta u idućim godinama košnji, na plohi 8/2 vršit će se i dalje ispaša, a na plohi 8/3 izostat će ubuduće svaki utjecaj pa će vegetacija biti prepuštena prirodnoj sukcesiji. Sadašnji floristički sastav vegetacije na toj plohi prikazuje tablica 4, iz koje se vidi da sve tri plohe po svom florističkom sastavu pripadaju zajednici Trifolio-Agrostietum stoloniferae. To je zajednica koja nastaje pod utjecajem paše, gaženja i gnojenja, a fizionomiju joj daju najčešće vrste Trifolium fragiferum, Agrostis stolonifera i Trifolium repens. Sasta v zajednice . karakterizira vrsta Trifoliumsastavu zajednice. Asocijaciju fragiferum, Trifolio-Agrostietum koja je vrlo obilno stoloniferae zastupana u Od karakterističnih vrsta sveze i reda obilno je na ovom području zastupana vrsta Agrostis stolonifera, dok su ostale vrste: Rumex crispus, Rorippa sylvestris, Mentha pulegium i Ranunculus sardous mnogo slabije zastupane i s niskim stupnjem stabilnosti (tablica 4). S obzirom na cjelokupan broj vrsta u tablici, karakterističnih vrsta razreda ima mnogo. Među njima najvećim stupnjem stalnosti i pokrovnosti dolaze vrste: Trifolium repens, Potentilla reptans, Carex hirta, Lotus tenuis, Juncus articulatus, Inula britanica, Festuca elatior i dr. Pratilica ima relativno velik broj, ali njihov stupanj pokrovnosti nije velik. U sastavu zajednice Trifolio-Agrostietum stoloniferae na spomenutoj plohi zabilježeno je 39 vrsta (odnosno po snimci 24. 32, 23). Zajednicu grade uglavnom hemikriptofiti (H) sa 79,5°/o (vrsta 31). Ostali životni oblici u sastavu zajednice zastupani su ovako: T — 7,7% (3 vrste), Ch — 5,1´Vo (2 vrste), G — 5,1%> (2 vrste), Hy — 2,5°/o (1 vrsta). Vegetacijom je pokrivena cjelokupna površina 100´J/o. U toku ove godine ploha 8/1 je pokošena, a na plohama 8/2 i 8/3 izostala je paša, pa je vegetacija visoka 35 do 40 cm, što inače nije tipično za sastojine te zajednice. Unutar zajednice Trifolio-Agrostietum stolonifereae opisane su zasada dvije subasocijacije, i to: T.-A. s. typicum, koja se razvija na vlažnijem staništu i subasocijacija T.-A. s. cynodontetosum na sušem staništu. Na trajnoj plohi broj 8 u Ljeskovači razvijena je samo subasocijacija T. -A. s. typicum, jer je stanište zajednice na tom lokalitetu vlažno tokom čitave godine. U nepromijenjenim životnim uvjetima asocijacija Trifolio-Agrostietumstoloniferae održava se kao krajni stadij, međutim budući da će se svaka od navedenih ploha u toku daljeg promatranja tretirati na drugačiji način, bit će to zanimljiv objekt za promatranja i istraživanja. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Snimak korovne vegetacije u po/ju zobi na trajnoj plohi br. 15 — Petrinja (Snimak načinjen 13. 6. 1978, pokrovnost korova 70<>/o, veličina snimka 100 m2) Tablica 3. 2.2. Rubus caesius L. + Polygonum lapathifolium L. 1.2. Trifolium repens L. + Bidens tripartita L. 1.2. Stellaria media (L.) Vili. + Sonchus oleraceus L. 1.2. Ranunculus repens L. + Achillea millefolium L. 1.1. Lysimachia nummularia L. 4- Leontodon autumnalis L. 1.1. Plantago lanceojata L. + Ajuga reptans L. 1.1. Cirsium arvense L. + Leucanthemum vulgare Lamk. 1.1. Taraxacum officinale L. + Medicago lupulina L. 1.1. Polygonum lapathlifolium L. + Plantago major L. sub. p. tomentosum (Schrank) + Lycopus europeaus L. Danser + Carex hirta L. 1.1. Chenopodium album L. + Linaria vulgaris L. 1.1. Chenopodium polyspermum L. + Kicksia elatine (L.) Dum. 1.1. Gnaphalium uliginosum L. 4- Agrostis sp. + Thymus sp. + Vicia sp. + Rumex acetosella L. + Spergula arvensis L. + Veronica officinalis L. + Calystegia sepium >(L.) R.Br. + Medicago sativa L. + Rumex acetosa L. Predlažemo, da se te dvije površine zadrže kao poljoprivredne te da se njima gospodari na jednak način, odnosno s istim plodoredom. One se nalaze u klimatski, a isto tako i vegetacijski, različitim područjima Hrvatske. Okolica Petrinje, s obzirom na sintaksonomsku rasčlanjenost korovne vegetacije okopavina kontinentalnog dijela Hrvatske, pripada svezi Polygono-Chenopodion Koch 1926, em Sissingh 1946, a područje oko Vukovara svezi Eragrostidion Tx. 1950. (Topic 1978). Izdvajanje takvih ploha bilo bi naročito važno zbog usporedbe s istim površinama u drugim republikama i pokrajinama. TRAJNE PLOHE NA LIVADNIM I MOČVARNIM POVRŠINAMA Na livadnim pilot-objektima najviše je rađeno u srednjoj Posavini, u predjelu LJESKOVAČA. I s toga objekta donosimo opis nekoliko zanimljivih livadnih i močvarnih zajednica, i to s trajne plohe br. 8 opis livadne vegetacije, a s trajne plohe br. 9 opis močvarne vegetacije s detaljnim prikazom na karti br. 1. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 27 <-- 27 --> PDF |
S obzirom na kadrovske i financijske mogućnosti ne možemo obavljati istraživanja na svim plohama istovremeno te smo na području sjeverne Hrvatske odabrali posebne pilot-objekte na kojima smo već započeli naša istraživanja. PILOT OBJEKTI TRAJNIH PLOHA SJEVERNE HRVATSKE ISTOČNA SLAVONIJA Šume Livade Poljske površine Predjel LOŽE MUŠKO OSTRVO JELAŠ Šumarija Otok Mikanovci Vukovar SREDNJA POSAVINA Predjel PRAŠNIK LJESKOVAČA PIK (dio) Šumarija Okučani Okučani N. Gradiška SREDNJA HRVATSKA Predjel ČESMA PIK (dio) KOTAR, ŠUMA Šumarija Vrbovec Čazma Petrinja PANONSKO SREDOGORJE Šume Predjel MUŠKI BUNAR (Psunj) i JANKOVAC (Papuk) Šumarija N. Gradiška SI. Drenovci Na svim pilot-objektima šumske vegetacije obavljeno je prethodno istraživanje i kartiranje šumske vegetacije. Rezultati tih istraživanja, fitocenološke tablice i vegetacijske karte u mjerilu 1 : 10 000 zbog ograničenog prostora ne možemo prikazati. UTVRĐIVANJE BIOMASE U SLOJU PRIZEMNOG RAŠĆA I GRMLJA NA STACIONARU »OPEKE« KOD LIPOVLJANA Utvrđivanje biomase u sloju grmlja i prizemnog rašća obavljeno je 8. VII 1976. na plohama 3,33 x 3,33 = 10 m2 u zaštitnom pojasu stacionara. Nakon iskolčenja 16 ploha velikim noževima je povađeno svo prizemno rašće, a štihačom grmlje. Sve prizemno rašće je odmah nakon vađenja stavljano u najlon vrećice, te preneseno u zgradu na Opekama 100 m udaljenosti gdje je sortirano po vrstama, zatim je korijenje odvojeno makazama i posebno je vagan nadzemni a posebno podzemni dio biljaka u sirovom stanju. Dobiveni rezultati prikazani su u tablici na 16 PLOHA. Iz tih podataka je vidljivo, da je u sloju prizemnog rašća akumulirana biomasa po ha od 200,021 kg u zelenom stanju ili 74,451 kg u suhom stanju (sušenom na 105;;)C) a u sloju grmlja (13 vrsta) akumulirana biomasa po ha iznosila je 1.171,918 kg u sirovom stanju ili 690.266 kg u suhom stanju (sušena na 1059C) što ukupno po ha iznosi 1371,939 kg zelene ili 764,717 kg suhe biomase. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Redni broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. Naziv šumarije VUKOVAR VUKOVAR MIKANOVCI OTOK OTOK OKUĆANI OKUČANI OKUČANI OKUČANI OKUČANI N. GRADIŠKA NPŠO LIPOVLJANI LIPOVLJANI PETRINJA PETRINJA REMETINEC BILJE BILJE DARDA SL. DRENOVAC SL. DRENOVAC NPŠO DUBOKA NPŠO DUBOKA ĐURĐEVAC VRBOVEC VRBOVEC Naziv lokaliteta JELAŠ JELAŠ M. OSTRVO LOŽE LOŽE PRAŠNIK PRAŠNIK LJESKOVAČA LJESKOVACA M. BUNAR M. BÜNÄR OPEKE TREBEŽ KOTAR ŠUMA KOTAR ŠUMA STUPNICKI LUG KOPAČEVO KOPACEVO HALJEVO JANKOVAC JANKOVAC DUBOKA DUBOKA CRNI JARCI ČESMA ČESMA Kultura Poljoprivreda Šuma Pašnjak Šuma Šuma Šuma Šuma Livada Močvara Šuma šuma Stacionar (šuma) Šuma Poljoprivreda Šuma Šuma Šuma Močvara Šuma Šuma Šuma Šuma Šuma Šuma Šuma Šuma Na svim izdvojenim plohama stavljena je limena tablica veličine 50 x 60 cm na drveni stup veličine 14 x 14 x 200 cm. Na tablici piše: TRAJNA POKUSNA PLOHA br. projekt: »ČOVJEK I BIOSFERA« tema: KOMPARATIVNA ISTRAŽIVANJA EKOSISTEMA Osnovana: godine Površina: 1 ha SVEUČILIŠTE U ZAGREBU |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 25 <-- 25 --> PDF |
voreni znanstvenoistraživački program. Prva faza treba da se završi do kraja 1985. godine. Druga faza obuhvaća detaljna komparativna istraživanja na multidisciplinarnoj bazi i trajala bi najmanje 10 godina. Treća faza jeste sinteza i primjena rezultata dobivenih u drugoj fazi, s tim da se istraživanja nastavljaju jer bi ona praktično, uzimajući u obzir dijalektiku prirode, stalno trajala (odatle i naziv TRAJNE PLOHE). Upotrijebljena metodika rada u skladu je s međunarodnim programom »ČOVJEK I BIOSFERA« (MAB) od UNESCO´a i »RAZRADA MJERA ZA ZAŠTITU PRIRODE« (SEV), program »IUFRO« i dr. Površina zaštićenih objekata u SR Hrvatskoj praktički se kreće od 5 — 20 000 ha. Znači, mi smo našu trajnu plohu postavili tamo gdje ima najmanje 5 ha zaštićene površine, a ploha je veličina 100 x 100 m = 1 ha; ta površina se već prema potrebi dijeli na manje kvadrate, i to: 10 x 10, 5 x 5 i 1 x 1 m. Budući da će na tim površinama istraživanja obavljati znanstvenici različitih područja, jasno je da će svaki primijeniti svoju metodiku rada, ali takvu koja se uklapa u međunarodne projekte i čiji rezultati moraju biti komparabilni s identičnim istraživanjima u drugim republikama i u svijetu. Na simpoziju u Ohridu (1975) osnovana je Komisija za izradu »Metodskog priručnika biocenoloških istraživanja na trajno zaštićenim površinama «, međutim do danas ta komisija nije načinila ništa i mi smo prinuđeni raditi po metodici koju sami odaberemo, vodeći računa da rezultati budu komparabilni. DOSADAŠNJI REZULTATI ISTRAŽIVANJA Osnivanje trajno zaštićenih ploha i početna istraživanja na njima teku u skladu s kadrovskim i financijskim mogućnostima. U skladu s programom započeto je u 1977. i nastavljeno u 1978. i 1979. godini rekognisciranje terena i to najprije na području sjeverne Hrvatske. Pri tom smo se obraćali ponajprije šumskim gospodarstvima i PIK-ovima, budući da se najveći dio površina, na kojima je predviđeno osnivanje takvih ploha, nalazi u njihovu vlasništvu. Navodimo redom lokalitete na kojima smo do sada izdvojili trajne plohe za dugoročna istraživanja ekosistema (biogeocenoza). 203 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Na istom simpoziju donijeti su ovi zaključci: »Simpozijum za organizaciju mreže trajno zaštićenih površina zaključio je da je za naučni pristup u okviru programa zaštite prirode i unapređenja čovjekove životne sredine u Jugoslaviji neophodno odmah pristupiti organizaciji mreže trajno zaštićenih površina za ekološka istraživanja u ekosistemima horizontalnih i vertikalnih profila svih biogeografskih područja Jugoslavije. Mreža trajno zaštićenih površina treba da obuhvati sve do sada zaštićene zakonima prirodne objekte u Jugoslaviji: nacionalne parkove, rezervate i druga zaštićena područja, koja su od izuzetnog značaja kako za fundamentalna istraživanja, tako i za racionalno korištenje i zaštitu čovjekove sredine. Nove zaštićene površine treba da se formiraju i u onim kopnenim i vodenim biogeocenozama, uljučujući i Jadransko more, koje nisu zastupljene u dosadašnjim zaštićenim objektima. Principi za realizaciju mreže trajno zaštićenih površina su: 1. Mreža treba obuhvatiti prirodni sistem svih karakterističnih biogeocenoza na horizontalnom i vertikalnom profilu kopna i mora u Jugoslaviji. 2. Pri konkretnom odabiranju trajnih površina treba da se pruži prioritet: a) biogenocenozama koje su specifične za određena biogeografska područka Jugoslavije, b) bioegeocenozama koje su i do sada u ovom smislu studirane, c) biogeocenozama koje su pod snažnim pritiskom antropogenih faktora (degradirane), d) biogencenozama u kojima je antropogeni faktor dominantan i sistematski činilac (agrobiocenoze), e) biogeocenozama čije je trajno proučavanje opravdano sa društveno- ekonomskog stanovišta. 3. Odabiranje trajnih površina u biogeocenozama šireg rasprostranjenja da se izvrši u dogovoru sa ostalim sekcijama naših republika i u skladu sa međunarodnim programima: »Čovjek i biosfera (MAB-UNESCO), »Razrada mjera za zaštitu prirode« (SEV), »Program IUFRO« itd.« r PROGRAM ISTRAŽIVANJA I METODIKA RADA Program istraživanja imao bi tri faze: Prva faza obuhvaća organizaciju mreže trajno zaštićenih površina u republici, kao i identifikaciju onih objekata na kojima će se ostvariti dogo |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 23 <-- 23 --> PDF |
SUM. LIST 104:201, 1980. KOMPARATIVNA ISTRAŽIVANJA EKOSISTEMA U HRVATSKOJ (Prva faza) Đ. RAUŠ i Z. SELETKOVIC Šumarski fakultet, Zagreb N. ŠEGULJA i J. TOPIC Botanički zavod PMF, Zagreb SAŽETAK Na temelju zaključaka Simpozija za organizaciju mreie trajno zaštićenih površina u Jugoslaviji i njihovo istraživanje održanog u Ohridu 1975, pristupilo se izdvajanju i organiziranju takvih površina u SR Hrvatskoj. Izdvojeno je 26 površina u sjevernoj Hrvatskoj i to 20 u šumskim ekosistemima, 2 u travnjačkim, 2 u močvarnim i 2 u agroekosistemima. Prva istraživanja započela su na nekim površinama i to: istraživanja biomase prizemnog sloja zeljastog bilja i grmlja u šumi Opeke — Lipovljani 1976. i fitocenološka istraživanja travnjačke i močvarne vegetacije kod Okućana 1978. te korovne vegetacije u agrofitocenozama kod Vukovara i Petrinje 1978. UVOD Trajnim plohama koriste se istraživači u različitih eksperimentalnim šumarskim istraživanjima već duže od 100 godina, a i druge znanosti čiji je predmet istraživanja na otvorenom, tj. u prirodi, služe se takvim načinom dugoročnih istraživanja. Ilijani ć (1965) predlaže osnivanje ploha u našoj zemlji, što je prihvaćeno od geobotaničara i u drugim srodnim strukama, no taj prijedlog nije odmah realiziran i pretvoren u istraživački projekt. Na simpoziju o ideoekologiji održanom 1971. u Splitu Društvo ekologa Jugoslavije ta´kođer je prihvatilo ideju o osnivanju trajnih ploha i preporučilo realizaciju, tj. osnivanje trajnih ploha na širem planu u cijeloj zemlji. Društvo ekologa Jugoslavije održalo je u Ohridu u 1975. godini SIMPOZIJUM ZA ORGANIZACIJU MREŽE TRAJNO ZAŠTIĆENIH POVRŠINA U JUGOSLAVIJI I NJIHOVO ISTRAŽIVANJE. 201 |