DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 13     <-- 13 -->        PDF

vizorno naziva Querceto-Fraxinetum angustijoliae prov. Kao u svim nizinskim
šumama sastav vegetacije ovisi o mikroreljefu, odnosno o različitom
intenzitetu vlaženja (podzemna, poplavna, oborinska voda) tako da se u Motovunskoj
šumi, prema našim opservacijama, pojavljuje više šumskih zajednica.


Kako je slivno područje Mirne obraslo klimatogenom submediteranskom
vegetacijom (različiti degradacijski stadiji šume hrasta medunca) u Motovunskoj
šumi pojavljuju se neki njeni elementi koji imaju širu ekološku valenciju
s obzirom na vodu kao ekološki faktor.


Godine 1971. je realiziran vodoprivredni plan koji se sastojao u iskopu
novog korita Mirne, a tada je izgrađena i nova cesta koja u južnom dijelu
Motovunske šume ide uz Mirnu. Tih zahvatom su promijenjeni iskonski uvjeti
vodnog režima Motovunske šume.


Prije iskopa novog korita Mirne i izgradnje ceste površina Motovunske
šume iznosila je 1.274 ha. Još se 1967. god. odlučilo, da površina Motovunske
šume bude privedena poljoprivrednoj proizvodnji. Iznimku čini dio šume
uz Istarske Toplice koji je u površini od 281 ha izlučen kao specijalni rezervat
šumske vegetacije (Odjeli 1—4 gospodarske jedinice »Mirna«).


Što zbog vodoprivrednog zahvata i izgradnje ceste, a što zbog privođenja
poljoprivrednoj proizvodnji, u Motovunskoj šumi je posječeno cea 250 ha
sastojina. Zbog izgradnje pregrade za akumulaciju Botonege predviđa se
posjeći još cea 80 ha šume, tako da će preostati ukupna površina od cea
944 ha.


Stanje sastojina u Motovunskoj šumi ne zadovoljava u potpunosti, ali
bi se stručnim zahvatima i to naročito njegom mladih stabilnih sastojina te
umješnim izvođenjem regeneracije, moglo postići znatno unapređenje u smislu
poticanja prirodne strukture te šume. Današnje gospodarenje Motovunskom
šumom odvija se u sjeni odluke o njenom pretvaranju u poljoprivrednu
površinu uz malena ulaganja u njegu šuma.


PERSPEKTIVA ŠUMA U PROMJENJENIM EKOLOŠKIM
UVJETIMA


Promjena vodnog režima u kompleksu Motovunske šume izazvala je promjene
u njenim staništima. Ta se promjena nije ravnomjerno odrazila u
čitavoj njenoj površini. Prokop novog korita Mirne te izgradnja ceste imali
su prema našem nepotvrđenom mišljenju, raznolik utjecaj. U nekim slučajevima
došlo je do sniženja razine podzemne vode, dok je u nekim lokalitetima
došlo do vlažnijih uvjeta u odnosu na prethodno stanje. Sušne uvjete prvog
slučaja prouzročio je iskop novog korita rijeke Mirne, dok se
veće vlaženje pojavilo zbog nasipa ceste koji spriječava oticanje kako oborinske
vode, tako i vode iz dva kraška izvora koji se nalaze unutar i pokraj
kompleksa šume, a bujaju u vrijeme obilnih kiša.


Ako obavimo uvid u stanje prije izgradnje novog korita rijeke Mirne i
nove ceste u današnjem rezervatu šumske vegetacije u Motovunskoj šumi
(odjeli 1, 2, 3, i 4 — vidi kartu 1), te poznavajući današnje stanje u^ rezervatu,
može se brzo doći do zaključka zbog čega je došlo do promjene vodnog