DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 111 <-- 111 --> PDF |
novi način dobivanja stočne hrane. Treba zasnovati tzv. »drvene livade« i »zračne livade« i podizati silose. Naši karstni krajevi su i propali što je u njima glavna grana privrede bilo pašnjačko stočarstvo. Na sramotu naše nauke i naše intelegancije karst je uvijek premalo proučavan.« Premužić je počeo i ostvarivati svoje ideje o novom kraškom gospodarenju. Tako je na pr., prema izjavi Ing. Franje Presečkog, tada šumarskog referenta u Metkoviću, 1940. god. na području sela Mali Prolog posađeno 500 kg sjemena pitomog kestena, dostavljenog od tadašnje Banske vlasti Banovine Hrvatske, a prema listu »SELJAČKI DOM« na otoku Rabu (Štokalo i — Grče) počeli su s preorjentiranjem svoga gosodarstva prema idejama Ing. Premužića.4/ Drugi svjetski rat prekinuo je započete radove da se tek danas opet javljaju razmišljanja o analognom aktiviranju (seljačke) privrede na kršu. Ante Premužić bio je aktivni društveni radnik, posebno u »Hrvatskom planinarskom savezu«, u »Jugoslavenskom šumarskom udruženju« (kao tajnik od rujna 1936. do rujna 1939.) te u »Seljačkoj slozi« (kao tajnik 1937-38, god.). Za djelatnost na tom području primio je i posebna priznanja. Tako da je već 1934. god. izabran za počasnog člana Hrvatskog planinarskog saveza a poslije rata odlikovan zlatnim znakom Planinarskog saveza Jugoslavije te, povodom stogodišnjeg jubileja planinarstva u našoj domovini, 1935. god. izabran za počasnog člana Planinarskog društva »Zagreb-Matica. « Prigodom proslave 130-gođišnjice osnivanja Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva i 100-godišnjice izlaženja šumarskog lista Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske 4) »Ono, što je učinio predsjednik Kotarske orgazacije HSS Stokalo, pravi je uzor. Ali sve ono ne mogu učiniti siromašniji ljudi na kamenu. Naprotiv ono što je učinio Grče u Barbatu, to bi s vremenom mogao učiniti svaki čovjek na kršu« konstatacija u vijesti pod naslovom »Rad na kršu« »Premužićevom metodom«. dodijelio mu je zlatnu medalju s diplomom. Ante Premužić bio je čovjek rada i za njega nije postojalo »uredsko vrijeme.« Još kao gimnazijalac za čitanje koristi mjesečinu, jer kao pitomac đačkog doma — orfanatrofija nije smio koristiti svjetlo svjetiljke, često je noć koristio za rad te je, na pr., nerijetko u zgradi Direkcije šuma na Sušaku prozor njegove sobe bio rasvijetljen do kasnih noćnih sati. Uza sve, Premužić je bio vrlo pristupačan kao čovjek, kao kolega ili kao pretpostavljeni i uvijek je bio spreman, da porazgovara sa suradnicima ili da mlađe uputi u rješavanje pojedinih problema s puno susretljivosti i razumijevanja. BIBLIOGRAFIJA Samostalna publikacija SELJAČKO GOSPODARSTVO NA KRŠU, izdao Klub ABC, kao društvo prosvjetnih radnika za rješavanje kulturnih problema, Zagreb 1940. Šumarski list Ekskurzija slušača zagrebačke šumarske akademije u hrv. kraško područje, 1913, br. 9., str. 343-360; Komemoracija na grobu pokojnog Ing. Josipa Borošića, 1936, br. 10, str. 585; Dr Josip Balen: Josip Kozarac, o 30-godišnjici njegove smrti, 1936, br. 11-12, str. 695-696; Rješavanje kraškog pitanja na seljačkoj osnovici, 1937, br. 1, str. 2-17; »Slava Franu Ž. Kesterčaneku«, 1937, br. 1, str. 34; Osamdesetogodišnjica počasnog predsjednika J. S. U. Milana Turkovića, 1937, br. 3, str. 109-111; Šumarski list 1877-1937, br. 12, str. 621; Naučno putovanje naših šumara po Njemačkoj, 1940, br. 10, str. 503; Planski uzgoj brnistre na našem primorskom Kršu, 1948, br. 11, str. 364-371. Hrvatski planinar: Rožanski kukovi (s 2 slike), XXVI — 1930, br. 1, str. 18-20 i 1 tabla; Silaz u jamu Vamjaču, XXVI — 1930, br. 6, str. 159-169; Crikvine, XXVII — 1931, br. 12, str. 325-331; Obuća planinara u kršu. Gumeni opanci i čoklje, XXVIII — 1932, br. 10, str. 302-304; 289 |