DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Sum. list 104:189, 19S0. PROBLEMATIKA MOTOVUNSKE ŠUME S PRIJEDLOGOM RJEŠENJA Prof. dr. BRANIMIR PRPIC, Šumarski fakultet Zagreb SAŽETAK. Motovunska šuma u Istri je zadnje sačuvanija nizinska šuma u području Mediterana. Sa stajališta zaštite prirode, socijalne i zaštitne uloge šume i kao komponenta prostornogplana područja ova šuma ima neprocjenjivu vrijednost. Po svojojstrukturi to je nizinska šuma (Auenwald) u dolini rijeke Mirne u kojoj prevladavaju hrast lužnjak (Quercus robur L.), poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl.), a zastupljeno je i ostalo drveće nizinskih šuma kao crna joha (Alnus glutinosa Gaertn.), topole(Populus alba L. i Populus nigra L.) bijela vrba (Salix alba L.) i dr. Nizinski brijest (Ulmus carpinifolia Gleditsch.) napadnut je po holandskoj bolesti (Ceratocystis ulmi) te je danas njegovo učešće u toj šumi vrlo smanjeno. Zbog jedne preuranjene odluke površina ove šume je predviđena za poljoprivrednu proizvodnju. Smatramo da bi takva realizacija izazvala veliku štetu. Uništenje ovakvog jedinstvenogšumskog ekosistema u Mediteranu smatramo neoprostivom pogreškom. Predlažemo da odjel 1. ove šume proglasimo park šumom, odjele 2—5., specijalnim rezervatom šumske vegetacije, a odjeli 6—18. da se proglase šumom s posebnom namjenom gdjebi cilj gospodarenja bio postizanje što veće vrijednosti socijalnei zaštitne funkcije ove šume. Motovunska šuma narušena je izgradnjom nove ceste i novog korita rijeke Mirne, konverzijom prirodne sastojim u topolovu kulturu, te sječom nekih dijelova šume zbog njena pretvaranja u poljoprivrednu površinu. Gdje god je to moguće potrebnoje posljedice ovih postupaka sanirati, kako bi Motovunska šuma dobila svoj prvobitni izgled. U ovome radu opovrgava se tvrdnja, da je biotop Motovunske šume promijenjen, i da više nema preduvjeta za uspijevanje toga šumskog ekosistema. UVOD Vraćanjem Istre matici zemlji nama je vraćeno i prirodno bogatstvo njenih šuma. Organizacije, kojima su povjerene šume sa šumskom strukom na njihovu čelu, uspjele su od oslobođenja do danas povećati šumski fond Istre od 30"/» na 40"/«. To predstavlja izuzetan uspjeh koji možemo zahvaliti razumijevanju naroda Istre i njegova rukovodstva te njihovoj potrebi da se taj 189 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 12 <-- 12 --> PDF |
naš poluotok još više ozeleni i da se postigne sve ono neprocjenjivo što daje šumski pokrov u mediteranskom i submediteranskom klimatu Istre. Za povećanje šumskog (onda Istre posebna zasluga ide šumarima toga područja. Stalnim korišćenjem novih tehnologija te izuzetnim zalaganjem, uspjeli su postići ono što danas imamo u Istri. To su brojne parkovne šumske kulture uz turističke objekte te obnovljena šumska vegetacija u zaleđu Istre. Motovunska šuma kao dio šumske vegetacije Istre predstavlja od davnina posebnu vrijednost, kako u gospodarskom tako i u smislu obavljanja socijalnih i zaštitnih funkcija šume. U razvoju našeg samoupravnog društva vrijednost njene socijalne i zaštitne funkcije postaje svakim danom sve veća. I upravo zbog toga nas čudi današnji odnos prema toj izuzetnoj vrijednosti. Smatramo, međutim, da je trenutačan stav u odnosu na Motovunsku šumu tek prijelazna i, vjerujemo, prebrođena faza, koja je produkt osobnih gledanja nekolicine neobavještenih o pravom značenju toga živog spomenika prirode kojega su znale sačuvati čak i tuđinske vlasti (Venecija, Austrougarska monarhija, Italija). POLOŽAJ I STRUKTURA ŠUME Motovunska šuma nalazi se gotovo u centralnom dijelu poluotoka Istre, na aluvijurnu rijeke Mirne i njene pritoke Botonege, jugozapadno od Buzeta i sjeverno od Motovuna. U ekološkom i vegetacijskom smislu odudara Motovunska šuma od ostalih šumskih površina istarskog poluotoka. Dolina Mirne omogućuje utjecaj mora duboko u kopno poluotoka, a osebujnost reljefa uvjetuje u toj dolini stagniranje zrakaka te pojavu većih klimatskih ekstrema. Sliv rijeke Mirne koji je relativno slabo obrastao šumskom vegetacijom okarakteriziran je mnoštvom bujičnih vodotoka. Navedeni vodotoci uzrokuju povremeno poplavljivanje doline Mirne gdje donose trošine eocenskih lapora i pješčenjaka, od kojih se, uz vapnence, sastoji geološka podloga slivnog područja. Takvi reljefni, klimatski i hidrološki uvjeti, a naročito pedološka karakteristika (hidromorfna tla) prouzročili su u dolini Mirne stvaranje nizinskih šumskih ekosistema. U vegetacijskom smislu predstavlja Motovunska šuma nizinsku šumsku zajednicu hrasta lužnjaka (Querciis robitr L.) i poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) koji dominiraju u strukturi šume. Uz navedene tu se nalaze i ostale vrste nizinskih šuma kao crna joha (Alnus glutinosa Gaertn.), bijela i crna topola (Popitlus alba L. i P. nigra L.), obični grab {Carpinus betulus L.), bijela vrba (Salix alba L.) i dr. Nizinski brijest (Uhnus carpinifolia Gleditsch.) koji je nekada bio vrlo zastupljen u sastojinama Motovunske šume i to u visokom postotku od 30°o do 40´/o (Navratil, I.) danas je, kao i u ostalim nizinskim šumama, gotovo nestao zbog epidemijskog ugibanja koje je uzrokovano holandskom bolešću (Ceratocystis ulmi). Dio šume od cea 16% bio je posađen eurameričkim topolama. Šumska vegetacija Motovunske šume nije do danas dovoljno proučena. Prema Bert ovi ću (1962) to je šuma lužnjaka i poljskog jasena koju pro |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 13 <-- 13 --> PDF |
vizorno naziva Querceto-Fraxinetum angustijoliae prov. Kao u svim nizinskim šumama sastav vegetacije ovisi o mikroreljefu, odnosno o različitom intenzitetu vlaženja (podzemna, poplavna, oborinska voda) tako da se u Motovunskoj šumi, prema našim opservacijama, pojavljuje više šumskih zajednica. Kako je slivno područje Mirne obraslo klimatogenom submediteranskom vegetacijom (različiti degradacijski stadiji šume hrasta medunca) u Motovunskoj šumi pojavljuju se neki njeni elementi koji imaju širu ekološku valenciju s obzirom na vodu kao ekološki faktor. Godine 1971. je realiziran vodoprivredni plan koji se sastojao u iskopu novog korita Mirne, a tada je izgrađena i nova cesta koja u južnom dijelu Motovunske šume ide uz Mirnu. Tih zahvatom su promijenjeni iskonski uvjeti vodnog režima Motovunske šume. Prije iskopa novog korita Mirne i izgradnje ceste površina Motovunske šume iznosila je 1.274 ha. Još se 1967. god. odlučilo, da površina Motovunske šume bude privedena poljoprivrednoj proizvodnji. Iznimku čini dio šume uz Istarske Toplice koji je u površini od 281 ha izlučen kao specijalni rezervat šumske vegetacije (Odjeli 1—4 gospodarske jedinice »Mirna«). Što zbog vodoprivrednog zahvata i izgradnje ceste, a što zbog privođenja poljoprivrednoj proizvodnji, u Motovunskoj šumi je posječeno cea 250 ha sastojina. Zbog izgradnje pregrade za akumulaciju Botonege predviđa se posjeći još cea 80 ha šume, tako da će preostati ukupna površina od cea 944 ha. Stanje sastojina u Motovunskoj šumi ne zadovoljava u potpunosti, ali bi se stručnim zahvatima i to naročito njegom mladih stabilnih sastojina te umješnim izvođenjem regeneracije, moglo postići znatno unapređenje u smislu poticanja prirodne strukture te šume. Današnje gospodarenje Motovunskom šumom odvija se u sjeni odluke o njenom pretvaranju u poljoprivrednu površinu uz malena ulaganja u njegu šuma. PERSPEKTIVA ŠUMA U PROMJENJENIM EKOLOŠKIM UVJETIMA Promjena vodnog režima u kompleksu Motovunske šume izazvala je promjene u njenim staništima. Ta se promjena nije ravnomjerno odrazila u čitavoj njenoj površini. Prokop novog korita Mirne te izgradnja ceste imali su prema našem nepotvrđenom mišljenju, raznolik utjecaj. U nekim slučajevima došlo je do sniženja razine podzemne vode, dok je u nekim lokalitetima došlo do vlažnijih uvjeta u odnosu na prethodno stanje. Sušne uvjete prvog slučaja prouzročio je iskop novog korita rijeke Mirne, dok se veće vlaženje pojavilo zbog nasipa ceste koji spriječava oticanje kako oborinske vode, tako i vode iz dva kraška izvora koji se nalaze unutar i pokraj kompleksa šume, a bujaju u vrijeme obilnih kiša. Ako obavimo uvid u stanje prije izgradnje novog korita rijeke Mirne i nove ceste u današnjem rezervatu šumske vegetacije u Motovunskoj šumi (odjeli 1, 2, 3, i 4 — vidi kartu 1), te poznavajući današnje stanje u^ rezervatu, može se brzo doći do zaključka zbog čega je došlo do promjene vodnog |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 15 <-- 15 --> PDF |
režima u ovim sastojinama. Vidi se da novo korito Mirne i trasa ceste presjecaju odjel 1 te ulaze u odjele 2, 3. i 4. U odjelu 3 tangirano je staro korito Mirne. Ovaj zahvat je bezuvjetno prouzročio smanjenje gospodarske i svih drugih vrijednosti iz kategorije općekorisnih funkcija ove šume. Fot. 1. Motovunska šuma. Tipičan izgled nizinske šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena s razvijenim slojem grmlja i higrofilnog prizemnog rašća. (Orig.) Ono što je tu vrlo značajno je današnje stanje vrlo guste mreže kanala koja je postojala, a vidljiva je iz stanja 1969. godine (vidi kartu 1). Ova kanalska mreža je danas potpuno zapuštena, a posljedica toga je zabarivanje, pa čak i zamočvarenje brojnih, što većih i što manjih dijelova u Motovunskoj šumi. Na drugoj strani došlo je do zamočvarenja u onim površinama Motovunske šume, koje su iskrčene zbog privođenja poljoprivredi. Tu se nije mislilo (ili se nije znalo) na retencijsku sposobnost Motovunske šume, pa se u toj površini pojavio višak vode koji uvjetuje zamočvarenje ovog staništa. Tim načinom prestala je proizvodnja vrlo vrijedne biomase ove šume (hrast lužnjak i poljski jasen), a uništene su i njene općekorisne funkcije. Zapuštanjem stručnih postupaka u ovoj šumi više nisu održavani kanali koji su odvodili suvišnu vodu zaobalja (kanali »sisavci«). OvU| kanalsku mrežu koja je spriječavala zabarivanje odvodeći površinsku vodu u rijeku Mirnu i njenu pritoku Malu Mirnu, kao i onu uz Botonegu, potrebno je što hitnij e obnoviti . Kod toga treba razmisliti o uključivanju novog korita rijeke Mirne u rješavanje voda njenog zaobalja u Motovunskoj šumi, a i šire. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Ovdje treba napomenuti da je ova generacija drveća uspijevala uz vodni režim koji je uvjetovala ta kanalska mreža i da je fiziološko slabiljenje lužnjakovih stabala sigurno posljedica ovih promjena. U terenu Motovunske šume utvrdili smo lokalitete u kojima je postalo suše nego što je "bilo prije ove regulacije (sastojina močvarnog taksodija i dr.) što ukazuje na vrlo složenu situaciju u smislu promjene staništa ove šume. Promjena vodnog režima uvjetovala je promjenu dominantnog ekološkog faktora te šume, ali niti u kojem slučaju nije isključila mogućnost opstanka članova nizinske šumske vegetacije. Ovdje se, međutim, mora računati s time da će doći do fiziološkog slabljenja vrsta drveća srednjedobnihstarih sastojina, i do sušenja stabala u sastojinama te dobi, budući da se njihova korijenova mreža nije više u stanju prilagoditi novim vodnim uvjetima u rizosferi. U takvim površinama pojavit će se mladi naraštaj hrasta lužnjaka, poljskog jasena i ostalih vrsta drveća te nizinske šume, koji će se prilagoditi novim uvjetima. Novonastale prilike imati će za posljedicu formiranje nove šumske zajednice koja će pokazati dobru stabilnost što je npr. slučaj sa sastojinom u odsjeku 3b, gdje danas uspijeva mlada sastojina poljskog jasena s nešto hrasta lužnjaka. Ova sastojina zamijenila je nekadašnju sastojinu u kojoj je dominirao hrast lužnjak. Tu je potrebno naglasiti da je struktura Motovunske šume danas znatno izmjenjena zbog nestanka nizinskog brijesta. Ta vrsta drveta bila je u sastojinama Motovunske šume zastupljena, kako smo već napomenuli, s 30% |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 17 <-- 17 --> PDF |
do 70;,/o u omjeru smjese pojedinih sastojina, dok je danas gotovo nestala. Nestankom nizinskog brijesta iz Motovunske šume postalo je u srednjedobnim i starim sastojinama suše i toplije što je značajno utjecalo na promjenu šumske fitoklime (Prpić , B., 1975.). Usprkos vanjskom izgledu starih lužnjakovih stabala (suhovrhost) te promjeni vodnog režima, nismo kod takog stabla u dobi od preko 145 godina i kod prsnog promjera od 71 cm utvrdili pad debljinskog prirasta. Tu je, dapače, došlo do njegova povećanja u posljednjih 25 godina (1960—1975) što je vidljivo u priloženom grafikonu. To dakako govori u prilog mišljenju da opstanak hrasta lužnjaka u novonastalim uvjetima u Motovunskoj šumi ne dolazi u pitanje. Tome u prilog govori i dobra regeneracija hrasta lužnjaka i naročito poljskog jasna u više lokaliteta Motovunske šume. SOCIJALNA I ZAŠTITNA FUNKCIJA MOTOVUNSKE ŠUME Ovdje posebno ne navodimo gospodarsku vrijednost Motovunske šume, jer smatramo da je njena socijalna i zaštitna funkcija u najmanju ruku desetorostruko vrijednija od glavnih i sporednih šumskih proizvoda, uključujući i prihod od tartufa. Ne želimo, međutim, zanemariti i njenu gospodarsku ulogu, pogotovo kad znamo da se nizinska šuma izjednačuje u produkciji biomase s proizvodnjom intenzivne poljoprivrede. Naša je namjera da ukažemo na veliku vrijednost općekorisne funkcije Motovunske šume, na vrijednost koju nesvijesno zanemarujemo, uz laičku primisao da će ona i dalje egzistirati kada tu šumu uništimo. Značajnije socijalne funkcije Motovunske šume jesu: njena uloga u privlačnosti krajolika u smislu povećanja turističkog prometa, pružanje prostora za odmor uz nezamjenjiv doživljaj jedne posebne kompozicije elemenata žive prirode jedinstvene u Istri i šire, u čitavom području Mediterana, utjecaj šume na ublažavanje klime područja, ekološka uloga u održavanju ekološke ravnoteže unutar ekosistema i njeno djelovanja na opću stabilnost krajolika (uporište prirode), estetska uloga u stvaranju ljepote krajolika i higijensko-medicinska uloga biokemijskog utjecaja šume na zdravlje čovjeka. Zaštitna funkcija Motovunske šume sastoji se u njenom retencijskoj sposobnosti, u ulozi koju ima šumsko tlo kao nezamjenjiv filter za pročišćavanje vode, zatim u ulozi prečistača zraka te u zaštiti od vjetra. Značajnu ulogu ima ta šuma u zaštiti od prometne buke, s obzirom na Istarske Toplice. Sve nabrojene općekorisne funkcije Motovunske šume (zaštitna + socijalna funkcija) imaju svoje vrijednosti koje su za sada samo jednim dijelom mjerljive, ali ipak vrlo prisutne. Mi ih osjećamo kako u neposrednom kontaktu sa šumom tako i u njenom daljem okolišu (klimatski utjecaj, prečišćavanje zraka i dr.). Već smo prije napomenuli da je njihova vrijednost vrlo velika i praktički nenadoknadiva. Dokazano je, da je poslije krčenja šume potrebna najmanje jedna generacija drveća da se započne uspostavljati ekološka ravnoteža čije postojanje |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 18 <-- 18 --> PDF |
uvjetuje potpuno djelovanje općekorisnih funkcija. U Istri gdje postoje pretenzije većeg razvoja turističke privrede, a isto tako i industrije, vrijednost socijalne i zaštitne funkcije šume zaslužuje posebnu pažnju. To se posebno odnosi na Motovunsku šumu čija se povijesna vrijednost nalazi izvan svib kategorija. Fot. 2. Motovunska šuma. Vrlo vitalna, punodrvna stabla poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) velikog stupnja vitkosti koja imaju visoku gospodarsku vrijednost, te izvrsno obavijaju općekorisnu funkciju. (Orig.) ULOGA MOTOVUNSKE ŠUME U PROSTORNOM PLANU PODRUČJA Uvodno smo naveli da je Istra jedan od rijetkih dijelova SR Hrvatske gdje se površina šuma povećala za čitavih deset postotaka, tj. od 30% na 40%. Novonastale površine predstavljaju kulture četinjača u okolišu turističkih objekata te u lokalitetima biološke sanacije bujičnih tokova, a isto tako, to je obnovljena šumska vegetacija u nekadašnjim pašnjačkim površinama. Ti uspjesi koji su nesumnjivo veliki, ne daju nam pravo da se odlučimo za uništavanje Motovunske šume, što je već i zabilježeno u nekim odlukama. U strukturi šuma Istre predstavlja Motovunska šuma značajno i jedinstveno uporište u prostoru koje nastava. Ona se po svojoj prirodnoznanstvenoj vrijednosti te po maksimalno mogućim vrijednostima socijalnih i zaštitnih funkcija, kao i po svojoj povijesnoj vrijednosti, razlikuje od ostalih šuma Istre, ona je slična rijetkim, najsačuvanijim istarskim šumama. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Zbog svoje uloge u ekologiji i estetici krajolika, u reguliranju vodnog režima, u prečišćavanju zraka, zbog toga što predstavlja nezamjenjiv prostor za rekreaciju, što svojim bioklimatskim utjecajem djeluje na zdravlje ljudi i što predstavlja izuzetnu estetsku i duhovnu kategoriju, Motovunska šuma predstavlja važan element prostornog plana područja u kojem se nalazi. Kod uređenja prostora u koji je uključna dolina Mirne bilo bi nedopustivo izostaviti Motovunsku šumu u njenoj današnjoj prirodnoj cjelini. U prostornom planu potrebno je uključiti i one dijelove Motovunske šume u kojima se krčenjem pokušalo doći do poljoprivrednih površina. U tim površinama došlo je do zamočvarenja jer se nije respektirala retencij *, Fot. 3. Motovunska šuma. Sastojina poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) i hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) koja dobro obavljla socijalnu, zaštitnu i gospodarsku funkciju. (Orig.) 197 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 20 <-- 20 --> PDF |
ska uloga šume. Te dijelove Motovunske šume potrebno je ponovno privesti šumskoj kulturi, jer uzimajući u obzir zaštitnu funkciju šume, te narušavanje cjeline prostora kao i nepovoljnog klimatskog djelovanja, to smatramo najkorisnijim rješenjem. U prostorni plan koji u sebi uključuje čitavu Motovunsku šumu zbog jene socijalne i zaštitne funkcije, potrebno je uključiti kako zaštitu prirode, njene tako i njegu krajolika. Fot. 4. Motovunska šuma. Nakon sječe šume zbog privođenja poljoprivrednom iskorišćivanju površine se zamočvarile. Veći dio godine na tlu stoji voda. (Orig.) PRIJEDLOG RJEŠAVANJA PROBLEMATIKE MOTOVUNSKE ŠUME U smislu poboljšanja današnjeg stanja Motovunske šume predlažemo ove mjere: 1. Da se Motovunska šuma zbog velike vrijednosti svojih socijalnih i zaštitnih funkcija, kao i zbog vrlo značajnih gospodarskih vrijednosti sačuva u cjelini. 2. Da se rezervatom šumske vegetacije proglase odjeli 2, 3 i 4 i 5 gospodarske jedinice »Mirna«u površini od 274,19 ha, a da se park-šumom proglasi odjel 1 iste gospodarske jedinice u površini od 56,44 ha, koji se nalazi u neposrednoj blizini Istarskih Toplica, (vidi kartu 2.) |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 21 <-- 21 --> PDF |
3. Da se ostali dio Motovunske šume proglasi šumom s posebnom namjenom s tim da cilj gospodarenja bude postizanje stabilnih sastojina prirodne vegetacije što će dati visoku vrijednost općekorisnih funkcija. To su odjeli od 6 do 18 gospodarske jedinice »Mirna« čija površina će se dobiti kada se od šume odbiju novo korito rijeke Mirne, cesta i akumulacija Botonege. 4. U smislu poticanja tvorbe stabilnih prirodnih sastojina za Motovunsku šumu potrebno je izraditi poseban plan postupaka koji će se temeljiti na ekološkoj, vegetacijskoj, šumsko-uzgojnoj i ostalim stručnim studijama. Navedeni plan potrebno je posebno izraditi za rezervat šumske vegetacije, posebno za park-šumu i odvojeno za šumu s posebanom namjenom. 5. Zbog utvrđivanja promjene u biotopima Motovunske šume koje su uslijedile poslije regulacije rijeke Mirne te izgradnje ceste, nužno je obaviti komparativna ekološka, fitocenološka, šumsko-uzgojna, šumsko-uređajna i zaštitarska istraživanja. Sredstva za ta istraživanja treba osigurati kod Republičke zajednice za znanstveni rad, a učešće iz lokalnih izvora. 6. Poseban plan postupka izradio bi se u dvije faze. U prvoj fazi potrebno je izraditi privremeni plan postupka po kojem bi se postupalo do završetka komparativnih istraživanja. Taj plan bi obuhvatio čitavu Motovunsku šumu i propisao najnužnije postupke njege i obnove sastojina. Iza dobivanja rezultata kompartivnih istraživanja pristupilo bi se izradi posebnih planova postupaka za kategorije Motovunske šume navedene pod 2. i 3. 7. Zbog biološkog saniranja bujičnih područja i spriječavanja erozije u slivu rijeke Mirne, potrebno je što intenzivnije pristupiti pošumljivanju najkritičnijih površina, s težnjom obnove autohtone šumske vegetacije( submediteranske šumske zajednice) koja će u tom smislu dati najbolje efekte. LITERATURA Navrat i 1, I.: Opis šume i gospodarske prilike gospodarske jedinice »Marina«, Rijeka, 1959, (rukopis). Bertović , S.: Motovunska šuma i problemi njene zaštite, Zagreb, 1962 (rukopis). Prpić, B.: Ekološki aspekt sušenja hrastovih sastojina u nizinskim šumama Hrvatske, Šum. list 7—9/1974. Prpić , B.: Posljedice promjene šumske fitoklime u ekosustavu poplavne šume hrasta lužnjaka, Centar JAZU, Vinkovci 1975. B. Prpić Present Problems of the Motovun Forest in Istria and Solution Proposal Summary The Motovun forest is the last better preserved lowland forest in the Mediterranean region. From the point of view of nature preservation, protective and social role of forests as urban planning factors, this forest is of immense value. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Judging by its structure it is a lowland forest (Auenwald) in the riiver Mirna valley with prevailing of pedunculate oak (Quercus robur L.) and field ash (Fraxinus angustifolia Vahl.). Other species are also represented such as black alder (Alnus glutinosa Gaertn.), poplars (Populus alba and P. nigra L.) along white willow (Salix alba L.) and other. Common elm (Ulmus carpinifolia Gleditch) has been attacked by Dutch desease (Ceratocystis ulmi) and is less represented in this forest. Due to a premature decision the area covered by the forest has beeni planned for agricultural production. The realization of this plan would mean great damage, according to the author. The annihilation of this unique forest eco-system in the Mediterranean region would be unforgivable mistake. The auther suggests that compartment 1 of this forest becomes park woods, compartments 2—5 a special reservation of forest vegetation and compartments 6—18 special purpose forest intended to increase its social and protective function. The Motovun wood has been violated by the construction work on a new road and river Mirna new bed, by conversion of the natural into the poplar forest, and by cuting to provide space for agricultural purposes. It is necessary to make amends for this wherever possible so that the Motovun forest can return to its original state. In this pa- par one assertion is questioned, i.e. that biotope of the Motovun forest (has been changed and that no conditions for a successful existence of this eco-system exist. |