DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 109 <-- 109 --> PDF |
ANTE PREMUŽIĆ, dipl. inž. šum. 30. studenoga preminuo je, a 4. prosinca 1979. na zagrebačkom Mirogoju sahranjen je ANTE PREMUŽIĆ, dipl. inž. šum., ispraćen uz svoje najbliže i kolegama — šumarima te brojnim planinarima. Od pokojnika se u ime Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske oprostio ing. Oskar P i š k o r i ć, a u ime planinara — Planinarskog saveza Hrvatske prof, dr Vladimir B 1 a š k o v i ć. Ante Premužić na domaku 91. godine života bio je najstariji šumar u Hrvatskoj. Rođen je 11. siječnja 1889. godine u Kobašu (nedaleko Slavonskog Broda). Srednju školu, Kr. veliku gimnaziju u Slavonskoj Požegi, polazio je i s odličnim uspjehom završio 1909. godine a 1913. godine diplomira na Šumarskoj akademiji u Zagrebu. Ing. A. Premužić započeo je s radom kao privremeni šumarski vježbenik u Gospodarskom uredu Otočke imovne općine 1913. god. i nastavio kao kotarski šumar na dužnosti taksatora do 19. III 1920. godine. Međutim u toku prvog svjetskog rata, od 27. VII 1914. do 2. I 1919. godine nalazio se na vojnoj dužnosti, u Opkoparskom bataljonu u Osijeku. Od Otočke imovne općine premješten je k Brodskoj imovnoj općini i to za upravitelja Šumarije u Rajevam selu, gdje ostaje nešto više od godine dana, do izbora za pristava Stolice za šumska prometala Gospodarsko- šumarskog fakulteta u Zagrebu na koju dužnost nastupa 18. VII. 1921. god. U sklopu te dužnosti povjereno mu je i održavanje vježbi iz tlocrtnog risanja. Na Fakultetu ostaje 4 godine, a pred kraj 1925. god. nastupa dužnost šefa Građevinskog odsjeka u Ministarstvu šuma i rudnika u Beogradu. Nakon godinu dana, 25. XI 1926., odlazi za građevinskog referenta u Direkciji šuma na Sušaku, u kojoj je od 22. IX 1933. do 20. IX 1934. god. i direktor. Zatim odlazi ponovo u Ministarstvo šuma i rudnika u svojstvu šefa Građevinskog odsjeka a već 31. VII 1935. premješten je Banjskoj upravi Savske banovine za šefa otsjeka za uređivanje bujica. Na toj dužnosti, uključujući i poslove na pošumljavanju krša te zaštite prirode, Ing. Premužić ostaje do 23. VII 1948. god., kada je premješten u Savezni institut za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu. Nakon dvije godine, 1950., odlazi u mirovinu. Bio je i član »Povjerenstva za zaštitu prirode i očuvanja prirodnih spomenika pri banskoj upravi Savske banovine« od njezinog osnivanja 1937. godine. Kronologija službovanja Ante Premužića govori, da je pretežni dio svog radnog vijeka proveo na poslovima građevinarstva. Presudnim smatramo njegovo primještenje, 1926. god., iz Ministarstva šuma i rudnika u Direkciji šuma na Sušaku (s položaja šefa građevinskog odsjeka na položaj referenta!). Presudnim, jer mu je to mjesto omogućilo, da svoje znanje i radne sposobnosti iskoristi na poslovima, koji mu osiguraše »istaknuto ime u povijesti kulture, napose turizma i planinarstva u Hrvatskoj«, kako je o 287 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 110 <-- 110 --> PDF |
njegovoj devedesetgodišnjici života napisao Prof. dr Vladimir B 1 a š k o v i ć1/. S takvom ocjenom slaže se i Prof. dr Branislav P r p i ć2/ kada konstatira, da promatrajući »s današnjeg stajališta, možemo Premužića smatrati jednim od onih dalekovidnih šumara između dva rata koji su nazirali veliko zanimanje turizma za šume budućnosti«2/. U planinarsko- turističke svrhe mogu se koristiti i putevi kojima se otvaraju šume za iskorišćivanje, a koje je Premužić i gradio na području Velebita, ali su potrebni i posebni. A Ante Premužić bio je inicijator i realizator (najteže dionice sam je trasirao) niza takvih puteva kao na pr. na otocima Krk, Rab, Mljet, na području današnjeg Nacionalnog parka Plitvička jezera i najvećeg puta — velebitske transverzale u dužini od 65 km, koju je Planinarski savez Hrvatske nazvao » P r e m u žićeva staza.« Dakako, da je Premužić za svoje ideje našao suradnike u »pretpostavljenim«, kako u Direkciji šuma tako i u Ministarstvu te Banskoj upravi, tj. one, koji su osiguravali i novac za realizaciju planova. Taj novac, međutim, u financijskim planovima i obračunima nije uvijek glasio za građevinske radove, nego je osiguravan i pod drugim naslovima kao npr. za suzbijanje potkornjaka. Ante Premužić nije bio samo graditelj puteva i planinskih staza, nego je i kompleksnije promatrao i proučavao uvjete života na kraškom području, posebno seljaka i tražio, pa i našao, svrsishodnije iskorišćivanje prirodnih uvjeta nego li je tada bilo. Našao ga je u — drveću. »Racionalnom kraškom gospodarstvu ne može da bude osnovica trav a (u formi žitarica, okapavina, livadne i pašnjačke trave) jer je gospodarstvo sa tom osnovicom svršilo katastrofalno na krasu: nestalo je zemlje« naglašava Pre 1) Dr V. B.: 90 godina inž. Ante Premužića, zagrebački dnevnik »VJESNIK« od 17. siječnja 1979., str. 8. 2) U POVIJESTI ŠUMARSTVA HRVATSKE 1846 — 1976. kroz stranice Šumarskog lista«, Zagreb 1967., str. 379. mužić u svojoj »OSNOVI za turističko i gospodarsko uređenje primorskih kupališta i ljetovališta Crikvenice, Selca i Novog « (objavljene u sušačkim novinama »Novi list« 1933. god.). Kako to ostvariti Premužić je to izložio u posebnoj publikaciji — knjizi »SELJAČKO GOSPODARSTVO NA KRŠU«, izašloj 1940. god. u Zagrebu. Knjiga »Seljačko gospodarstvo na kršu« privukla je pažnju široke javnosti. To svjedoče osvrti, koji su se pojavili u novinama kao, sve u 1940. god., u zagrebačkom »Jutarnjem listu« (br. 10302), sušačkom »Primorju (br. 90), sarajevskom »Katoličkom listu« (br.38), sarajevskom listu »Snaga« (br. 8.), te beogradskom »Privrednom Pregledu« (br. 33)3/. Najopširniji prikaz je u »radničkom listu za kulturu i sport« koji je izlazio u Sarajevu pod nazivom »SNAGA«. Autor V. B. (inž. Vladimir Beltram?) između ostalog napisao je i ovo: »Oskudna literatura o našim pasivnim krajevima i njihovim problemima dobila je nedavno lepu prinovu. Za razliku od dosadašnjih pisaca koji su se ograničavali samo na izlaganje životnih prilika na našem kršu ili se rješenje pitanja pasivnih krajeva tražili isključivo u pošumljavanju, unutrašnjoj kolonizaciji i javnim radovima, inž Premužić (koji ne odbacuje u načelu ni pošumljavanje, ni javne radove ni unutrašnju kolonizaciju) predlaže da se problem pasivnih krajeva rešava na način u kome mogu da uzmu učešće i sami seljaci stvarajući nove osnove proizvodnje koje odgovara našem kršu, njegovoj strukturi, podneblju i ekonomskim mogućnostima njegovog stanovništva ... Glavna načela novog seljačkog i šumskog gospodarenja na kršu jesu pošumljavanje voćkama ... Zatim dolazi preudešavanje stočarstva tako da se napušta dosadašnja pustopašica, a da se zavede 3) Ove podatke, kao i one u bibliografiji navedene radove koji su objavljeni izvan Šumarskog Usta, ahvaljujem KATALOGU BIBLIOGRAFIJE JUGOSLAVENSKE PERIODIKE« Jugoslavenskog leksikografskog zavoda u Zagrebu. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 112 <-- 112 --> PDF |
Novi list (Sušak): Pitomi kesten, prehrana Hrvatskog Primorja, U — 1933, br. 362-363, str. 2; Kesten. Pitanje uzgoja pitomog kestena, II — 1933, br. 369-370, str. 3; Gradnja solidnih pješačkih staza na području sreza i grada Sušaka, II — 1933, br. 552-553, str. 2; Radovi na pošumljavanju okolice naših kupališta, III — 1934, br./str.: 755/2, 756/2, 757/2, 758/2 i 759/3; Jugoslavenski turista: Velebit, 1-1933, br. 4, str. 75-78; Plitvička jezera, 11-1934, br. 1, str. 89-91; Zima na Plitvičkim jezerima, 11-1934, br. U/12, str. 147-150; Seljačka sloga: Proizvodnja sredstava za život na kraškom tlu, 1-1936, br. 2, str. 41-45; Prorokovanje vremena, HI-1938, br. 2, str. 67-69; Naše žene »za modu« Seljačke sloge. U oltarima (Hrvatsko primorje) 16. svibnja 1936., 1-1936, br. 8, str. 176-178; Vođenje knjiga u ograncima Seljačke sloge (s tabelama), 1-1936, br. 12, str. 275-286; Jutarnji list: Otkrivene nepoznate prekrasne špilje na Plitvičkim jezerima, XVIII-1929, br. 6313, str. 23; Novi načini uzgoja presadnica šumskog drvećavoćnjaka na Primorskom kršu, XXIII-1934, br. 7983, str. 30-31; Hrvatski dnevnik: Podizanje bambusovih gajeva i šumica po našim primorsim krajevima, 1-1936, br. 7, str. 6. Javna rasprava o seljačkom gospodarstvu na kršu, V-1940, br. 1531, str. 12. Pojedinačni časopisi: Kad će demokratizam u nas biti nešto novo, LUČ, Vl-1910, br. 2/3, str. 97-102; Nepisana povijest Plitvičkih jezera (s tlocrtom i 1 slikom), LIČKI KALENDAR, 1936, str. 24-31; Odgajanje voćaka i šumskog drveća u Kršu, PRIMORSKE NOVINE, 2(5)-1936. str. 399-401, 403; Privreda na Kršu, SAVREMENI SELJAK, 1-1936, br. 1, str. 2-3, br. 2, str. 3-4, te 11-1937. br. 1, str. 2-3; Privreda na Kršu. Piše stalno Ing. P., SELJAK, III-1936, br. 1, str. 1, br. 2, str. 2-3 i br. 3, str. 2-3; Velebit nekad i danas, LIČKI ZBORNIK, II/V/- 1937, str. 87-90; Novo krško seljačko gospodarstvo, SELJAČKI DOM, XXVM938, br. 40, str. 2-3; O nacionalnim parkovima u Savskoj banovini (sa si.), ZAŠTITA PRIRODE, 1938, br. 1, str. 21-28; Glavna načela novog seljačkog i šumskog gospodarstva na Kršu, NARODNI NAPREDAK, 12-1940, str. 186-188. O. Piškorić |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 111 <-- 111 --> PDF |
novi način dobivanja stočne hrane. Treba zasnovati tzv. »drvene livade« i »zračne livade« i podizati silose. Naši karstni krajevi su i propali što je u njima glavna grana privrede bilo pašnjačko stočarstvo. Na sramotu naše nauke i naše intelegancije karst je uvijek premalo proučavan.« Premužić je počeo i ostvarivati svoje ideje o novom kraškom gospodarenju. Tako je na pr., prema izjavi Ing. Franje Presečkog, tada šumarskog referenta u Metkoviću, 1940. god. na području sela Mali Prolog posađeno 500 kg sjemena pitomog kestena, dostavljenog od tadašnje Banske vlasti Banovine Hrvatske, a prema listu »SELJAČKI DOM« na otoku Rabu (Štokalo i — Grče) počeli su s preorjentiranjem svoga gosodarstva prema idejama Ing. Premužića.4/ Drugi svjetski rat prekinuo je započete radove da se tek danas opet javljaju razmišljanja o analognom aktiviranju (seljačke) privrede na kršu. Ante Premužić bio je aktivni društveni radnik, posebno u »Hrvatskom planinarskom savezu«, u »Jugoslavenskom šumarskom udruženju« (kao tajnik od rujna 1936. do rujna 1939.) te u »Seljačkoj slozi« (kao tajnik 1937-38, god.). Za djelatnost na tom području primio je i posebna priznanja. Tako da je već 1934. god. izabran za počasnog člana Hrvatskog planinarskog saveza a poslije rata odlikovan zlatnim znakom Planinarskog saveza Jugoslavije te, povodom stogodišnjeg jubileja planinarstva u našoj domovini, 1935. god. izabran za počasnog člana Planinarskog društva »Zagreb-Matica. « Prigodom proslave 130-gođišnjice osnivanja Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva i 100-godišnjice izlaženja šumarskog lista Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske 4) »Ono, što je učinio predsjednik Kotarske orgazacije HSS Stokalo, pravi je uzor. Ali sve ono ne mogu učiniti siromašniji ljudi na kamenu. Naprotiv ono što je učinio Grče u Barbatu, to bi s vremenom mogao učiniti svaki čovjek na kršu« konstatacija u vijesti pod naslovom »Rad na kršu« »Premužićevom metodom«. dodijelio mu je zlatnu medalju s diplomom. Ante Premužić bio je čovjek rada i za njega nije postojalo »uredsko vrijeme.« Još kao gimnazijalac za čitanje koristi mjesečinu, jer kao pitomac đačkog doma — orfanatrofija nije smio koristiti svjetlo svjetiljke, često je noć koristio za rad te je, na pr., nerijetko u zgradi Direkcije šuma na Sušaku prozor njegove sobe bio rasvijetljen do kasnih noćnih sati. Uza sve, Premužić je bio vrlo pristupačan kao čovjek, kao kolega ili kao pretpostavljeni i uvijek je bio spreman, da porazgovara sa suradnicima ili da mlađe uputi u rješavanje pojedinih problema s puno susretljivosti i razumijevanja. BIBLIOGRAFIJA Samostalna publikacija SELJAČKO GOSPODARSTVO NA KRŠU, izdao Klub ABC, kao društvo prosvjetnih radnika za rješavanje kulturnih problema, Zagreb 1940. Šumarski list Ekskurzija slušača zagrebačke šumarske akademije u hrv. kraško područje, 1913, br. 9., str. 343-360; Komemoracija na grobu pokojnog Ing. Josipa Borošića, 1936, br. 10, str. 585; Dr Josip Balen: Josip Kozarac, o 30-godišnjici njegove smrti, 1936, br. 11-12, str. 695-696; Rješavanje kraškog pitanja na seljačkoj osnovici, 1937, br. 1, str. 2-17; »Slava Franu Ž. Kesterčaneku«, 1937, br. 1, str. 34; Osamdesetogodišnjica počasnog predsjednika J. S. U. Milana Turkovića, 1937, br. 3, str. 109-111; Šumarski list 1877-1937, br. 12, str. 621; Naučno putovanje naših šumara po Njemačkoj, 1940, br. 10, str. 503; Planski uzgoj brnistre na našem primorskom Kršu, 1948, br. 11, str. 364-371. Hrvatski planinar: Rožanski kukovi (s 2 slike), XXVI — 1930, br. 1, str. 18-20 i 1 tabla; Silaz u jamu Vamjaču, XXVI — 1930, br. 6, str. 159-169; Crikvine, XXVII — 1931, br. 12, str. 325-331; Obuća planinara u kršu. Gumeni opanci i čoklje, XXVIII — 1932, br. 10, str. 302-304; 289 |