DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 105 <-- 105 --> PDF |
Institutom za topole u Novom Sadu, i unašaju tzv. novosadski kion, koji najviše odgovara njihovim terenima. Proizvode se i sadnice bijele vrbe i unašaju u depresione površine. Tako se proširuje asortiman sirovina za drvnu industriju i intenzivira i ubrzava proizvodnja drvne materije. Dobar sistem cesta i povezanost omogućio je i pregled većeg broja objekata na terenu. Šumski predjel »Sječa« ranije poljoprivredno zemljište, ponovo je pošumljeno sadnicama i žirom hrasta lužnjaka i drugih. Rad je mehaniziran, pa smanjuje troškove i savladava se veća površina. Predjel »Limbuš« je niz umjetno uzgojenih sastojina johe, nešto topole i vrba, te dio prirodnih sastojina, sa grabom kao dominantnom vrstom, ali se proredom reducira u korist hrasta. Na početku je rasadnik, za uzgoj sadnica hrasta, johe i drugih listača. koji će se proširiti na 12 ha površine. Velika gospodarska jedinica »Svibovica « otvorena je jednom transverzalnom i više pobočnih cesta, vezana sa javnim putevima, više je nego idealno otvorena. Predjel Duhovnik, nekada jako izložen oštećivanju stabala, danas je smiren i razvio se u kvalitetnu sastojinu hrasta. Veliki kompleks Svibovica, niz kvalitetnih sastojina sa dominirajućim hrastom predstavlja vrhunac razvoja šume ovih areala, dobni odnos dosta povoljan. Užitak je bio kretanje prosjekama i stazama ove šume. Bilo je nešto neuspjelih kultura i poljoprivrednih površina, koje se privađaju visokoj šumi. Gospodarska jedinica »Đurđevačke nizinske šume« sastoji se od više kompleksa, sa većim učešćem sastojina johe i topola. Tako je predio »Lepa greda« sastojina topole, dosta kvalitetna stabla, ne vide se oštećenja, 16 god. sa cea 360 mVha i zrela za sječu. Slijedeći kompleks, koji je pregledan, »Trepčanski gaj« su mješovite prirodne sastojine, kvalitetne, u depresijama grupe sastojina johe, već zrele za sječu. U centru je šljunčara »Hladna voda« iz koje se snabdijevaju materijalom za ceste. Kompleks »Đurđevački peski« cea 400 ha sastojao se nekada od pokretnih pješčanih dina, smiren je i pošumljen cr. borom i bagremom. Danas su to već dozrele sastojine, koje se eksploatiraju i zamjenjuju novim. Sastojine su slabije razvijene, jer je sloj aktivnog tla plitak, a ispod je sterilni pijesak. Odjel 109 u tom predjelu nije pošumljen, nego se za sada na njemu eksploatira pijesak, koji je vrlo tražen. Posebna je površina od 50 ha izlučena za iskorištavanje šljunka, čiji se slojevi pružaju duboko, pa će se u tom dijelu osnovati umjetno jezero. Eksploataciju tih sporednih prihoda vrši poduzeće »Podravina« pa je i ovdje šumarstvo dalo svoj obol za bolji razvoj komune. Kompleks »Preložnički berek« su plantaže topole i poljoprivredne površine, a služe i za lovni uzgoj. Pregledana je i ploha Instituta za topole iz Novog Sada. Otvorenost i povezanost šuma je vrlo dobra, do sada je izgrađeno 175 km cesta, faktor otvorenosti više od 10 km na 1000 ha, što je vrlo dobro. Ceste ne grade klasičnim načinom, sa pripremom posteljice. U nizinskim šumama sa obje strane iskolčene trase, mehaničkim kopačima iskopaju obodne jarke, u osnovici 1 m, a dubina do 1.50 m, iskopani materijal slažu po trasi preko panjeva i humusnog sloia. Kopači već učvršćuju naneseni materijal. Sa buldožerima se izravna planum, iskopa posteljica, a sa kamionima se u jednakim slojevima nanaša šljunak, koji se ravna, a mehanizacija odmah sve valja i učvršćuje za vrijeme kretanja po trasi. Time je i cesta gotova. To se kasnije, prema potrebi popunjava. Tom je metodom ubrzan rad i znatno jeftinija izgranja cesta. Cesta se stabilizira, drvne tvari se mineraliziraju. Od tih cesta već je 20 km asfaltirano. Taj se rad i nastavlja. Na krajnjem jugozapadnom dijelu Peski, u 1. odjelu šumsko-gospodarske jedinice »Đurđevački pjesci« je fazanerija, uzgajalište fazana ali i divljih pataka, jarebica i jarebica kamenjarki (grivni). Radna jedinica »Lovna uprava« intenzivno radi na uzgoju pernate divljači. Oprema za leženje je moderna, a za dalji uzgoj do starosti od osam tjedana postoje posebni obiekti. U toj se starosti puštaju u lovište ili se prodaju. Naročito je impresivan uzgoj divljih pataka. U god. 1979. ustrijeljeno je 5000 kom. fazana i 5000 kom. pataka, te je visok postotak odstrela u odnosu na broj uzgojenih. Uzgoj visoke divljači također je razvijen, vrši se, prema lovno uzgojnoj osnovi, 40 kom. jelenske i 60 kom. srneće divljači. Uz uzgajalište sagrađena je i lovna kuća, dobro opremljen ugostiteljski objekt sa 18 ležajeva. 233 |