DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 104 <-- 104 --> PDF |
Po dolasku primljeni i pozdravljeni od direktora OOUR-a »Gospodarenje šumama « Đurđevac ing. Luke Šabarića, predložen je i akceptiran program pregleda drvno-industrijskog kompleksa, te više šumskih objekata nizinskog područja toga OOUR-a. 1. U Drvno-industrijskom kompleksu u Đurđevcu, dočekao nas je direktor ing. Marjan Babić , i ukratko prikazao razvojni put ove industrije. Ona je u sastavu SOUR-a »Bilo-Kalnik« iz Koprivnice, ima dva samostalna OOUR-a: mehanička prerada drva i tvornica masivnog namještaja. Mehanička prerada drva počela je raditi 1973. god. Suinvestitor u izgradnji, sa polovicom kapitala, bio je tadanji pogon Šumskog gospodarstva Koprivnica u Đurđevcu, što je bio jedinstveni primjer udruživanja sredstava bazirano na zajedničkom interesu i interesu Komune, da izađe iz kluba nerazvijenih. Moderno je instalirano: dvije brzohodne tračne pile i jedan brzohodni gater za tanju oblovinu. Doprema i otprema je potpuno mehanizirana. Pilana prerađuje cea 40.000 m3 oblovine, od čega šume područja osiguravaju 35.000 m3 a ostatak nakupljuju. Glavne vrste prerade su hrast, jasen i bukva, a sve više upućuju na preradu johe i topole, koje vrste ovo područje nudi u većim količinama. Veći dio koristi tvornica masivnog namještaja, a ostalo se prodaje . Tvornica masivnog namještaja počela se graditi 1975. god. za namještaj od tzv. punog drva, Koristi se najviše hrastovim za vanjske elemente, a ostale vrste za unutarnje. Namještaj je kvalitetan, velika je potražnja da ne mogu ni udovoljiti zahtjevu tržišta. Oba OOUR-a zapoš- Ijuju oko 600 radnika. Proizvode vlastitu energiju u postrojenjima, ali se ponekad koriste i javnom mrežom. Ideja za gradnju tvornice nikla je iz saznanja, da samo primarna prerada nije konačni cilj u lancu proizvodnje, nego da treba ići daljem oplemenjivanju proizvoda i finalizaciji. 2. Nakon pregleda toga kompleksa krenulo se na teren. Sve ono što je viđeno na terenu i što je obrazlagao ing. Luka Šabarić rezimirano je ukratko u nastavku ovoga izvještaja. OOUR »Gospodarenje šumama« ima površinu od 18.000 ha od čega 10.000 ha otpada na nizinsko podravsko šumsko područje, a ostalo na šume na sjevernim padinama Bilogore. Ima tri radne jedinice — Šumarije u Đurđevcu, Repašu i Kloštru, zatim Mehanizaciju te Lovnu upravu u Đurđevcu. Zaposljuje 290 radnika. Etat je oko 90.000 m3 godišnje, a prosječna drvna masa iznosi 250 m3 po ha. Totalna masa je u progresu, a i etat, radi zrelih masa topola i johe Hrast u masi participira sa 40*/o, joha sa 18v/o, bukva sa 16 %>, ostalo su topola, vrba, jasen, grab, bor i druge. Tla su smeđa, aluvijalni nanosi, u Bilogori postglacijalne tvorevine, u površinskom sloju osrednja komponenta humusa, dobrog kapaciteta za zrak i vodu, dubine pola do dva metra. Matična podloga su naneseni pijesci i šljunak. Takav sastav tla omogućio je i razvoj kvalitetnih šumskih sastojina. Nekada pokretni površinski pijesci u području sjev. zap. od Đurđevca, poznati kao »Đurđevački pesci«, bili su pokretni, stvarajući poznate zemljine morfološke oblike dine, danas su to šumske i poljoprivredne površine. Površina oko 21 ha ostavljena je kao geografsko botanički rezervat autotohnih vrsta rastinja, koji je bio osnovni materijal za smirivanje i kultiviranje pijesaka. Provodi se isključivo visoki uzgoj jednodobnih sastojina sa prirodnim pomlađivanjem, ali se koriste u podizanju kultura i nove metode, bazirane na iskustvu, vlastitim istraživanjima, i suradnjom sa istraživačkim i naučnim centrima. Pošumljuje se sa sjemenom i sadnicama hrasta, sadnicama jasena, johe, korenjacima vrbe i topole, te sadnicama četinjača. Područje ima dosta zemljišta, koje je bilo tretirano kao poljoprivredno, pa se sada privađa šumi. Kako se joha teško prirodno pošumljuje, prema mišljenju eksperata Šumarskog fakulteta u Zagrebu, zbog velikog prisustva dušika u tlu, prišlo se nakon ispitivanja, koje je proveo Odjel za genetiku, umjetnom uzgoju sadnica johe u rasadniku pod zaštitom pokrova od plastike i priredbu tla, koje se kao jednogodišnje presađuju na površine. Ova su područja inače optimalna za johu, pa su debla kvalitetna tj. duga i ravna. Joha ima sve veću primjenu i zamjenjuje deficitarne četinjače. Masa sa 60 god. ophodnjom iznosi do 400 m3 po ha. Euroameričke vrste topola, sađene na ovom području od prije 20 godina, dale su dobre rezultate, kvalitetna stabla, sa prirastom od oko 20 m3/ha i sa masom oko 360 nrVha u toj dobi. I ubuduće namjeravaju nastaviti sa pošumljavanjem topolom, pa sti ugovorom povezani sa |