DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 103 <-- 103 --> PDF |
TRI EKSKURZIJE DITŠDI ZAGREB Društvo inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije u Zagrebu nastavilo je sa započetom praksom organiziranja stručnih ekskurzija, ovom prilikom saopćujemo prikaz triju ekskurzija, kako bi i na taj način s jedne strane zahvalili se domaćinima a s druge strane kako bi uz sudionike ekskurzije i čitatelji Šumarskog lista dobili uvid u rad šumarskih i drvoprerađivačkih radnih organizacija i u problematiku njihovog poslovanja. EKSKURZIJA NA MEDVEDNICU (ZAGREBAČKU GORU) Ekskurzija na područje Medvednice, za koju je u taku postupak, da se proglasi »parkom prirode« u smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode održana je 22. lipnja 1979. godine. Stručni vodič bio ie upravitelj Šumarije »Zagreb« inž. Tomislav Spalj , a sudjelovali su i inž. Dragutin Böh m iz Republičkog zavoda za zaštitu prirode i inž. Krešo V u č e t i ć Republičke šumarske inspekcije. Prije polaska na put u zgradi Šumarije inž. Böhm upoznao je učesnike ekskurzije, njih deset, o akcijama Republičkog zavoda za zaštitu prirode za odgovarajući tretman ovog šumskog kompleksa i izradi elaborata u kojem će se utvrditi smjernice za racionalno i usklađeno korištenje svih prirodnih potencijala Medvednice i koji će poslužiti kao ekološka studija pri izradbi prostornog plana područja odnosno daljnjih provedbenih planova. Inž. Špalj upoznao je prisutne o šumskom .kompleksu Medvednice. Tako je prikazao sistem podjele na gospodarske jedinice, zatim o postavljenim principima gospodarenja u pojedinoj jedinici, iznio stanje šuma te naglasio objekte u pojedinoj jedinici, koji su izdvojeni kao rezervati šumske vegetacije. To su tipične i karakteristične sastojinsike grupe, u kojima je očuvan iskonski i autohtoni karakter šume. Izdvojeno je kao rezervati šumske vegetacije 996 ha šume. Sa većinom šuma gospodari se prema propisima gospodarske osnove i redovnim principima gospodarenja, za one druge propisan je specifičan tretman, kako bi se što duže očuvao njihov autentični karakter. Uzgojni zahvati biti će vrlo blagi i samo toliko da se osigura kontinuitet u razvoju šume. Nakon izlaganja krenuli smo na put malim autobusom po Sljemenskoj cesti, te se zadržavali usput kod karakterističnih sastojinskih grupa. Spustili smo se šumskom cestom po sjevernoj padini do mjesta zvano Oštrica, odjel 17 b, koja predstavlja vrlo lijepu odraslu sastojinsku grupu jele, idealno formiranu, čiji fond iznosi sada cea 705 m3 po ha. Zatim smo se vratili i produžili autom no grebenskoj cesti do lokacije Hunjika. Odavde se išlo pješice laganim spustom do bivše kaptolske lugarnice Goršćica, iznad Markuševca, gdje je održan mali piknik, a zatim produžili za Zagreb. U raspravi i diskusiji za vrijeme puta i na lugarnici konstatirano je, da su u Medvednici sastojine vrlo heterogene, od vrlo kvalitetnih sastojinskih grupa do vrlo loših, neizgospodarenih ili loše gospodarenih. Bilo bi korisno i potrebno da se izvrši i djelomična korekcija izdvojenih rezervata šumske vegetacije, jer su uključene neke površine šuma, u kojima treba hitno intervenirati, da se konvertiraju u kvalitetne sastojine i općenito poveća proizvodnja šume, a ne da stagniraju ili dalje degradiraju. Inače sa svim sastojinama može se normalno gospodariti uz dulju ophodnju, više grupimične sječive površine, kako bi se što manje uočilo prekidanje sklopa i pomlađivanje. Svaka sastojinska grupa zahtijeva poseban tretman, da bi se postiglo da odrasla šuma u Medvednici uvijek bude prisutna, a da se osigura kontinuitet proizvodnie i opstanak šume. Ona treba ostati čisti prirodni objekat, bez uklapanja većih građevinskih objekata, koji bi narušavali njenu cjelovitost i prirodni ambijenat, naime da se gradi ono najnužnije, da se ljubiteljima prirode i izletnicima pruži osnovni komfor i mogućnost zadržavanja u prirodi. EKSKURZIJA NA PODRUČJE OOUR-a »GOSPODARENJE ŠUMAMA« Š. G. KOPRIVNICA I PILANI U ĐURĐEVCU Grupa od četrnaest šumarskih veterana provela je jedan dan na terenu u posjeti drvno-industrijskom kompleksu u Đurđevcu i nizinskim šumama OOUR-a »Gospodarenje šumama« u Đurđevcu. Ekskurzija je održana 16. svibnja 1980. god.; uslugom Šumarije Zagreb koristili smo njihov ikombibus, čime je bila osigurana pokretnost ekipe na terenu. 281 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 104 <-- 104 --> PDF |
Po dolasku primljeni i pozdravljeni od direktora OOUR-a »Gospodarenje šumama « Đurđevac ing. Luke Šabarića, predložen je i akceptiran program pregleda drvno-industrijskog kompleksa, te više šumskih objekata nizinskog područja toga OOUR-a. 1. U Drvno-industrijskom kompleksu u Đurđevcu, dočekao nas je direktor ing. Marjan Babić , i ukratko prikazao razvojni put ove industrije. Ona je u sastavu SOUR-a »Bilo-Kalnik« iz Koprivnice, ima dva samostalna OOUR-a: mehanička prerada drva i tvornica masivnog namještaja. Mehanička prerada drva počela je raditi 1973. god. Suinvestitor u izgradnji, sa polovicom kapitala, bio je tadanji pogon Šumskog gospodarstva Koprivnica u Đurđevcu, što je bio jedinstveni primjer udruživanja sredstava bazirano na zajedničkom interesu i interesu Komune, da izađe iz kluba nerazvijenih. Moderno je instalirano: dvije brzohodne tračne pile i jedan brzohodni gater za tanju oblovinu. Doprema i otprema je potpuno mehanizirana. Pilana prerađuje cea 40.000 m3 oblovine, od čega šume područja osiguravaju 35.000 m3 a ostatak nakupljuju. Glavne vrste prerade su hrast, jasen i bukva, a sve više upućuju na preradu johe i topole, koje vrste ovo područje nudi u većim količinama. Veći dio koristi tvornica masivnog namještaja, a ostalo se prodaje . Tvornica masivnog namještaja počela se graditi 1975. god. za namještaj od tzv. punog drva, Koristi se najviše hrastovim za vanjske elemente, a ostale vrste za unutarnje. Namještaj je kvalitetan, velika je potražnja da ne mogu ni udovoljiti zahtjevu tržišta. Oba OOUR-a zapoš- Ijuju oko 600 radnika. Proizvode vlastitu energiju u postrojenjima, ali se ponekad koriste i javnom mrežom. Ideja za gradnju tvornice nikla je iz saznanja, da samo primarna prerada nije konačni cilj u lancu proizvodnje, nego da treba ići daljem oplemenjivanju proizvoda i finalizaciji. 2. Nakon pregleda toga kompleksa krenulo se na teren. Sve ono što je viđeno na terenu i što je obrazlagao ing. Luka Šabarić rezimirano je ukratko u nastavku ovoga izvještaja. OOUR »Gospodarenje šumama« ima površinu od 18.000 ha od čega 10.000 ha otpada na nizinsko podravsko šumsko područje, a ostalo na šume na sjevernim padinama Bilogore. Ima tri radne jedinice — Šumarije u Đurđevcu, Repašu i Kloštru, zatim Mehanizaciju te Lovnu upravu u Đurđevcu. Zaposljuje 290 radnika. Etat je oko 90.000 m3 godišnje, a prosječna drvna masa iznosi 250 m3 po ha. Totalna masa je u progresu, a i etat, radi zrelih masa topola i johe Hrast u masi participira sa 40*/o, joha sa 18v/o, bukva sa 16 %>, ostalo su topola, vrba, jasen, grab, bor i druge. Tla su smeđa, aluvijalni nanosi, u Bilogori postglacijalne tvorevine, u površinskom sloju osrednja komponenta humusa, dobrog kapaciteta za zrak i vodu, dubine pola do dva metra. Matična podloga su naneseni pijesci i šljunak. Takav sastav tla omogućio je i razvoj kvalitetnih šumskih sastojina. Nekada pokretni površinski pijesci u području sjev. zap. od Đurđevca, poznati kao »Đurđevački pesci«, bili su pokretni, stvarajući poznate zemljine morfološke oblike dine, danas su to šumske i poljoprivredne površine. Površina oko 21 ha ostavljena je kao geografsko botanički rezervat autotohnih vrsta rastinja, koji je bio osnovni materijal za smirivanje i kultiviranje pijesaka. Provodi se isključivo visoki uzgoj jednodobnih sastojina sa prirodnim pomlađivanjem, ali se koriste u podizanju kultura i nove metode, bazirane na iskustvu, vlastitim istraživanjima, i suradnjom sa istraživačkim i naučnim centrima. Pošumljuje se sa sjemenom i sadnicama hrasta, sadnicama jasena, johe, korenjacima vrbe i topole, te sadnicama četinjača. Područje ima dosta zemljišta, koje je bilo tretirano kao poljoprivredno, pa se sada privađa šumi. Kako se joha teško prirodno pošumljuje, prema mišljenju eksperata Šumarskog fakulteta u Zagrebu, zbog velikog prisustva dušika u tlu, prišlo se nakon ispitivanja, koje je proveo Odjel za genetiku, umjetnom uzgoju sadnica johe u rasadniku pod zaštitom pokrova od plastike i priredbu tla, koje se kao jednogodišnje presađuju na površine. Ova su područja inače optimalna za johu, pa su debla kvalitetna tj. duga i ravna. Joha ima sve veću primjenu i zamjenjuje deficitarne četinjače. Masa sa 60 god. ophodnjom iznosi do 400 m3 po ha. Euroameričke vrste topola, sađene na ovom području od prije 20 godina, dale su dobre rezultate, kvalitetna stabla, sa prirastom od oko 20 m3/ha i sa masom oko 360 nrVha u toj dobi. I ubuduće namjeravaju nastaviti sa pošumljavanjem topolom, pa sti ugovorom povezani sa |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 105 <-- 105 --> PDF |
Institutom za topole u Novom Sadu, i unašaju tzv. novosadski kion, koji najviše odgovara njihovim terenima. Proizvode se i sadnice bijele vrbe i unašaju u depresione površine. Tako se proširuje asortiman sirovina za drvnu industriju i intenzivira i ubrzava proizvodnja drvne materije. Dobar sistem cesta i povezanost omogućio je i pregled većeg broja objekata na terenu. Šumski predjel »Sječa« ranije poljoprivredno zemljište, ponovo je pošumljeno sadnicama i žirom hrasta lužnjaka i drugih. Rad je mehaniziran, pa smanjuje troškove i savladava se veća površina. Predjel »Limbuš« je niz umjetno uzgojenih sastojina johe, nešto topole i vrba, te dio prirodnih sastojina, sa grabom kao dominantnom vrstom, ali se proredom reducira u korist hrasta. Na početku je rasadnik, za uzgoj sadnica hrasta, johe i drugih listača. koji će se proširiti na 12 ha površine. Velika gospodarska jedinica »Svibovica « otvorena je jednom transverzalnom i više pobočnih cesta, vezana sa javnim putevima, više je nego idealno otvorena. Predjel Duhovnik, nekada jako izložen oštećivanju stabala, danas je smiren i razvio se u kvalitetnu sastojinu hrasta. Veliki kompleks Svibovica, niz kvalitetnih sastojina sa dominirajućim hrastom predstavlja vrhunac razvoja šume ovih areala, dobni odnos dosta povoljan. Užitak je bio kretanje prosjekama i stazama ove šume. Bilo je nešto neuspjelih kultura i poljoprivrednih površina, koje se privađaju visokoj šumi. Gospodarska jedinica »Đurđevačke nizinske šume« sastoji se od više kompleksa, sa većim učešćem sastojina johe i topola. Tako je predio »Lepa greda« sastojina topole, dosta kvalitetna stabla, ne vide se oštećenja, 16 god. sa cea 360 mVha i zrela za sječu. Slijedeći kompleks, koji je pregledan, »Trepčanski gaj« su mješovite prirodne sastojine, kvalitetne, u depresijama grupe sastojina johe, već zrele za sječu. U centru je šljunčara »Hladna voda« iz koje se snabdijevaju materijalom za ceste. Kompleks »Đurđevački peski« cea 400 ha sastojao se nekada od pokretnih pješčanih dina, smiren je i pošumljen cr. borom i bagremom. Danas su to već dozrele sastojine, koje se eksploatiraju i zamjenjuju novim. Sastojine su slabije razvijene, jer je sloj aktivnog tla plitak, a ispod je sterilni pijesak. Odjel 109 u tom predjelu nije pošumljen, nego se za sada na njemu eksploatira pijesak, koji je vrlo tražen. Posebna je površina od 50 ha izlučena za iskorištavanje šljunka, čiji se slojevi pružaju duboko, pa će se u tom dijelu osnovati umjetno jezero. Eksploataciju tih sporednih prihoda vrši poduzeće »Podravina« pa je i ovdje šumarstvo dalo svoj obol za bolji razvoj komune. Kompleks »Preložnički berek« su plantaže topole i poljoprivredne površine, a služe i za lovni uzgoj. Pregledana je i ploha Instituta za topole iz Novog Sada. Otvorenost i povezanost šuma je vrlo dobra, do sada je izgrađeno 175 km cesta, faktor otvorenosti više od 10 km na 1000 ha, što je vrlo dobro. Ceste ne grade klasičnim načinom, sa pripremom posteljice. U nizinskim šumama sa obje strane iskolčene trase, mehaničkim kopačima iskopaju obodne jarke, u osnovici 1 m, a dubina do 1.50 m, iskopani materijal slažu po trasi preko panjeva i humusnog sloia. Kopači već učvršćuju naneseni materijal. Sa buldožerima se izravna planum, iskopa posteljica, a sa kamionima se u jednakim slojevima nanaša šljunak, koji se ravna, a mehanizacija odmah sve valja i učvršćuje za vrijeme kretanja po trasi. Time je i cesta gotova. To se kasnije, prema potrebi popunjava. Tom je metodom ubrzan rad i znatno jeftinija izgranja cesta. Cesta se stabilizira, drvne tvari se mineraliziraju. Od tih cesta već je 20 km asfaltirano. Taj se rad i nastavlja. Na krajnjem jugozapadnom dijelu Peski, u 1. odjelu šumsko-gospodarske jedinice »Đurđevački pjesci« je fazanerija, uzgajalište fazana ali i divljih pataka, jarebica i jarebica kamenjarki (grivni). Radna jedinica »Lovna uprava« intenzivno radi na uzgoju pernate divljači. Oprema za leženje je moderna, a za dalji uzgoj do starosti od osam tjedana postoje posebni obiekti. U toj se starosti puštaju u lovište ili se prodaju. Naročito je impresivan uzgoj divljih pataka. U god. 1979. ustrijeljeno je 5000 kom. fazana i 5000 kom. pataka, te je visok postotak odstrela u odnosu na broj uzgojenih. Uzgoj visoke divljači također je razvijen, vrši se, prema lovno uzgojnoj osnovi, 40 kom. jelenske i 60 kom. srneće divljači. Uz uzgajalište sagrađena je i lovna kuća, dobro opremljen ugostiteljski objekt sa 18 ležajeva. 233 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1980 str. 106 <-- 106 --> PDF |
Radna jedinica Mehanizacija, dobro je opremljena, i vrši sve radne usluge izvoza i gradnje. Pokazalo se, da takova koncentracija mehanizacije daje bolji efekat i smanjuje troškove, nego da je razbijena na pogone, gdie vrlo često ne bi bila dovoljno iskorištena. Zajednički ručak, održan u lovnoj kući, popraćen je zdravicama i diskusijom, još je više omogućio, da se stekne slika o visokom stepenu razvijenosti šumskog gospodarenja u ovom području. Dobra organizacija ove ekskurzije u Đurđevcu i na terenu, iako po lošem vremenu, pomogla je, da se steknu i nova saznanja. Sretna je okolnost, da su neki članovi Društva angažirani u komisijama o organizacji i unapređenju šumarstva, a publikacijom u stručnom glasilu društva upoznati će se sa ovim i šira stručna javnost. EKSKURZIJA U BJELOVAR — DIK »ČESMA« I RASADNIK »BJELOVARSKI VRT« Ova ekskurzija održana je 10. lipnja 1980. godine uz sudjelovanje 11 članova DITŠDI Zagreb, od čega samo jedan nije bio umirovljenik. Cilj ekskurzije bio je DIK »ČESMA« i rasadnik »BJELOVARSKI VRT.« U DIK-u »ČESMA« primljeni smo od bivšeg direktora M. Štekovića i direktora OOUR-a »Iverice« T. Prke . Prikazan je razvojni put ove industrije, koja je od bivšeg pogona DIP-a Novoselec prerasla u samostalnu industriju i proširila proizvodnju izgradnjom kapaciteta za proizvodnju lemljenih ploča /šperploča/ i proizvodnju furnira. Konačno je izgrađena i tvornica iverica tako da je sada proizvodnja drvnog materijala od piljene građe do polufinalnih proizvoda, potrebnih za finalizaciju dovršena. Da li će se ići dalje u finalizaciju, za sada nije odlučeno, jer je s nostojećom proizvodnjom zaokružena jedna cjelina u proizvodnji polufinalnih asortimana. U krugu tvornice vidi se još intenzivna izgradnja, to je, prema izjavi, dovršenje rekonstrukcija pogona pilane i ploča, kako bi se i strojevi i rad što bolje i sa što manje gubitaka iskoristili. Pregled pogona ograničio se uglavnom na pregled nove tvornice ploča iverica. Sado je već u punom pogonu; jedan vrlo impozantan objekat, potpuno automatiziran u svim fazama pogona. Prva faza proizvodnja i čišćenje ivera (sječke) bila je u pogonu, dok je dio za prešanje bio u pregradnji. Tvornica proizvodi ploče iverice od 3 do 19 mm, pa svaki puta treba prestrojavati i automatske uređaje. U pogonu je bila faza brušenjafaza furniranja /oplemenjivanja/ ploča. Svaka faza rada ima svoj komandni uređaj, koji dirigira proizvodnju, sve je mehanizirano i potreban je samo kadar za kontrolu procesa i evidenciju. Ostala proizvodnja, kako je već naglašeno, u djelomičnoj je rekonstrukciji i preseljenju u nove hale, pa ovo niie pregledano. Osim toga i vrijeme ie bilo tempirano za svaki pogon i pregled. Na zajedničkom iračku lodržane su zdravice i dalie se vodila diskusija o pojedinim pitanjima, koja su se odnosila na ovaj industrijski kompleks. U rasadniku »BJELOVARSKI VRT« dočekani smo od predstavnika uprave Vrta. Ovaj rasadnik, nekada poznat, kao »Šljukin gon« bio je pogon Šumskog gospodarstva Bjelovar i služio je za proizvodnju šumskih sadnica. Tokom vremena počeo se baviti i proizvodnjom ukrasnog grmlja i stablašica, te proizvodnjom cvijeća. Prije tri godine izdvojio se kao samostalni OOUR-a pod imenom »BJELOVARSKI VRT.« Sada se bave vrlo intenzivno uzgojem cvijeća za vaze, uzgojem cvijeća u glinenim loncima namijenjenog prodaji kao i raznim aranžmanima s cvijećem. Također proizvode ukrasno grmlje i drveće. Uređaji su suvremeni, koriste nova iskustva, primjenjuju mnoge male i velike staklenike i plastenike, koji se zaarijavaju umjetno pa- je i proizvodnja cvijeća kontinuirana. Šumske sadnice praktički ne proizvode. Bave se proizvodnjom umjetnog cvijeća i elemenata za tu proizvodnju u kućnoj radinosti. Rasadnik ima dobru perspektivu, te će sa sadanje 50 ha površine obuhvatiti veću površinu. Predstavnici Uprave davali su objašnjenja i odgovore na mnoga pitanja sudionika ekskurzije. Oko 16 sati ekskurzija je završena, pa su se učesnici vratili u Zagreb. PETROVIC FRANJO, tajnik DITSDI Zagreb |