DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 85     <-- 85 -->        PDF

ćina Sabora 21. VI 1979. g. i odmah zatim
nacrt je upućen na javnu raspravu,
koja traje do 31. III o. g. Zakon bi trebao
izići pod jesen 1980. g.


— Mišljenja, prijedlozi i primjedbe na
ovaj Zakon dostavili su: Opće udruženje
šumarstva, prerade drva i papira Zagreb,
zatim Poslovna zajednica šumarstva za
Dalmaciju, Šumarija Zadar i Šumsko gospodarstvo
Knin. Ostala brojna šumska
gospodarstva i šumarije, iako ih se ovo
itekako tiče, nisu dostavili nikakav prijedlog.
U raspravi na današnjoj sjednici nabačene
su osnovne primjedbe kao na pr.:
Prijedlog zakona o poljoprivredi nije u
dovoljnoj mjeri usaglašen sa Zakonom o
šumama. Nadalje katastar zemljišta ne
održava pravo stanje na terenu. U prijedlogu
zakona navedeno je »da se sva napuštena
zemljišta smatraju poljoprivrednim
«, a osnovno je definirati, te razdvojiti
poljoprivredna zemljišta od šumskih
i to ozakoniti.


Zaključeno je da odbor: ing. D. Böhm,
ing. Franjo Knebl, ing. Đ. Kovačić, ing.


A. Mudrovčić, ing. O. Piškorić, ing. Davor
Prgin i ing. Srećko Vanjković — na posebnim
sastancima — sve ovo potanko
prouči i formulira stanovište Saveza i
sa potrebnom dokumentacijom uputi Republičkom
komitetu za polj. i šumarstvo
odnosno Zakonodavno-pravnoj komisiji
Sabora SRH.
— Uredništvo Šumarskog lista zaduženo
je da ovako sastavljene i formulirane
primjedbe na spomenuti prijedlog
Zakona o poljoprivredi objavi u društvenom
glasilu.
ad 4


— Dogovaranja oko održavanja Savjetovanja:
Stanje i razvoj šumarstva i drvne
industrije Hrvatske — »Mogu li šume
Hrvatsike podmiriti potrebe na drvu? započela
su još u II mj. 1979. g. i održani
su brojni sastanci, uglavljen sadržaj rada
i podjeljena zaduženja u vezi sastavljanja
referata i koreferata. Uslijed organizacijskih
poteškoća i prenatrpanosti
(Nastavak sa str. 176)


— radnici u prirodnim parkovima (direktor
parka, tehnički savjetnici, čuvari,
a svima je dužnosti i odgajanje publike
za poštivanje i očuvanje prirode),
— znanstveni istraživači (bioMimatolozi,
oceanolozi, geolozi, vulkanolozi-seizmolozi,
ekolozi),
— »liječnici za vode« (hidrogeolozi, hidrobiolozi,
voditelji uređaja za pročišćavanje),
povoljnih termina odlučeno je da se predviđeno
savjetovanje održi u prvoj polovici
1980. g.


Na današnjoj sjednici iznio je ing. F.
Knebl, da je M. Cvetković, predsjednik
SSRN Hrvatske, predložio izvjesne
nadopune sadržaja rada i pokazao
spremnost da SSRNH sudjeluje u radu
Savjetovanja, nakon što bude detaljnije
upoznat s dnevnim redom, skicom završenog
dokumenta, podjelom zadataka i realizacijom
zaključaka Savjetovanja.


Određeni su s a s t a vi j a č i p r i j e d1
o g a o stanju i problematici pojedinih
grana teme Savjetovanja i to:


a) za šumarstvo ing. A. Mudrovčić, rar Đ.


Kovačić i mr J. Gračan,
b) za ekologiju prof, dr B. Prpić,
c) za drvnu industriju ing. I. Delajković,
d) za kemijsku preradu drva dr R. Sa


badi i ing. 2. Sekalec, i


c) za ekonomiku drvno-prerađivačkog
kompleksa prof, dr Z. Potočić, ing. S.
Galović i dr R. Sabadi.


Nakon što se obave naprijed navedeni
zadaci i skiciraju radovi posebna delegacija
Saveza predat će predsjedniku SS
RNH zatražene skice i potrebne materijale.
ađ 5


— Sekcije za uređivanje šuma Zagreb
(ing. Ljevak) predala je Savezu oko 60
ŠGO iz raznih područja SRH.
— Stručna biblioteka Saveza obogaćena
je nov im poklonjenim publikacijama,
koje su nam uručili:
a) Dr Danilo Todorović (Bgd): Integralno
upravljanje šumskim područjem, Bgd.
1976.


b) Dr V. Hren (Šum. inst. — Jastrebarsko):
Podesnost Levakovićeve funkcije
za istraživanje i praćenje razvoja sastojinske
strukture, Zgb. 1979.


c) Ren. zavod za zašt. prirode — Zagreb:
Park prirode »Medvednica« — Zgb.
1979.


Predsjednik u. z.: ing, S. Vanj´ković v. r.


Zapisničar: ing. R. Antoljak v. r.


— uređivači prostora (»geometričari«
Nacionadnog geografskog instituta, »geometričari
« pravničke, topografske i urbanističke
struke). — »Općenito uzevši, francuska
šuma je podcjenjivana. Iako ona
pokriva znatan dio našega teritorija: preko
dvanaest milijuna hektara. Te šume,
prije nego će dozoriti za sječu i prodaju,
ka Nathalie VOYENNE.
O. Piškorić