DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 82 <-- 82 --> PDF |
nasljedstvom. Zakrivljeni rast je izazvan uslovima staništa, prije svega smjerom vladajućeg vjetra. P o 1 e n o, Z.: Metodika proizvodnog uspoređivanja mješovitih i čistih sastojina Predložena je metodika za istraživanje o proizvodnji mješovitih sastojina i za utvrđivanje proizvodno optimalne zastupljensoti vrsta drveća. Određuje se prije svega postupak za izvođenje zastupljenosti vrsta drveća, za bonitiranje i za određivanje broja stabala u mješovitim sastojinama. Utvrđene i izračunate vrijednosti veličina rasta svake vrste se preračunavaju na 1 ha reducirane površine sastojine, smatraju se zavisno promjenjivim veličinama (y) u zastupljenosti vrsta drveća (x) i izravnavaju s pogodnom regresnom funkcijom. Zbrojem izMARIE FRANCE, mjesečnik — revija koja izlazi u Parizu, u br. 4. o. g. na prvom mjestu donosi tri članka pod naslovima: — Anketa: Cijela Francuska vrt, — Susret s vrtlarom Mihajlom, i — Zanimanja (struke) za okoliš. U prvom članku, koji ima i podnaslov »cijela Francuska u groznici zelenila, nalazi se i podatak, da u Francuskoj na 11 500 000 domaćinstava i- ma 10 800 000 vrtova. Troškovi za te vrtove na 1. siječnja 1978. godine iznosili su 6,25 milijardi franaka (oko 40 milijardi, novih, dinara današnje vrijednosti). Računa se, nadalje, da će se do 1986. godine godišnje graditi oko 250000 individualnih kuća a uz svaku će biti vrt. Što traži Francuz u vrtu, pita se časopis. Iluziju, da se vratio zemlji, bijeg od betona! Međutim 86% od 8 000 anketiranih odgovorilo je, da im rad u vrtu služi za aktivno provođenje slobodnog vremena. Većina vrtova, oko 62*Vo, manja je od 500 mß. Vrtovi se obrađuju kao povrtnjaci, ovjetnjaci ili travnjaci; udio površine travnjaka od jedne trećine u 1975. godini porastao je na 393/» u 1979. U drugom članku saopćen je razgovor s Michel LIS-om, koji je u Francuskoj bolje poznat pod imenom »Mihajlo vrtlar« . Lis, zajedno s Michel BARBI- ER-om, na radio France-Inter vodi jednosatnu emisiju svake subote pod nazivom »Zeleni brci« (po brkovima Lis-a). U toj emisiji Lis znanstveno, ali toplo i s humorom, odgovara na pitanja sluša ravnanih vrijednosti za pojedine vrste dobivaju se podaci za mješovitu sastojinu kao cjelinu, a tabelarnim ili grafičkim načinom odredi se optimalni sastav po vrstama drveća. O mogućnosti »upotrebe analize lista za dokaz utjecaja sumpornog dioksida (autor J. Materna), o »djelovanju niskih doza sumpornog dioksida na sadnice smreke i bora« (autor L. Ryskova), objavljenih u br. 52, zatim o »općedruštvenim funkcijama šuma« (autor V. Krečmer) u br. 53. i o »fatorima, koji djeluju na napornost rada tehničko-gospodarskih djelatnosti radnika šumskih uprava« (autor Z. Blud´ovsky) u br. 54. slijedi poseban prikaz. Ing. Bernard Hruška telja i to je »divan kalendar korisnog i zabavnog za sve amatere zelenila i vrtlarstva ... koji vrvi — ako se tako može reći — od savjeta i recepata za vrtlarstvo provjerenih u praksi«. Lis, naime, i sam posjeduje vrt, pa »sve savjete i majstorije daje na osnovu vlastitih iskustava«, kaže u razgovoru, odnosno u ovom članku. »Ravnoteža u svijetu koji nas okružuje ugrožena je (mnogobrojnim napadima različite prirode. Stoga je svaki dužan čuvati (prirodu) ... ali stanovita zanimanja svojim radom neposredno su vezana za okoliš« kaže se u uvodu trećeg članka. U članku se najprije prikazuje škola za obrazovanja pejzažista travnjaka, a zatim ukratko opisuju zanimanja, koja su neposredno vezana s prirodom. Škola o kojoj je riječ privatna je, ali pod nadzorom Ministarstva poljoprivrede, a smještena je u jednom starom dvorcu s bogatim parkom i arboretumom pa učenici imaju mogućnost stale i neposredne praktičke nastave i rada (dakle nije kao kod nas u Vinici podizana nova zgrada, nego je korištena postojeća). Škola je internat. skog tipa, a ima svega 95 učenika »iz različitih sredina, seoskih i gradskih, iz cijele Francuske«. — Kao zanimanja neposredno vezana s radom u prirodi nabrojena su: — vrtlari (hortikuilituroi) i pejzažiste, — šumarski radnici (inženjeri, viši tehničari, tehničari i radnici), — lovočuvari i čuvari ribolova, — poljoprivrednici (ratari, stočari — pastiri, pčelari, ribari), (Nastavak na str. 179) |