DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 81 <-- 81 --> PDF |
nosno geografska područja hercinske i karpatske smreke u arealu evropske gorske smreke. Sortimenat je bio dodopunjen manjim brojem provenijencija iz sjevernog područja areala alpske smreke i iz južnog ruba areala sjeverne smreke. Optimum areala smreke s gledišta visokoproduktivnih (resp. podvrsta, ekotipova) leži u hercinsko-karpatskom području i posebno njezinom istočnom dijelu. Detaljne analize donose zanimljive rezultate ne samo s gledišta šumarskog istraživanja, nego i za praksu šumskog gospodarstva. Šindelar, J.: Prvi rezultati istraživanja provenijencija crnog bora u području djelovanja industrijskim exhalata. Sa svrhom dobivanja informacija o po godnim provenijencijama crnog bora za područja djelovanja eskhalata osnovana je 1971. godine dvostruka serija istraživačkih ploha provenijencija, na kojima je istraživano 9 raznih djelomičnih populacija iz Francuske, Jugoslavije, Bugarske, Grčke i ČS´SR. Prvo vrednovanje izvršeno je u godini 1974, kad su kulture postigle starost 7 godina. Bio je registriran mortalitet, zdravstveno stanje, visinski prirast i oblik (pravnost) stabalaca. Od istraživanih provenijencija na obje istraživačke plohe n a jb o 1 j e se pokazale jugoslavenske provenijencije. Slabim uzrastom i visokim mortalitetom označuje se provenijencija 7 — Kustendil (Bugarska) i 9 Les Barres (Francuska). Lokvenc, T.: Utjecaj polietilenskog pokrova na rast sadnica u omotima šumskih vrsta drveća Sadnice 7 vrsta šumskog drveća posađenih u tresetno — celulozne lončiće bile su jedan vegetacioni period uzgajane kakako pod etilenskim pokrovom, tako na slobodnoj gredici. Rezultati biometričkih analiza po dovršenju pokusa su pokazali, da je sredina pod pokrovom izrazito i dokazano djelovala samo na ukupnu proizvodnju nadzemne mase, posebno mase asimilacionih organa. Utjecaj na povećanje visinskog i debljinskog prirasta sadnica je bio neznatan i nedokazan. Nije se povećala stoga ni vrijednost sadnica ocjenivana prema ČSN 482211, ali dakako troškovi za ugzajanje pod pokrovom bili su veći. Iz informativnih rezultata zato izlazi da uzgajanje sadnica u tuljcima šumskih vrsta drveća za pošumljavanje pod polietilenskim pokrovom nije kod upotrebljene tehnologije ekonomično. Dušek, M.: Problematika uskladišicnja sadnica u klimatiziranim skladištima Rezultati pokusa sa skladištenjem biljaka i školovanih sadnica obične smreke i duglazije, i to kako u eksperimentalnom objektu tako i u klimatiziranom skladištu velikog kapaciteta, jednoznačno su pokazali, da za očuvanje kvalitete sadnica, a time i za osiguranje dobrog primanja, ima odlučujuće značenje pridržavanje optimalnih uslova tokom cijelog razdoblja uskladištavanja. To su pogodno vrijeme za vađenje i uskladištavanje sadnica; optimalna temperatura zraka i zračna vlažnost stvaranje i održavanje zračne vlažnosti ocjenjivanje fiziološke kvalitete uskladištenih biljaka i sadnica — izdržavanje sadnica u skladištima i zaštita protiv gljivičnih bolesti. Svest ka, M.: Prilog problematici upotrebe feromovih lovki za kontrolu smrekovog prelca U jugoistočnom dijelu češkomoravske visoravni bila je u razdoblju od 30. VII do 22. IX 1975. vrednovana pojava smrekovog prelca na površini od oko 500 ha i istodobno su bili rješavani neki metodički problemi kontrole pomoću ljepivih tabli sa sistetičkim feromonom Disparlure. Bilo je utvrđeno, da su za razdoblje latentnosti pogodnije table dimenzije 0,5 x 0,5 m, otvor usred daske (5x 5 cm) nije povećao učinak tabli a veći dio uhvaćenih leptira bio je na vjetrovitoj strani strani ljepljivih ploča. Do ljepljivih tabli smještenih izvan šume dolijetali su mužjaci smrekovog prelca samo iznimno* Šterba, S.: Malodrvnost, nagnut ost i zakrivljenost debla kod nekih topolovih kultivara. Kod 11 topolovih kultivara u starosti 13 godina bila su premjerena stabla na malodrvnost (šiljatost), nagnutost i zakrivljeni rast (smjer otklona). Mjerilo se metodom paralelne fotodendrometrije (premjeravanje dvaju snimaka istog debla, obavljenih letvom, iz raznih međusobno okomitih smjerova). Šiljatost debla bila je karakterizirana nepravim nizom likova s 1, 3, 5, i 7 m nadzemne visine; nagnutost debla bila je karakterizirana za te iste visine dužinom suprotnog kraka kuta nagnutosti i zakrivljeni rast uglom smjera. Rezultati mjerenja su pokazali, da su malodrvnost debla i nagnutost uslovljeni * O rezultatima istraživanja primjene feromona Dispalure kod nas vidi Šum. list br. 10—12/1977. (ur) 175 |