DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 8 <-- 8 --> PDF |
razvile su se, prema HORVATu (1941, 1974), različite sekundarne lokalno uvjetovane (paraklimaksne) zajednice. To su primjerice različite rudine i livade (Festucetum pungentis Horv., Laevi-Helianthemetum alpestris Horv., as Ranunculus thora-Astrantia major Horv., Agrostio-Potentilletum aureae Horv., Nardetum subalpinum Horv.), zajednice na točilima i rubovima snježanika (Drypetum linneanae Horv., Saxifragetum prenjae Horv., Salicetum retusae Horv.), fragmenti vegetacije stijena, visokih zeleni i dr. Na donju granicu klekovine bora krivulja nastavlja se niži pretplaninski potpojas. U dinarskom gorju fitocenološki ga karakterizira klimatogena zajednica pretplaninske šume bukve (Aceri-Fagetum ülyricum Horv., syn. Fagetum croticum subalpinum Horv.), a klimatološki, u sjevernom Velebitu, podaci met, stanice Vučjak. U njenom su okolišu, prema BERTOVIĆu (1975). osim pretplaninske šume bukve značajne klekovine bukve {Aceri-Fagetumülyricum fac. suffruticosum Horv.), različite šume smreke (Piceetum ülyricum subalpinum Horv., syn. Piceetum croaticum subalpinum Horv., Calamagrostio- Piceetum dinaricum Bert.), Salicetum grandifoliae Horv. i dr. I ovdje su se razvile, nakon potiskivanja šume, različite sekundarne fitocenoze: rudina oštre vlasulje, livade (Nardetum subalpinum Horv., Anthyllidetum alpestris Horv., Deschampsietum subalpinum Horv.) i omanje površine drugih lokalno uvjetovanih zajednica. NEKE KLIMATSKE ZNAČAJKE STANICA IZ POJEDINIH OPISANIH VEGETACIJSKIH PODRUČJA i Na osnovi raspoloživih meteoroloških podataka, iz 16-godišnjeg razdoblja motrenja (1955—1970.), može se o klimatskim prilikama okoliša Kredarice (planinski pojas), Bjelašnice (viši pretplaninski potpojas) i Vučjaka (niži pretplaninski potpojas) utvrditi slijedeće. Granične vrijednosti svih mjesečnih i sezonskih srednjaka temperature zraka, u pojedinim godinama motrenja, redovno su najviši na Vučnjaku, a najniži na Kredarici. Iznimku predstavljaju mjeseci siječanj i veljača, u kojim su baš samo te dvije granične vrijednosti niže na Vučjaku od onih na Bjelašnici. Godišnji su srednjaci temperature zraka najviši na Vučjaku (s graničnim vrijednostima od 2,6° do 4,3°C), na Bjelašnici iznose od 0,5 do 1,8 O, a najniži su na Kredarici (od —0,5» do —2,7» C). Zbog usporedbe i isticanja podudaranja navodimo, da se poprečne godišnje vrijednosti temperature zraka iz promatranog razdoblja (Tab. 2), na Vučjaku: 3,5° (3,8° C) Bjelašnici 1,2» (1,20 C) i Kredarici: —1,8« C) (—1,6« C) — ništa ili neznatno razlikuju od onih iz razdoblja 1931—1960. g., iznosi kojih su označeni u zaporkama. Najniže vrijednosti poprečne temperature zraka zabilježene su na sve tri stanice u veljači. No prema srednjaku za cijelo promatrano razdoblje proizlazi, da je na Vučjaku (—4,7» C) i Bjelašnici (—7,0°C) najhladniji mjesec siječanj, a na Kredarici (—9,0° C) veljača. Najviše poprečne vrijednosti temperature zraka zabilježene su na sve tri stanice u kolovozu. Prema srednjaku za cijeli period proizlazi, da je na Vučjaku (12,2° C) i Kredarici (5,7n C) najtopliji mjesec srpanj, a na Bjelašnici (9,8° C) kolovoz (Tab. 3). 102 |