DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 78 <-- 78 --> PDF |
kruga prirodno se pomladila smreka, jela, bor i ariš, umjetno sađeno je sjeme hrasta i bukve. Iz vrednovanja pokusa je proizašlo, da je sve gore navedene vrste drva (osim jele) moguće umjetno usp´ešno obnavljati na čistim sječinama širine 20 — 80 m, a jelu na čistim sječinama širine 20 — 40 m. Lok vene, T.: Utjecaj sredine na rast sadnica šumskog drveća u omotima U okviru istraživanja mogućnosti primjene metode Paperpots (uzgajanje sadnica u papirnim tuljcima) praćen je utjecaj sredine na rast jednogodišnjih sadnica smreke, bora, duglazije i ariša. Sadnice su uzgajane u ćelijama ispunjenim tresetnim substratom smještenim u polietilenskom stakleniku i na vanjskoj gredici. Rast sadnica je pokazao izraziti periodicitet. Razlike u toku krivulja rasta bile su jače utjecane od sredine nego od vrste drveća. Izrazito različit od ostalih bio je tok visinskog rasta ariša. Upadljivo je bilo povećano stvaranje postranih izbo jaka (naročito kod bora). Uzgojem u stakleniku povećala se proizvodnja organske mase kod sadnica duglazije za 175%, smreke za 47% bora za 45% a kod ariša samo za 1%. Valkovä, O.: Rezultati studija utjecaja nekojih herbicida na otporne korove U uslovima šumskih rasadnika bio je izučavan utjecaj herbicida Aminotriazol (50% amitrol), Arboricid EC-50 (50% 2, 4, 5-T), Dikotex 40 = Aminex (35% MCPA), Dowpon G (7,5% dalapon), Karmax (80% diurona) Kerb 50 W (50% propyzamid), SYS 67 B (80% 2,4 -DB) na otporne korove. Najbolje se pokazao Aminotriazol protiv Rorippa silvestris, Cirsium arvense i Elytrigia repens. 100% učinak je imala kombinacija amitrola s dalaponom. Aminex je imao specifičan učinak na Rorippa silvestris. Arboricid EC-50 je uništavao Rorippa silvestris i Cirsium arvense. Kerb 50 W P je uništavao ne samo travne vrste, nego i Rorippa silvestris i Sagina proeumbens. Najpogodnije aplikacija je bila na prazne table u godini prethodnoj sjetvi ili školovanju. Tichy, V.: Miševi u šumskim sastojinama i zaštita protiv njih Štete učinjene od voluharice u šumskim sastojinama imaju u posljednjim godinama tendenciju porasta. Provedeno je određivanje brojnosti i sastava po vrstama mišjih glodavaca u oštećenim sastojinama i praćena je oscilacija dominantnih vrsta u toku godine. Pokazalo se, da do ozbiljnog oštećivanja šumskih kultura dolazi kod mnogo niže brojnosti voluharica nego kod poljskih kultura. Vrednovan je za čs šumsko gospodarstvo novi ozbiljan štetnik voluharica Mierotus agrestis, koji postaje ozbiljna zapreka obnove, utjecajem ekshalacija uništenih sastojina Krušnih gora. Bilo je testirano 12 čs. i inozemnih redenticida u napadnutim sastojinama, od kojih pak ni jedan ne djeluje univerzalno na sve vrste glodavaca. P o 1 e n o, Z.: Srednje sastojinske veličine kod retrospektivnog istraživanja Kod restrospektivne biometričke metode nije moguće zanemarivati stvarnost, da bi zbog pretežno visinskog izlučivanja stabala današnje srednje stablo bilo i u nižoj starosti vladajućim stablom. Zato je bio (uz predpostavku normalne razdiobe taksacionih veličina u sastojinama) teoretski istražen odnos relativnih gornjih veličina prema srednjoj vrijednosti i obratno. Sastavljena je tabela ovih odnosa za razne relativne brojeve gornjih stabala. Navedeni odnosi bili su upotrijebljeni kao osnova rektifikacije retrospektivnom metodom određenih »srednjih« veličina. Naveden je primjer praktičnog provođenja rektifikacije i grafički i numerički vrednovani njezini rezultati. Chroust, L.: Visinski razvoj i rast mladih borovih sastojina, na koje nije djelovano uzgojem Istraživanje utjecaja uzgojnih sječa na mlade borove sastojine u području tynistskih borova polazi od analize prizemnog razvoja mladiika, šibljaka i letvenjaka. 20 godina praćen visinski razvoj i rast, promjene visinske strukture, premještanje stabala u razredima stabala i prirođena diferencijacija su omogućili dobiti sastav modela rasta i standard upoređivanja za dugoročni proredni pokus. Rezultati su navedeni pretežno u zornom grafičkom obliku. Prudič, Z.: Uz metodiku određivanja trajnosti prinosa U radu je problematika podijeljena na dva dijela: 1. studij odnosa između uslova stanišne sredine i sastojinske strukture, 2. istraživanje promjena produkcije u ovisnosti na generaciju posađene vrste drva. Za ocjenjivanje same trajnosti produkcije preporuča se upotre |