DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 77 <-- 77 --> PDF |
U vrijeme zimovanja vrsta Turdus iliacus i T. philomelos 1972., 1973. i 1974. god. proučavana je njihova parazitiranost od nekih formi nematoda iz nadfamilije Filarioidea. Paraziti su identificirani pomoću krvnih razmaza velikog broja primjeraka. Ustanovljene su slijedeće vrste: Splendidofilaria böhmi. S. mavis, Cardiofilaria inornata, Chandherella hispanica i Eufilaria delicata. Dani su postoci o učestalosti tih nematoda za svaku ptičju vrstu i o infekciji u svakoj sezoni skupljanja uzoraka. RADOVI INSTITUTA ZA ŠUMARSKA I LOVNA ISTRAŽIVANJA Jilovište — Strnady, god. 1978. i 1979. Broj: 52—1978 Loch man, V.: Promjene sadržaja otopljenih tvari u oborinskoj i izvornoj vodi u odnosu na razne uzgojne zahvate u smrekovoj sastojini Istraživanje se ostvarilo na 4 djelomične istraživačke površine eksperimentalnog porječja Pekelsky potok u perimetru vodne ustave Želivka, koja obskrbljuje Prag pitkom vodom. Navedeni su podatci o kemijskom sastavu oborinske i gravitacione vode. Maksimalni sadržaj humusnih stvari je bio na pr. utvrđen nakon čiste sječe u prvoj godini nakon sječe. Smanjenje sadržaja raznih tvari nije isto. Voda iz lizimetra ispod horizonta tla a u dubini od 35 cm ne sadrži obojene humusne tvari. Natrij je pokazivao smanjivanje na svim površinama. Analizirani su protjecajni kemijski procesi. Studija vrednuje rezultate dobivene u razdoblju 1973 — 1975. Machaniček, J. i P r u d i č, Z.: Rast i nroizvodnja biomase desetgodišnjih križanaca ariša. Za vredovanje 10 godišnjih križanaca ariša na pokusnoj plohi u H. Lhoti bilo je načinjeno prema porijeklu roditeljskih partnera 5 skupina: križanci nastali samooprašivanjem, križanci iz istog uzgojnog područja i raznih krajeva, križanci iz različitih uzgojnih područja i križanci između vrsta. Vrednovanjem rasta i proizvodnje biomase bilo je utvrđeno, da O r t e a, J. A., U r g o r r i, V.: Rod Doto (Oken, 1815) na sjeveru i sjeveroistoku Španjolske. Obrađuje se deset evropskih vrsta roda Doto (puževi iz reda Opistobranchiata). Od toga su tri nove vrste (D, lenchi, D. obliqua i D. verdicioi) i pet vrsta koje se po prvi puta spominju za iberijske vode. Na kra;u sveska nalazi se program istraživanja o uređivanju i kontroli zapaljivog materijala u šumi radi spriječavanja požara. I. Mikloš međuvrsni križanci pokazuju viši heterozni efekat kako u visini i promjeru tako i u ukupnoj biomasi, nego križanci unutar vrsta. Öd križanaca unutar vrsta bili su najbolji križanci iz različitih uzgojnih područja. Kohou.t, R.: Radioaktivnost sredine na nekojim češkim lokalitetima. Praćeni lokaliteti pokazuju do sada određenu ß-aktivnost i kontaminaciju radionuklida iz tla i zraka i prirođenim niihovim opadanjem tako, da se nivo ovih radionuklida u šumskoj sredini za sada održava na konstantnoj (ili kolebljivoj) visini i u odnosu je prema položaju lokaliteta i frekvenciji kišnih oborina. Najviše vrijednosti 0-aktivnosti i sadržaja 90 Sr su bile utvrđene u vegetaciji u najhumidnijem dijelu Šumave i na Šerlichu, najniže u niže položenim dijelovima srednje i južne Češke. Kao biološki indikatori kontaminacije sredine bile su ponovno utvrđene mahovine, isto tako se perspektivnom čini indikacija pomoću godova. Perina, V.: Utjecaj veličine sječine na rast kultura raznih vrsta drveća u stanišnim uslovima hrasta i bukve. Eksperiment vrednuje rezultate rasta kultura kroz 17 godina od njihovog osnutka na čistim sječinama u prugama širine 20 m, 40 m i 80 m u dužini 200 m i rasta u sječama u obliku krugova (20 m). Na čistim sječinama bile su posađene sadnice smreke (Picea excelsa Link), jele (Abies alba Mill), bora (Pinus silvestris L.), duglazije (Pseudotsuga taxifolia Britt.) ariša (Larix decidua Mill.), hrasta kitnjaka (Quercus petraea Lieb.) i bukve (Fagus silvatica L.). Na sječinama oblika 171 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 78 <-- 78 --> PDF |
kruga prirodno se pomladila smreka, jela, bor i ariš, umjetno sađeno je sjeme hrasta i bukve. Iz vrednovanja pokusa je proizašlo, da je sve gore navedene vrste drva (osim jele) moguće umjetno usp´ešno obnavljati na čistim sječinama širine 20 — 80 m, a jelu na čistim sječinama širine 20 — 40 m. Lok vene, T.: Utjecaj sredine na rast sadnica šumskog drveća u omotima U okviru istraživanja mogućnosti primjene metode Paperpots (uzgajanje sadnica u papirnim tuljcima) praćen je utjecaj sredine na rast jednogodišnjih sadnica smreke, bora, duglazije i ariša. Sadnice su uzgajane u ćelijama ispunjenim tresetnim substratom smještenim u polietilenskom stakleniku i na vanjskoj gredici. Rast sadnica je pokazao izraziti periodicitet. Razlike u toku krivulja rasta bile su jače utjecane od sredine nego od vrste drveća. Izrazito različit od ostalih bio je tok visinskog rasta ariša. Upadljivo je bilo povećano stvaranje postranih izbo jaka (naročito kod bora). Uzgojem u stakleniku povećala se proizvodnja organske mase kod sadnica duglazije za 175%, smreke za 47% bora za 45% a kod ariša samo za 1%. Valkovä, O.: Rezultati studija utjecaja nekojih herbicida na otporne korove U uslovima šumskih rasadnika bio je izučavan utjecaj herbicida Aminotriazol (50% amitrol), Arboricid EC-50 (50% 2, 4, 5-T), Dikotex 40 = Aminex (35% MCPA), Dowpon G (7,5% dalapon), Karmax (80% diurona) Kerb 50 W (50% propyzamid), SYS 67 B (80% 2,4 -DB) na otporne korove. Najbolje se pokazao Aminotriazol protiv Rorippa silvestris, Cirsium arvense i Elytrigia repens. 100% učinak je imala kombinacija amitrola s dalaponom. Aminex je imao specifičan učinak na Rorippa silvestris. Arboricid EC-50 je uništavao Rorippa silvestris i Cirsium arvense. Kerb 50 W P je uništavao ne samo travne vrste, nego i Rorippa silvestris i Sagina proeumbens. Najpogodnije aplikacija je bila na prazne table u godini prethodnoj sjetvi ili školovanju. Tichy, V.: Miševi u šumskim sastojinama i zaštita protiv njih Štete učinjene od voluharice u šumskim sastojinama imaju u posljednjim godinama tendenciju porasta. Provedeno je određivanje brojnosti i sastava po vrstama mišjih glodavaca u oštećenim sastojinama i praćena je oscilacija dominantnih vrsta u toku godine. Pokazalo se, da do ozbiljnog oštećivanja šumskih kultura dolazi kod mnogo niže brojnosti voluharica nego kod poljskih kultura. Vrednovan je za čs šumsko gospodarstvo novi ozbiljan štetnik voluharica Mierotus agrestis, koji postaje ozbiljna zapreka obnove, utjecajem ekshalacija uništenih sastojina Krušnih gora. Bilo je testirano 12 čs. i inozemnih redenticida u napadnutim sastojinama, od kojih pak ni jedan ne djeluje univerzalno na sve vrste glodavaca. P o 1 e n o, Z.: Srednje sastojinske veličine kod retrospektivnog istraživanja Kod restrospektivne biometričke metode nije moguće zanemarivati stvarnost, da bi zbog pretežno visinskog izlučivanja stabala današnje srednje stablo bilo i u nižoj starosti vladajućim stablom. Zato je bio (uz predpostavku normalne razdiobe taksacionih veličina u sastojinama) teoretski istražen odnos relativnih gornjih veličina prema srednjoj vrijednosti i obratno. Sastavljena je tabela ovih odnosa za razne relativne brojeve gornjih stabala. Navedeni odnosi bili su upotrijebljeni kao osnova rektifikacije retrospektivnom metodom određenih »srednjih« veličina. Naveden je primjer praktičnog provođenja rektifikacije i grafički i numerički vrednovani njezini rezultati. Chroust, L.: Visinski razvoj i rast mladih borovih sastojina, na koje nije djelovano uzgojem Istraživanje utjecaja uzgojnih sječa na mlade borove sastojine u području tynistskih borova polazi od analize prizemnog razvoja mladiika, šibljaka i letvenjaka. 20 godina praćen visinski razvoj i rast, promjene visinske strukture, premještanje stabala u razredima stabala i prirođena diferencijacija su omogućili dobiti sastav modela rasta i standard upoređivanja za dugoročni proredni pokus. Rezultati su navedeni pretežno u zornom grafičkom obliku. Prudič, Z.: Uz metodiku određivanja trajnosti prinosa U radu je problematika podijeljena na dva dijela: 1. studij odnosa između uslova stanišne sredine i sastojinske strukture, 2. istraživanje promjena produkcije u ovisnosti na generaciju posađene vrste drva. Za ocjenjivanje same trajnosti produkcije preporuča se upotre |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 79 <-- 79 --> PDF |
biti debljinu dominantnog stabla (prosjek od 10% najjačih stabala) slijedećih generacija. Pomoću analize izvrtalka stabala izvode se debljine dominantnih stabala studiranih generacija i njihova razlika se ocjenjuje pomoću Studentovog -testa. Upotreba predložene metodike je dokumentirana na materijalu iz smreko-bukovog vegetacionog stupnja. Broj: 53 — 1978 ftehäk, L.: Činioci i načini povećavanja proizvodnje drva Izvještaj koordinatora zadatka br. C-19-331-013 državnog plana razvoja znanosti i tehnike sadrži rezultate rješavanja za razdoblje 1971 — 1975. deset podzadataka i 73 djelomična zadatka, koji se bave pitanjima proizvodne ekologije, oplemenjivanja i introdukcije, sjemenarstva, rasadničarstva, osnivanja šumskih kultura, uzgoja sastojina, gnojenja odraslih sastojina smreke i bora, oplodnih sječa i zaštite protiv činilaca, koji negativno djeluju na proizvodnju šuma. Opisuie napredovanje radova i postignute parametre( uključiv rezultate realizacije, koje Ministarstvo šumskog i vodnog gospodarstva ČSR i SSR preuzimaju u svrhu masovne primjene u pogonskoj praksi) i upoređuje metodičke postupke i postignute rezultate sa sadanjom svjetskom razinom. Potanko vrednuju doprinos istraživanja u razrješavanju zadanih zadataka za šumarsku praksu i za daljnji razvoj znanosti u nadležnoj struci. Š i n d e 1 ä F, J.: Oplemenjivanje i introdukcije šumskog drveća u pretogodištu 1971 — 1975 Problematika genetike, oplemenjiva nja i introdukcije šumskih vrsta drveća u Institutu za šumarska i lovna istra živanja Jilovište — Strnadv rješavala se u držanovm planu istraživanja u okviru glavnog zadatka C-15-331-01302 »Istraži vanje povećavanja proizvodnje drva o plemenjivanjem i introdukcijom šum skih vrsta drveća«. Devet djelomičnih zadataka koji su bili sadržani uglavnom zadatku su se bavili problematikom smreke, običnog bora ariša te dugla zije, borovca i breze. Rezultati istraži vanja sabrani su u 20 zaključnih i dje lomično zaključnih izvještaja, znanstve nih obavijesti i u 37 publiciranih rado va. Jindra, J.: Rezultati istraživanja tehnologije proizvodnje drva u sastojinama četinača To je šumar glavnih rezultata rješavanja zadatka državnog plana razvoja znanosti i tehnike br. C-16-331-014. »Tehnologija proizvodnje drva u sastojinama četinjača« za razdoblje 1971—1975: Nove tehnologije za sječu glavnog prihoda i proreda temelje se prije svega na usavršavanju organizacije rada djelomičnih proizvodnih operacija, spajanju proizvodnih operacija u tekući ciklus i razvoju novih postrojenja i strojeva za poslove eksploatacije u sastojim, opremanje univerzalnih traktora točkaša za privlačenje drva, upotreba specijalnih šumskih traktora i izrađene podloge za razvoj strojeva za kresanje grana OS-LKT 80 i OS-16, tehnologija izgradnje i održavanja jednostavnih načina učvršćivanja šumskih cesta metodom zbijanja. Materna, J.: Šumsko gospodarstvo i poljoprivreda u područjima zahvaćenim imisijama Izvještaj koordinatora o rješavanju istoimenog zadatka državnog plana razvoja znanosti i tehnike za godinu 1971 —1975. Sa šumarskog gledišta ima značenje razrješavanje problema razgraničenja područja utjecanih i područja u groženih izgradnjom novih izvora imisija, izrađivanje sistema preventivnih mjera za sniženje gubitaka od imisija, određivanje ciljeva obnove u zadimljenim područjima, vredovanje proizvodnih gubitaka i kompleksno ekonomsko vrednovanje šteta uzrokovanih imisijama, dalje radioekološko istraživanje šumskih vrsta drva, rekonstrukcija sastoiina Krušnim gorama i utjecaj onečišćavanja zraka na šumske sastojine u interesnom području Sokolovskog bazena. Liska, M. : Istraživanje lovstva u CSSR u razdoblju 1971—1975. Izvještaj koordinatora o rješavanju zadatka »biologija uzgoja i bolesti divljači i zaštita protiv šteta učinjenih divljači« državnog plana razvoja znanosti i tehnike za razdoblje 1971 — 1975. Šest glavnih zadataka (s ukupno 37 djelomičnih zadataka) bavilo se biologijom i uzgojem divljači mjerama usmjerenim na poboljšanje uzgoja nekojih vrsta papkarske divljači, istraživanje utjecaja vegetativnih vanjskih faktora na divljač, 173 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 80 <-- 80 --> PDF |
mogućnostima i ekonomskim aspektima zaštite protiv šteta učinjenih divljači i razvojem i perspektivama razvijanja lovstva u ĆSSR. N o v ot n Y, M.: Šumarsko ekonomsko istraživanje u petoj petoljetci U članku su sabrani i kratko vrednovani rezutlati, koji su bili postignuti pri rješavanju kompleksnog zadatka R-I »Ekonomska pitanja šumskog gospodarstva « u razdoblju 1971—1975. Cijela problematika zadatka bila je podijeljena na 5 područja i 28 djelomičnih i zaključnih izvještaja. U članku su dalje opisani principi koordinacije istraživačkih radova. Sami rezultati rješavanja su vrednovani s gledišta planiranih ciljeva zadatka, međunarodne razine ekonomskog istraživanja evropskih zemalja SEV-a i ekonomske efektivnosti. U cjelini je zadatak vrednovan pozitivno. Perina, V.: Istraživanje načina gospodarenja prema prirodnim uslovima i namjenskom usmjeravanju šuma Izvještaj koordinatora o rješavanju istoimenog zadatka državnog plana razvoja i znanosti i tehnike za razdoblje 1971—1975. Cilj rješavanja zadatka bio je utvrditi načine gospodarenja za gospodarski važne praktične ocjeline odabranih klimatsko-vegetacionih stupnjeva, dalje za namjenske šume vodnogospodarskog i rekreacionog karaktera i za šume u područjima industrijskih imisija. Raščlanjivanje zadatka, kratka karakteristika rezultata rješavanja dvaju podzadataka i 7 djelomičnih zadataka. Broj: 54—1979 F i š e r, Z. i Han uš, V.: Rezultati kranioloških mjerenja običnog srnjaka Na ocjenjivačkim pregledima trofeja okruga Klatovy i Domažlice i na zemaljskoj izložbi trofeja u Češkim Budjelovicama u 1976. godini premjereno je 766 lubanja srnjaka prema 16 glavnih dimenzija lubanje. U pojedinim starosnim stupnjevima su bile izračunate prosječne vrijednosti i intenzitet rasta znakova Glavne dimenzije lubanja rastu najbrže do 3 godine, poslije se rast usporava i u osnovi završava u 7 godini starosti srnjaka. Tabele i grafovi daju pregled o toku rasta pojedinih znakova. Rožišta srnjaka, kojih su trofeje bile na zemaljskoj izložbi u Češkim Budje jovicama, ocjenjene medaljama dostigla su već u trogodišnjih srnjaka promjer 22,5 mm, što je za 5,6 mm više nego jednako starih srnjaka druge zbirke. Prosječna širina rožišta ipak se kod srnjaka povećava sve do 10 godina starosti, što je moguće uzgajateljski iskoristiti kod kapitalnih zrelih srnjaka. C halu pa, V.: Utjecaj unutarnjih i vanjskih faktora na kambijalnu aktivnost šumskih vrsta drveća Ustanovljivan je bio odnos između početka kambijalne djelatnosti i stvaranja listova, utjecaj odstranjivanja pupova i listova na kambijalnu djelatnost i kambijalna aktivnost kod vrsta drva, koje rastu na raznim nadmorskim visinama i utjecanje vremenskih utjecaja na njih. Kod kružnoporoznih vrsta drveća u proljeće je dosta znatan dio goda bio ostvaren iz rezervnih tvari. Stvaranje godova bilo je usko ovisno o asimilacionoj djelatnosti listova. Kod vrsta drveća, koje rastu u gorskom području bila je utvrđena u prvoj polovici dobi rasta tijesna korelacija između pada i porasta dnevne topline i pada i porasta debljinskog prirasta. P r u d i č, Z. i Š t e r b a, S.: Fenološka promatranja topola i njihova varijabilnost Rad sadrži rezultate promatranja pupanja i otpadanja listova na 960 stabala 13-godišnjih topala — P. serodina, P. brabantica i P. robusta. Pokazalo se, da promatrane fonološke pojave imaju karakter biometričkih oznaka s normalnom podjelom često s pozitivnom ili negativnom asimetrijom. Iz analize se pokazalo, da pupanje u donjim dijelovima krošanja zakašnjava, ali opadanje listova se ubrzava. Zakašnjenje pupanja je bilo u granicama 1—10 dana, ubrzanje opadanja listova 1 do 4 tjedna. Najvažniji rezultati su navedeni u 11 tabela i predočeni na 4 grafa. V i n š, B. i Van cura, K.: Međunarodni pokus s provencijencijama smreke Prvo vrednovanje paralelne pokusne plohe s 49 odabranih provenijencija smreke u šumskoj upravi Stara Obora. Pokusna ploha osnovana je 1968. godine. Izbor iz ukupnog broja cea 1300 provenijencija, koje su bile pripremljene za osnivanje međunarodnog inventarizacionog pokusa JUFRO 1964/68, usredotočio se na glavna područja rasta od |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 81 <-- 81 --> PDF |
nosno geografska područja hercinske i karpatske smreke u arealu evropske gorske smreke. Sortimenat je bio dodopunjen manjim brojem provenijencija iz sjevernog područja areala alpske smreke i iz južnog ruba areala sjeverne smreke. Optimum areala smreke s gledišta visokoproduktivnih (resp. podvrsta, ekotipova) leži u hercinsko-karpatskom području i posebno njezinom istočnom dijelu. Detaljne analize donose zanimljive rezultate ne samo s gledišta šumarskog istraživanja, nego i za praksu šumskog gospodarstva. Šindelar, J.: Prvi rezultati istraživanja provenijencija crnog bora u području djelovanja industrijskim exhalata. Sa svrhom dobivanja informacija o po godnim provenijencijama crnog bora za područja djelovanja eskhalata osnovana je 1971. godine dvostruka serija istraživačkih ploha provenijencija, na kojima je istraživano 9 raznih djelomičnih populacija iz Francuske, Jugoslavije, Bugarske, Grčke i ČS´SR. Prvo vrednovanje izvršeno je u godini 1974, kad su kulture postigle starost 7 godina. Bio je registriran mortalitet, zdravstveno stanje, visinski prirast i oblik (pravnost) stabalaca. Od istraživanih provenijencija na obje istraživačke plohe n a jb o 1 j e se pokazale jugoslavenske provenijencije. Slabim uzrastom i visokim mortalitetom označuje se provenijencija 7 — Kustendil (Bugarska) i 9 Les Barres (Francuska). Lokvenc, T.: Utjecaj polietilenskog pokrova na rast sadnica u omotima šumskih vrsta drveća Sadnice 7 vrsta šumskog drveća posađenih u tresetno — celulozne lončiće bile su jedan vegetacioni period uzgajane kakako pod etilenskim pokrovom, tako na slobodnoj gredici. Rezultati biometričkih analiza po dovršenju pokusa su pokazali, da je sredina pod pokrovom izrazito i dokazano djelovala samo na ukupnu proizvodnju nadzemne mase, posebno mase asimilacionih organa. Utjecaj na povećanje visinskog i debljinskog prirasta sadnica je bio neznatan i nedokazan. Nije se povećala stoga ni vrijednost sadnica ocjenivana prema ČSN 482211, ali dakako troškovi za ugzajanje pod pokrovom bili su veći. Iz informativnih rezultata zato izlazi da uzgajanje sadnica u tuljcima šumskih vrsta drveća za pošumljavanje pod polietilenskim pokrovom nije kod upotrebljene tehnologije ekonomično. Dušek, M.: Problematika uskladišicnja sadnica u klimatiziranim skladištima Rezultati pokusa sa skladištenjem biljaka i školovanih sadnica obične smreke i duglazije, i to kako u eksperimentalnom objektu tako i u klimatiziranom skladištu velikog kapaciteta, jednoznačno su pokazali, da za očuvanje kvalitete sadnica, a time i za osiguranje dobrog primanja, ima odlučujuće značenje pridržavanje optimalnih uslova tokom cijelog razdoblja uskladištavanja. To su pogodno vrijeme za vađenje i uskladištavanje sadnica; optimalna temperatura zraka i zračna vlažnost stvaranje i održavanje zračne vlažnosti ocjenjivanje fiziološke kvalitete uskladištenih biljaka i sadnica — izdržavanje sadnica u skladištima i zaštita protiv gljivičnih bolesti. Svest ka, M.: Prilog problematici upotrebe feromovih lovki za kontrolu smrekovog prelca U jugoistočnom dijelu češkomoravske visoravni bila je u razdoblju od 30. VII do 22. IX 1975. vrednovana pojava smrekovog prelca na površini od oko 500 ha i istodobno su bili rješavani neki metodički problemi kontrole pomoću ljepivih tabli sa sistetičkim feromonom Disparlure. Bilo je utvrđeno, da su za razdoblje latentnosti pogodnije table dimenzije 0,5 x 0,5 m, otvor usred daske (5x 5 cm) nije povećao učinak tabli a veći dio uhvaćenih leptira bio je na vjetrovitoj strani strani ljepljivih ploča. Do ljepljivih tabli smještenih izvan šume dolijetali su mužjaci smrekovog prelca samo iznimno* Šterba, S.: Malodrvnost, nagnut ost i zakrivljenost debla kod nekih topolovih kultivara. Kod 11 topolovih kultivara u starosti 13 godina bila su premjerena stabla na malodrvnost (šiljatost), nagnutost i zakrivljeni rast (smjer otklona). Mjerilo se metodom paralelne fotodendrometrije (premjeravanje dvaju snimaka istog debla, obavljenih letvom, iz raznih međusobno okomitih smjerova). Šiljatost debla bila je karakterizirana nepravim nizom likova s 1, 3, 5, i 7 m nadzemne visine; nagnutost debla bila je karakterizirana za te iste visine dužinom suprotnog kraka kuta nagnutosti i zakrivljeni rast uglom smjera. Rezultati mjerenja su pokazali, da su malodrvnost debla i nagnutost uslovljeni * O rezultatima istraživanja primjene feromona Dispalure kod nas vidi Šum. list br. 10—12/1977. (ur) 175 |