DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 76 <-- 76 --> PDF |
STRANA STRUČNA LITERATURA BOLETIN DE LA CENTRAL DE ECOLOGIA, br. 14, Madrid 1978. donosi: Vega Hidalgo, J. A.: Kontrolirana primjena požara u biljnim zajednicama Galicije. Na nekoliko primjera prikazan je karakter požara kao osnovnog faktora za neke prirodne ekosisteme i njegov utjecaj na vegetaciju. Nakon razmatranja o požaru i vegetaciji sjeverozapadne Španjolske diskutira se o mogućnosti primjene kontroliranog požara zapaljivih tvari u Galiciji, u skladu s karakteristikama njenih prirodnih biljnih zajednica, koje čine grmlje i umjetne šumske sastojine. Zatim autor iznosi prve rezultate svojih pokusa s kontroliranim požarima na na površinama s Ulexom i u sastojini eukaliptusa (Eucalyptus globulus) s primorskim borom (Pinus pinaster), koji su reducirali lako zapaljivi materijal i tako smanjili opasnost od požara. Alonso, C; Morey. M.: Rasprostranjenost vegetacije u odnosu na gradijente zamočvarivanja i saliniteta u slanim lagunama Villafäfile (Zamora). Proučavana je vegetacija dviju slanih laguna u Villafäfili (Zamora, Španjolska), koja je periodički izložena poplavama (zimi) i suši (ljeti) na temelju uzoraka duž gradijenata zamočvarivanja, da bi se dobila relativna učestalost svake biljne vrste. Pomoću faktorijalne analize glavnih komponenata analizirani su numerički podaci 158 uzoraka iz 9 transekata za 56 vrsta, neovisno za dva najveća bazena sistema. Sličnost dobivenih rezultata za svaki bazen pokazuje, da je najvažniji ambijentalni faktor koji određuje rasprostranjenost biljnih vrsta razina vode a zatim salinitet. Utvrđeno je pet dobro diferenciranih tipova zajednica. Bermudez — Canete, C: Proučavanje taloga polena u medu iz Alcarrije. Proučavano je dvanaest uzoraka meda iz Alcarrije (Guadalajara) analizom taloga polena metodama koje je odredila Međunarodna komisija za botaničku pčelarstvo (ICBB). Svrha je istraživanja bila upoznavanje važnosti produkcije meda u zajednicama grmlja, koje pripadaju razredu Ononido-Rosmarinetea Br. BI. 1947, gdje su se nalazile promatrane košnice. U tom su se pogledu pokazale posebno važnije familije Fabaceae, Labiatae, Compositae, Cistaceae i Rosa- Andreu Jutglas, C; Pasqual Torramade, J.: Obavijest o katalogiziranim i zaštićenim vrstama gmazova na teritoriju Španjolske. Glavna je svrha ovog rada da se iznesu osnovni i neophodni podaci za razlikovanje i pravilnu klasifikaciju triju vrsta katalogiziranih i zaštićenih gmazova. Autor se nada da će objavljivanje te obavijesti omogućiti osoblju zaduženom za zaštitu čuvarima i lugarima da saznaju nešto više o spomenutim vrstama, kako bi se poboljšala njihova zaštita zbog važnosti za znanost i zbog opasnosti od potpunog izumiranja. P a 1 a c i o s, F.; Ibänez, C; E s c udero, J.: Neki podaci o ishrani iberske divokoze (Capra pvrenaica Schinz, 1838) i bilješke o fauni na Sierra de Montenegreto (larragona). U preliminarnoj formi istraživana je ishrana divokoze u planinama Montenegreto (Tarragona), El Pozo i Segura (Jaen) i Alcaraz (Albacete). Po učestalosti u ishrani najvažnije su biljke: Quercus ilex, Q. faginea, Hedera helix, Olea europaea, Rubia tinctorea, Pistacia terebinthus i Phillyrea angustifolia. U pogledu biomase ističu se po važnosti slijedeće vrste: Quercus ilex, Olea europaea, Hedera helix, Quercus faginae, Juniperus communis, Rubia tinctorea, Phillyrea angustifolja, Pistacia terebinthus, Acer opalus, Genista patens, Pteridium aquilinum, cf. Berberis, Quercus coccifera, Crataegus monogyna, Euphorbia sp., Buxus sempervirens, Rhamnus alaternus, Phillyrea latifolia i Erica arborea. Uključena je i lista kralješnjaka skupljenih u planinskom lancu Montenegreto. Lopez — Caballero, E. J.: Slučaj parazitizma nekih formi iz nadfamilije Filarioidea (Nematoda, Sprirurina) u ptica roda Turdus. |