DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 76     <-- 76 -->        PDF

STRANA STRUČNA LITERATURA


BOLETIN DE LA CENTRAL DE ECOLOGIA,
br. 14, Madrid 1978. donosi:


Vega Hidalgo, J. A.: Kontrolirana
primjena požara u biljnim zajednicama
Galicije.


Na nekoliko primjera prikazan je karakter
požara kao osnovnog faktora za
neke prirodne ekosisteme i njegov utjecaj
na vegetaciju. Nakon razmatranja o
požaru i vegetaciji sjeverozapadne Španjolske
diskutira se o mogućnosti primjene
kontroliranog požara zapaljivih
tvari u Galiciji, u skladu s karakteristikama
njenih prirodnih biljnih zajednica,
koje čine grmlje i umjetne šumske sastojine.
Zatim autor iznosi prve rezultate
svojih pokusa s kontroliranim požarima
na na površinama s Ulexom i u sastojini
eukaliptusa (Eucalyptus globulus) s primorskim
borom (Pinus pinaster), koji su
reducirali lako zapaljivi materijal i tako
smanjili opasnost od požara.


Alonso, C; Morey. M.: Rasprostranjenost
vegetacije u odnosu na gradijente
zamočvarivanja i saliniteta u slanim
lagunama Villafäfile (Zamora).


Proučavana je vegetacija dviju slanih
laguna u Villafäfili (Zamora, Španjolska),
koja je periodički izložena poplavama
(zimi) i suši (ljeti) na temelju uzoraka
duž gradijenata zamočvarivanja, da bi se
dobila relativna učestalost svake biljne
vrste. Pomoću faktorijalne analize glavnih
komponenata analizirani su numerički
podaci 158 uzoraka iz 9 transekata za
56 vrsta, neovisno za dva najveća bazena
sistema. Sličnost dobivenih rezultata za
svaki bazen pokazuje, da je najvažniji ambijentalni
faktor koji određuje rasprostranjenost
biljnih vrsta razina vode a
zatim salinitet. Utvrđeno je pet dobro
diferenciranih tipova zajednica.


Bermudez — Canete, C: Proučavanje
taloga polena u medu iz Alcarrije.


Proučavano je dvanaest uzoraka meda
iz Alcarrije (Guadalajara) analizom
taloga polena metodama koje je odredila
Međunarodna komisija za botaničku
pčelarstvo (ICBB). Svrha je istraživanja
bila upoznavanje važnosti produkcije
meda u zajednicama grmlja, koje


pripadaju razredu Ononido-Rosmarinetea
Br. BI. 1947, gdje su se nalazile promatrane
košnice. U tom su se pogledu pokazale
posebno važnije familije Fabaceae,
Labiatae, Compositae, Cistaceae i Rosa-


Andreu Jutglas, C; Pasqual
Torramade, J.: Obavijest o katalogiziranim
i zaštićenim vrstama gmazova na
teritoriju Španjolske.


Glavna je svrha ovog rada da se iznesu
osnovni i neophodni podaci za razlikovanje
i pravilnu klasifikaciju triju vrsta
katalogiziranih i zaštićenih gmazova.
Autor se nada da će objavljivanje te obavijesti
omogućiti osoblju zaduženom za
zaštitu čuvarima i lugarima da saznaju
nešto više o spomenutim vrstama, kako
bi se poboljšala njihova zaštita zbog važnosti
za znanost i zbog opasnosti od potpunog
izumiranja.


P a 1 a c i o s, F.; Ibänez, C; E s c udero,
J.: Neki podaci o ishrani iberske
divokoze (Capra pvrenaica Schinz, 1838)
i bilješke o fauni na Sierra de Montenegreto
(larragona).


U preliminarnoj formi istraživana je
ishrana divokoze u planinama Montenegreto
(Tarragona), El Pozo i Segura
(Jaen) i Alcaraz (Albacete). Po učestalosti
u ishrani najvažnije su biljke: Quercus
ilex, Q. faginea, Hedera helix, Olea europaea,
Rubia tinctorea, Pistacia terebinthus
i Phillyrea angustifolia. U pogledu
biomase ističu se po važnosti slijedeće
vrste:


Quercus ilex, Olea europaea, Hedera helix,
Quercus faginae, Juniperus communis,
Rubia tinctorea, Phillyrea angustifolja,
Pistacia terebinthus, Acer opalus, Genista
patens, Pteridium aquilinum, cf.
Berberis, Quercus coccifera, Crataegus
monogyna, Euphorbia sp., Buxus sempervirens,
Rhamnus alaternus, Phillyrea latifolia
i Erica arborea. Uključena je i lista
kralješnjaka skupljenih u planinskom
lancu Montenegreto.


Lopez — Caballero, E. J.: Slučaj
parazitizma nekih formi iz nadfamilije
Filarioidea (Nematoda, Sprirurina) u
ptica roda Turdus.