DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 72 <-- 72 --> PDF |
koloritu. Nastavljamo put prema rijeci Guadalquivir odakle započinje pokrajina Andaluzija. Cjelokupna predodžba o Španjolskoj nerazdvojno je povezana s ovom pokrajinom. Tko nije čuo za andaluzijskog »slavuja« nedaleko poznatog pjesnika Garci a Lorcu , kojega su fašisti mučki ubili u građanskom ratu? Lorca je iznad svega volio svoju Andaluziju, kojoj je posvetio s puno topline mnogo pjesama. Nepregledne površine maslinika više i ne izazivaju našu pažnju. Poznato je da se u Andaluziji najviše gaji maslina, a Španjolska je među prvima na svijetu u proizvodnji maslinova ulja (331.000 t godišnje). Po proizvodnji vina (26,000.000 hl godišnje) na 1,735.000 ha Španjolska zauzima treče mjesto u svijetu, a tako i po proizvodnji agruma. U Andaluziji vrlo dobro uspijeva i trava esparto. Približavamo se Co r do b i dolinom rijeke Guadalquivir. Zbog djelovanja erozije danas ova rijeka nije plovna, a i njezinih sedam rukavaca je zatrpano, pa su zbog nedostatka vode velike površine uz rijeku postale neplodne. Cordoba je glavni grad istoimene pokrajine sa 200.000 stanovnika, smještena na rijeci Guadalquivir. Turističko je središte i poznato po proizvodnji kože, posuđa, ukrasa, a posebno zlatnih i srebrenih. Osnovana od Kartažana, prelazila je u ruke Rimljana pa Vizigota, da bi 711. god. potpala pod vlast Arapa. Sukobima između arapskih dinastija ubrzo 756. god. dolazi za vladavine Abd ar Rahmana I do osnivanja cordopskog kalifata. Nakon tog slijedi razdoblje nesmetanog ekonomskog razvoja, trgovine, obrta, reguliranja navodnjavanja uz uvođenje uzgoja pamuka, riže i šećerne trske. U X vijeku Kalifat doživljava vrhunac za vrijeme vladavine Abd ar Rahmana III i al Hakama II, kada Cordoba postaje jedno od središta svjetske i evropske kulture. Cordoba je 1236. godine potpala pod vlast Španjolaca, a zatim je u jednom vrlo kratkom vremenu bila pod vlašću Francuza (1808. do 1813.), da bi u građanskom ratu bila poznato uporište nacionalista. Razgledavamo glasovitu mošeju La Mezquitu, danas najznačajniji islamski spomenik u Španjolskoj, čija je cjeline nažalost narušena. Vladar Abd ar Rahman I želio je sagraditi najveću i najljepšu mošeju na svijetu. Gradnja je započela 785. godine a dograđivana je još punih 200 godina. U unutrašnjosti mošeje nalazi se 850 stupova od mramora, oniksa i granita koji su povezani dvostrukim lukokivam u obliku potkove, mnoštvo intarzija, inskrustacija i bročanih svjetiljki. Izvanredno impresivni stropovi od libanonske cedrovine i polihromni ukrasi središnje kupole mogu se ubrojiti u remek djela arapske arhitekture. Nakon toga u ugodnoj šetnji uličicama Cordobe razgledavamo jedno dvorište (patio) kuće, u kojem se na ograničenom prostoru uzgaja mnoštvo različitih vrsta grmlja, cvijeća, trajnica i puzavica. U tu svrhu se upotrebljavaju i zidovi kuće na kojima su učvršćene vaze s različith cvijećem. Ovaj detalj se doima simpatično i sadrži svu draž nama tajanstvenog Orijenta. (Slika 2) Poslije podne opraštamo se od Cordobe i odlazimo u pravcu Seville gdje stižemo kasno uvečer Sutrašnji dan je rezerviran za obilazak ove luke sa 500.000 stanovnika na Guadalquiviru središte istoimene pokrajine. U Sevilli se razvila tekstilna, metalna, duhanska, prehrambena i kožno-galanterijska industrija i keramički obrt. Se vil i u su osnovali Feničani, koja prelazi u ruke Rimljana, Vandala, Vizigota, Arapa i Španjolaca od 1248. godine do današnjih dana. Svoj puni procvat je doživjela u 16. i 17. stoljeću kao središte prekomorske trgovine. U njoj su rođeni Velasquez, Murillo i drugi, a također je poslužila kao inspiracija za operna |