DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 71     <-- 71 -->        PDF

Od sveukupnog šumskog tla (263.421 km2) otpada na visoke šume četinjača
17,9%, visoke šume listača 14,40/0, niske šume hrastova i kestena 11,8%, čistine
visokih i nis´kih šuma 17,8*/», matorrales 30,8%, espartales 2,3% i 4,9% na praderas
naturales. Od ukupne površine šuma četinjača (47 000 km.2) optada na Pinu s
halepensis 32,8%, na P. pinaster 16,7% i na P. silvestris 12,7*/».
Sume listača, visoke i niske, zauzimaju 69000 kmä ukupnog šumskog tla, a sastoje
se od česmine (Ou, ilex) s 43,5%, drugih hrastova (Qu. s eis s i 1 i f 1 o r a, Qu. pedunculata,
Qu. to za d Qu. lusitanica) 33,1% te 18% ostalih vrsta.


Od ukupne (lOOVo) šumske proizvodnje na tehničko drvo otpada 47,3"°/», na ogrjevno
6,3%, smolu 3,5%, šumske plodove (žir) 16,7% pašu 18,0%, pluto 3,8%, esparto
2,4% i ostalo 2,0%.


Španjolska nema dovoljno drva (godišnje siječe 0,51 ms/ha), pa ga zbog
toga mora uvoziti, a u isto vrijeme izvozi smolu, pluto i esparto. Iza Portugala
je drugi proizvođač na svijetu u proizvodnji pluta. Godišnje proizvede oko 110.000 t
pluta najvećim dijelom u zapadnoj Andaluziji, Estramaduri i Kataloniji.


Intenzivne sječe, krčenje, ispaša, požari nastanak erozivnih procesa uvjetovali
su tijekom vremena nestanak šume. Ovakvo stanje negativno se odrazilo na ekološke
prilike staništa, poljoprivredu i stočarstvo. Naprijed spomenutim negativnim
utjecajima najviše su bile izložene borove šume, koju su devastirane i danas
se sastoje od polugrmova (žutilovke i šimšira) i podstojnog bora. Ovakvi degradacijski
stadiji se nazivaju »t omila r e si«. U brdskim krajevima šumarstvu je
povjerena zadaća da oganiziranjem stočarskih farmi zadrži jedan dio stanovništva
sa ciljem da se smanji i pritisak na gradove. Biološka borba protiv bujica
i lavina također je pokazala najbolje rezultate. Zbog ovih navedenih činjenica Španjolska
je do danas postigla zavidne rezultate na pošumljavanju novih površina.
Već je 1935. godine osnovana ustanova Patrimonio forestal del Estad
o sa zadatkom da za 100 godina pošumi 5,7 miliona ha površina uz subvenciju
države u visini od 50% svih troškova. Zbog velikih državnih izdataka tih pošumljavanja
Generalna direkcija šuma ubire 10% od prodajne cijene drveta. Radovi
na pošumljavanju su započeti 1940. godine a do 1964. godine bilo je pošumljeno
2 miliona ha površine. Ukoliko općina ili privatnik nisu bili zainteresirani za
pošumljavanje, tada je Generalna direkcija šuma otkupljivala i zatim pošumljavala
njihove površine. Pismenim ugovorom vlasnik se obvezao, da će prihodima
s pošumljenih površina isplatiti dug, a nakon toga će biti u mogućnosti da
koristi prihod tih površina.


Premda je bilo predviđeno da se godišnje pošumi 50.000 ha, danas je taj plan
obilno premašen jer se godišnje pošumi oko 100.000 ha. Crni bor se sadi do 1000
m nv, a iznad toga Obični bor, dok se u sušnim ikrajevima najčešće pošumljava
sa sadnicama alepskog bora, pinja, čempresa, a ponekad i badema. Osim toga u
Španjolskoj se osnivaju u vlažnom SZ dijelu i brzorastuće kulture za industriju
celuloze od slijedećih vrsta: Pinus radiata, primorskog bora i eukaliptusa (E.
globulus i rostrata). Pinus radiata postiže godišnji tečajni prirast od 25 m3/ha,
a eukaliptusi od 20 ms/ha.


Kod radova pošumljavanja tlo se obrađuje američkim teraserom Allis Kanmers
na terase širine i međusobnog razmaka od 4 metra. Razmak između sadnica
je 2 x 0,75 m, tako da se po hektaru zasadi 1500 do 1800 sadnica.


Napuštajući obronke Sierra Morene dolazimo u simpatični gradić Bailen,
poznat po proizvodnji raznovrsnih keramičkih predmeta u lijepom španjolskom