DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 65     <-- 65 -->        PDF

Nedostatak školovanih kadrova i raznolikost profila^ koji se danas bave uređenjem
okoliša u gradskim sredinama rezultirao je posljedicama koje se očituju
u stagnaciji ovog dijela prostornog uređenja gradova. Zelenila pomalo nestaje»,
a novi nasadi simbolično se podižu. Zelene površine u gradovima ne predstavljaju
element ograničenja pa bilo da su one pod zaštitom zakona. Drvoredi nestaju,
a novi se ne mogu saditi zbog podzemnih instalacija u zoni rizosfere.
Nad zemljom pak automobil sistematski istiskuje zelenilo. Rješenje prometa u gradovima
traži se u sječi drvoreda i širenju cesta, a ne u regulaciji prometa.*


Isprika za ovakvo stanje i pasivno držanje osoba koje rade u toj djelatnosti
nalazi se u njihovu heterogenu sastavu. Također, oni nisu društveno priznati kadrovi,
pa prema tome niti odgovorni za zelene površine u urbanim aglomeracijama.


Nezadovoljne stanjem u ovoj oblasti društvenog planiranja, projektiranja
i izvođenja zelenih površina, privredne organizacije upućuju svoje kadrove na postdiplomski
studij. One opravdano očekuju da će time dobiti stručnjaka za oblikovanje
umjetno stvorenih površina. Dakle kultiviranog pejzaža.


Savjetovanje o zelenilu gomala zaključke o potrebi izobrazbe stručnjaka
za zelenilo,» ali se oni ne provode u djelo.


STANJE


Na´ 3. stupnju Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu školuju se kadrovi
za oblikovanje parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata. Kolegiji ove znanstvene
oblasti obuhvaćaju i ostale slobodne, neizgrađene, umjetno stvorene površi
neurbanih prostora ili su s njima u uskoj vezi. Nastojanjem predavača polaznici
studija upućuju se u oblikovanje kultiviranog pejzaža.


S obzirom na naziv znanstvene oblasti, ovi su kadrovi službeno osposobljeni
i ovlašteni za oblikovanje parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata. Oni su
dakle razgraničeni u djelokrugu rada, jer naslov znanstvene oblasti ne sadržava
i oblikovanje kultiviranog pejzaža.


Otvaranje postdiplomskog studija koji bi školovao kadrove za oblikovanje
samo kultiviranog pejzaža ne bi bilo opravdano.


USMJERAVANJE DALJNJIH AKCIJA


Očita je potreba za educiranim kadrovima oblikovanja slobodnih /neizgrađenih,
umjetno stvorenih površina u urbanim sredinama.6 Planiranje, projektiranje
i izvedba zelenih površina prirodnog i osobito kultiviranog pejzaža sastavni
je dio oblikovanja sredine u kojoj živimo. Zelenim površinama kao važnom činiocu
kvalitetne životne okoline mora se posvećivati najveća pažnja. Dosadašnju


1) I danas važeći Zakon o prostornom uređenju i korištenju građevinskog zemljišta (N. N. br.
H/73) ne obavezuje prostorno-planersku organizaciju na izradu plana zelenih površina na nivou PUP-a.
2) U rješavanju ove problematike sudjeluju: agronomi, arhitekti, biolozi, geografi, građevinari
i šumari.
3) Tipičan primjer favoriziranja sektorskog planiranja.
4) Premda je posječen drvored i prometnica proširena, prometnica ostaje i dalje zagušena jer
se broj vozila povećava.
5 Savjetovanje: Uloga i značaj zelenila za stanovništvo Zagreba i njegove regije, Zagreb 1976.


6 Postdiplomati upisani 1977/78. u praksi rade na oblikovanju kultiviranog pejzaža.