DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Nedostatak školovanih kadrova i raznolikost profila^ koji se danas bave uređenjem okoliša u gradskim sredinama rezultirao je posljedicama koje se očituju u stagnaciji ovog dijela prostornog uređenja gradova. Zelenila pomalo nestaje», a novi nasadi simbolično se podižu. Zelene površine u gradovima ne predstavljaju element ograničenja pa bilo da su one pod zaštitom zakona. Drvoredi nestaju, a novi se ne mogu saditi zbog podzemnih instalacija u zoni rizosfere. Nad zemljom pak automobil sistematski istiskuje zelenilo. Rješenje prometa u gradovima traži se u sječi drvoreda i širenju cesta, a ne u regulaciji prometa.* Isprika za ovakvo stanje i pasivno držanje osoba koje rade u toj djelatnosti nalazi se u njihovu heterogenu sastavu. Također, oni nisu društveno priznati kadrovi, pa prema tome niti odgovorni za zelene površine u urbanim aglomeracijama. Nezadovoljne stanjem u ovoj oblasti društvenog planiranja, projektiranja i izvođenja zelenih površina, privredne organizacije upućuju svoje kadrove na postdiplomski studij. One opravdano očekuju da će time dobiti stručnjaka za oblikovanje umjetno stvorenih površina. Dakle kultiviranog pejzaža. Savjetovanje o zelenilu gomala zaključke o potrebi izobrazbe stručnjaka za zelenilo,» ali se oni ne provode u djelo. STANJE Na´ 3. stupnju Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu školuju se kadrovi za oblikovanje parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata. Kolegiji ove znanstvene oblasti obuhvaćaju i ostale slobodne, neizgrađene, umjetno stvorene površi neurbanih prostora ili su s njima u uskoj vezi. Nastojanjem predavača polaznici studija upućuju se u oblikovanje kultiviranog pejzaža. S obzirom na naziv znanstvene oblasti, ovi su kadrovi službeno osposobljeni i ovlašteni za oblikovanje parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata. Oni su dakle razgraničeni u djelokrugu rada, jer naslov znanstvene oblasti ne sadržava i oblikovanje kultiviranog pejzaža. Otvaranje postdiplomskog studija koji bi školovao kadrove za oblikovanje samo kultiviranog pejzaža ne bi bilo opravdano. USMJERAVANJE DALJNJIH AKCIJA Očita je potreba za educiranim kadrovima oblikovanja slobodnih /neizgrađenih, umjetno stvorenih površina u urbanim sredinama.6 Planiranje, projektiranje i izvedba zelenih površina prirodnog i osobito kultiviranog pejzaža sastavni je dio oblikovanja sredine u kojoj živimo. Zelenim površinama kao važnom činiocu kvalitetne životne okoline mora se posvećivati najveća pažnja. Dosadašnju 1) I danas važeći Zakon o prostornom uređenju i korištenju građevinskog zemljišta (N. N. br. H/73) ne obavezuje prostorno-planersku organizaciju na izradu plana zelenih površina na nivou PUP-a. 2) U rješavanju ove problematike sudjeluju: agronomi, arhitekti, biolozi, geografi, građevinari i šumari. 3) Tipičan primjer favoriziranja sektorskog planiranja. 4) Premda je posječen drvored i prometnica proširena, prometnica ostaje i dalje zagušena jer se broj vozila povećava. 5 Savjetovanje: Uloga i značaj zelenila za stanovništvo Zagreba i njegove regije, Zagreb 1976. 6 Postdiplomati upisani 1977/78. u praksi rade na oblikovanju kultiviranog pejzaža. |