DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 64 <-- 64 --> PDF |
PRIJEDLOZI OBLIKOVANJE PEJSAŽA kao postdiplomski studij na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu PROBLEMATIKA Poslije rata privredna kretanja naše zemlje karakterizira industrijalizacija agrarnih područja i širenje postojećih kapaciteta ili njihovo proširenje prati nagla urbanizacija dotad netaknutih prirodnih predjela. Industrijski potencijal omogućuje povećanje životnog standarda zaposlenog stanovništva, koji se na tom razvojnom stupnju našeg društva odražava udobnošću stana d motorizacijom — kupnjom automobila. Auto omogućava odlazak iz zagađenih gradskih sredina u netaknutu prirodu. Daljnje povećanje standarda omogućuje jednom dijelu stanovništva gradnju kuća za odmor. Pod naletom takve gradnje ugrožavaju se prirodni predjeli i u kontinentalnom dijelu zemlje i u obalnom pojasu Jadranskog mora. Posljedice nekontrolirane gradnje su očite. Ugroženi su prirodni i rekreacijski objekti, izletišta, prirodni predjeli i zaštićena područja čak u neposrednoj blizini urbanih aglomeracija. Povećanjem standarda stanovništva iskazano divljom gradnjom društvo nije na vrijeme usmjerilo odgovarajućim prostorno-planerskim i zakonskim regulativima. Osim ostalog može se ustvrditi da je takvu stanju pridonio nedostatak školovanih kadrova za oblikovanje prirodnih i rekreacijskih objekata — kadrova za oblikovanje prirodnog pejzaža. Prateći stanje u praksi, nastojanja pojedinaca s triju zagrebačkih fakulteta (Arhitektonski, Poljoprivredni i Šumarski) su prihvaćene. Obrazovanje kadrova podignuto je na zadovoljavajuću razinu, na 3. stupanj, a što se ustalilo na Šumarskom fakultetu. Postdiplomski je studij u okviru znanstvene oblasti »Oblikovanje parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata«. Dakle, većim dijelom prirodnog pejsaža. U rastu standarda društvo nije posvećivalo potrebnu pažnju svojoj neposrednoj okolini. Prednost su imale industrijalizacija i stanogradnja. Razvojni i provedbeni planovi gradova, naselja i industrijskih zona nisu u toj fazi ekonomskog razvoja zemlje sadržavali planove uređenja neizgrađenih terena, premda te površine — u novosagrađenim stambenim naseljima — čine više od 50% ukupnog zahvata. Stambena naselja, industrijske zone i magistralne gradske prometnice građeni su bez postavljene i razrađene jedinstvene koncepcije uređenja zelenila. Projekte uređenja slobodnih površina izrađivali su na nivou sagrađenog stambenog bloka različiti autori s različitim pristupom. Jedinstvene koncepcije u formiranju slobodnih površina nije moglo biti zbog manjkavosti tadašnjih zakonskih propisat i školovanih kadrova. 158 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Nedostatak školovanih kadrova i raznolikost profila^ koji se danas bave uređenjem okoliša u gradskim sredinama rezultirao je posljedicama koje se očituju u stagnaciji ovog dijela prostornog uređenja gradova. Zelenila pomalo nestaje», a novi nasadi simbolično se podižu. Zelene površine u gradovima ne predstavljaju element ograničenja pa bilo da su one pod zaštitom zakona. Drvoredi nestaju, a novi se ne mogu saditi zbog podzemnih instalacija u zoni rizosfere. Nad zemljom pak automobil sistematski istiskuje zelenilo. Rješenje prometa u gradovima traži se u sječi drvoreda i širenju cesta, a ne u regulaciji prometa.* Isprika za ovakvo stanje i pasivno držanje osoba koje rade u toj djelatnosti nalazi se u njihovu heterogenu sastavu. Također, oni nisu društveno priznati kadrovi, pa prema tome niti odgovorni za zelene površine u urbanim aglomeracijama. Nezadovoljne stanjem u ovoj oblasti društvenog planiranja, projektiranja i izvođenja zelenih površina, privredne organizacije upućuju svoje kadrove na postdiplomski studij. One opravdano očekuju da će time dobiti stručnjaka za oblikovanje umjetno stvorenih površina. Dakle kultiviranog pejzaža. Savjetovanje o zelenilu gomala zaključke o potrebi izobrazbe stručnjaka za zelenilo,» ali se oni ne provode u djelo. STANJE Na´ 3. stupnju Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu školuju se kadrovi za oblikovanje parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata. Kolegiji ove znanstvene oblasti obuhvaćaju i ostale slobodne, neizgrađene, umjetno stvorene površi neurbanih prostora ili su s njima u uskoj vezi. Nastojanjem predavača polaznici studija upućuju se u oblikovanje kultiviranog pejzaža. S obzirom na naziv znanstvene oblasti, ovi su kadrovi službeno osposobljeni i ovlašteni za oblikovanje parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata. Oni su dakle razgraničeni u djelokrugu rada, jer naslov znanstvene oblasti ne sadržava i oblikovanje kultiviranog pejzaža. Otvaranje postdiplomskog studija koji bi školovao kadrove za oblikovanje samo kultiviranog pejzaža ne bi bilo opravdano. USMJERAVANJE DALJNJIH AKCIJA Očita je potreba za educiranim kadrovima oblikovanja slobodnih /neizgrađenih, umjetno stvorenih površina u urbanim sredinama.6 Planiranje, projektiranje i izvedba zelenih površina prirodnog i osobito kultiviranog pejzaža sastavni je dio oblikovanja sredine u kojoj živimo. Zelenim površinama kao važnom činiocu kvalitetne životne okoline mora se posvećivati najveća pažnja. Dosadašnju 1) I danas važeći Zakon o prostornom uređenju i korištenju građevinskog zemljišta (N. N. br. H/73) ne obavezuje prostorno-planersku organizaciju na izradu plana zelenih površina na nivou PUP-a. 2) U rješavanju ove problematike sudjeluju: agronomi, arhitekti, biolozi, geografi, građevinari i šumari. 3) Tipičan primjer favoriziranja sektorskog planiranja. 4) Premda je posječen drvored i prometnica proširena, prometnica ostaje i dalje zagušena jer se broj vozila povećava. 5 Savjetovanje: Uloga i značaj zelenila za stanovništvo Zagreba i njegove regije, Zagreb 1976. 6 Postdiplomati upisani 1977/78. u praksi rade na oblikovanju kultiviranog pejzaža. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 66 <-- 66 --> PDF |
dekorativnu ulogu zelenila u urbanim sredinama treba svesti na funkcionalni nivo, jer je ograničeno malim površinama. Za rješavanje ove problematike potrebni su kadrovi s definiranim djelokrugom rada za oblikovanje prirodnog i kultiviranog pejzaža. Napore Šumarskog fakulteta, učinjene osnivanjem postdiplomsskog studija, treba usmjeriti da bi sa službeno primjenio njegov naziv u »Oblikovanje pejzaža «J PRIJEDLOG 1) Postdiplomski studij na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu — naziv znanstvene oblasti: »Oblikovanje parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata «, mijenjati u: »Oblikovanje pejzaža.« 2) Postdiplomski studij »Oblikovanje pejzaža« legalizira djelokrug rada educiranim kadrovima ove znanstvene oblasti. 3) Potrebno usklađenje kolegija znanstvene oblasti »Oblikovanje pejzaža« riješiti interfakultetskim dogovorom triju fakulteta (Šumarski, Arhitektonski i Poljoprivredni). 4) Hitno definirati kolegije znanstvene oblasti »Oblikovanje pejzaža« kako bi postdiplomanti mogli upisati razlike. ZAKLJUČAK Postdiplomski studij na Šumarskom fakultetu u Zagrebu — znanstvena oblast »Oblikovanje pejzaža« dat će društvu potrebne stručnjake kakve ono nema. Tako Sveučilište u Zagrebu i dalje potvrđuje usku suradnju nauke s praksom radi rješavanja njenih problema. Školovani kadrovi u znanstvenoj oblasti »Oblikovanje pejzaža« dobit će time status u društvu i jasno definirano područje svog djelovanja. Legalizacijom zvanja oni postaju društveno odgovorni za oblikovanje pejzaža. Budući da na Zagrebačkom sveučilištu ne postoji takav postdiplomski studij — »Oblikovanje pejzaža« dobit će značenje ikoje će ponovno potvrditi vrijednost kadrova školovanih na Sveučilištu u Zagrebu i u međunarodnim mjerilima. Imajući na umu ugled i nastavne kadrove kojima Sveučilište u Zagrebu raspolaže, sasvim je sigurno da se na postdiplomskom studiju mogu educirati potrebni stručnjaci za oblikovanje pejzaža. Nikola Zečić, dipl. inž. šum. 7 Prirodnog i kultiviranog. |