DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 64 <-- 64 --> PDF |
PRIJEDLOZI OBLIKOVANJE PEJSAŽA kao postdiplomski studij na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu PROBLEMATIKA Poslije rata privredna kretanja naše zemlje karakterizira industrijalizacija agrarnih područja i širenje postojećih kapaciteta ili njihovo proširenje prati nagla urbanizacija dotad netaknutih prirodnih predjela. Industrijski potencijal omogućuje povećanje životnog standarda zaposlenog stanovništva, koji se na tom razvojnom stupnju našeg društva odražava udobnošću stana d motorizacijom — kupnjom automobila. Auto omogućava odlazak iz zagađenih gradskih sredina u netaknutu prirodu. Daljnje povećanje standarda omogućuje jednom dijelu stanovništva gradnju kuća za odmor. Pod naletom takve gradnje ugrožavaju se prirodni predjeli i u kontinentalnom dijelu zemlje i u obalnom pojasu Jadranskog mora. Posljedice nekontrolirane gradnje su očite. Ugroženi su prirodni i rekreacijski objekti, izletišta, prirodni predjeli i zaštićena područja čak u neposrednoj blizini urbanih aglomeracija. Povećanjem standarda stanovništva iskazano divljom gradnjom društvo nije na vrijeme usmjerilo odgovarajućim prostorno-planerskim i zakonskim regulativima. Osim ostalog može se ustvrditi da je takvu stanju pridonio nedostatak školovanih kadrova za oblikovanje prirodnih i rekreacijskih objekata — kadrova za oblikovanje prirodnog pejzaža. Prateći stanje u praksi, nastojanja pojedinaca s triju zagrebačkih fakulteta (Arhitektonski, Poljoprivredni i Šumarski) su prihvaćene. Obrazovanje kadrova podignuto je na zadovoljavajuću razinu, na 3. stupanj, a što se ustalilo na Šumarskom fakultetu. Postdiplomski je studij u okviru znanstvene oblasti »Oblikovanje parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata«. Dakle, većim dijelom prirodnog pejsaža. U rastu standarda društvo nije posvećivalo potrebnu pažnju svojoj neposrednoj okolini. Prednost su imale industrijalizacija i stanogradnja. Razvojni i provedbeni planovi gradova, naselja i industrijskih zona nisu u toj fazi ekonomskog razvoja zemlje sadržavali planove uređenja neizgrađenih terena, premda te površine — u novosagrađenim stambenim naseljima — čine više od 50% ukupnog zahvata. Stambena naselja, industrijske zone i magistralne gradske prometnice građeni su bez postavljene i razrađene jedinstvene koncepcije uređenja zelenila. Projekte uređenja slobodnih površina izrađivali su na nivou sagrađenog stambenog bloka različiti autori s različitim pristupom. Jedinstvene koncepcije u formiranju slobodnih površina nije moglo biti zbog manjkavosti tadašnjih zakonskih propisat i školovanih kadrova. 158 |