DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1980 str. 63 <-- 63 --> PDF |
5. Plavsi c M., Golubovi ć U.: Uvjeti privređivanja na području Šumskog gospodarstva Gospić i mogućnosti njihova izjednačenja. Zagreb, 1972. 6. P1 a v š i ć M., Golubovi ć U.: Istraživanje vrijednosnog prirasta drvne mase u mješovitim sastojinama hrasta lužnjaka i poljskog jasena, Zagreb, 1974. 7. Šumsko gospodarstvo Gospić: Deset godina rada Šumskog gospodarstva Gospić (1960 — 1970) Gospić, 1970. Dr Uroš Golubović Šumarski fakuitet Sveučilišta u Zagrebu, Šumarska cesta br. 25 OSVERTI I SUPROTSTAVLJANJA Josip Herman: ŠUMARSKA DENDROLOGIJA Šumarski list broj 10—12/1976. u rubrici »Domaća stručna književnost« donosi pod gornjim naslovom članak Piško Ja sam naime u predgovoru knjige zahvalio Vladi Račanu, komercijalnom direktoru Šumskog gospodarstva »Hrast« u Vinkovcima, za podršku mome djelu bez koje se ono ne bi po svoj prilici nikad izdalo. Ta podrška bila je moralne naravi, dok o materijalnoj pomoći ne može biti riječi, jer je to lapsus moga pera. Prema tome činjenica je da Šumsko gospodarstvo »Hrast« u Vinkovcima nij e nikak o pomogl o izdavanje moje Šumarske dendrologije. Ime američkog dendrologa piše se Rehder, a ne Redher. Piškorić tvrdi da Šumarska dendrologija zavređuje pozitivnu ocjenu bez obzira na to što nije potpuna, jer nije u cjelosti »šumarska«. Potpuna bi po njegovom mišljenju bila onda kada bi za svaku vrsto donosila i podatke o vremenu dozrijevanja sjemena, prirodnog trajanja klijavosti, te mogućnosti vegetativne obnove ili razmnožavanja. To donekle da potvrđuje i autor, jer navodi i podatke o klijavosti sjemena, ali samo za neke vrste, kao npr. za duglaziju, bagrem, jasen i još neke. Prema Piškoriću »potpuna« dendrologija ne sadrži ni jedan podatak o postotku klijavosti sjemena, pa prema tome nije potpuna. Šumarska dendrologija donosi podatke o postotku klijavosti i trajnosti sjemena sjemena za ove vrste: duglazija, obična jela, obična smreka, omorika, vojmutovac, bijeli bor, planinski bor, crni bor, ariš, obični čempres, bijela vrba, orah, breza, crna joha, grab, medveđa ljeska, bukva, pitom kesten, hrast lužnjak, obični brijest, gorski brijest, zečjak, bagrem, gorski javor, javor mliječac, klen, kasna lipa, velelisna lipa, jasen, u svemu 28 vrsta, i to je dovoljno za jednu dendrologiju. Daljnja diskusija o »potpunoj« dendrologiji je suvišna, jer nigdje na svijetu ne postoji, i neće postojati ni u budućnosti. Ne vjerujem da je Mijavost brijestovog sjemena lOCVo. Za čempresovo sjeme ne donosim podatak o postotku klijavosti, nego samo trajnost klijanja (20 godina). Josip Herman |